Obnovljiva energija u BiH: Slabo iskorištene mogućnosti

Problemi sa zakonima i birokracijom, koče proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini. Samit o investiranju u elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini, funkcioniranju maloprodajnog tržišta električne energije i integraciji u regionalno tržište, održava se u Neumu. Cilj je uspostavljanje dijaloga o stvaranju pogodne atmosfere za nastavak započetih reformi u elektroenergetskom sektoru. Domaćin, otpravnik poslova Američke ambasade u BiH Nicolas Hill, pozvao je novoizabrane vlasti da pokrenu snažnu dinamiku reforme tog sektora. Rečeno je da su potrebne konkretne aktivnosti kako bi se deblokirao potencijal, otvorila nova radna mjesta i privukle investicije. Poručeno je i da je potrebno odmah raditi na izradi strategije i plana razvoja energetskog sektora u BiH. Obnovljivi izvori energije do 2020. godine trebali bi sudjelovati u ukupnoj proizvodnji energije u BiH sa najmanje 40 posto. To je cilj koji je pred ovu državu postavila Energetska zajednica. Međutim, pitanje je da li će ga BiH ispuniti, posebno kada je riječ o energiji biomase. Postrojenje, prvo u BiH za proizvodnju bio-gasa iz stajnjaka kod Laktaša u sjeverozapadnom dijelu države, postoji osam godina. U njegovu gradnju i opremanje uloženo je 300.000 eura. Jedan je to od projekata Caritasa, sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, te razvoj i unapređenje stočarske proizvodnje. Cilj je zaokružiti proizvodnju na farmi - od stočne hrane, uzgoja muznih grla, proizvodnje mlijeka i sira - do iskorištavanja đubriva na ekološki način za struju. Iako je tehnički ispravno, postrojenje ne radi. Obratili su se i Regulatornoj agenciji za energetiku. „Došlo je sada do nekog nesporazuma tj. različitog tumačenja zakona između regulatora i operatora. Tako da u ovom momentu postrojenje ne radi. Ukoliko bi radilo, a tehnički je ispravno, kompletna energija ide u mrežu i mi je ne bismo mogli koristiti, a s druge strane imamo troškove za održavanje postrojenja“, kaže Draženko Budimir, direktor zemljoradničke zadruge Livač. Dodatni problem je to što nema državne strategije, ni zakona, kad je riječ o proizvodnji struje iz bio-gasa ili biomase. Najveći je problem preglomazan birokratski aparat i što se nama, kao proizvođaču, ne nude rješenja. Nas tretiraju kao i velike proizvođače električne energije i to predstavlja veliki problem jer od nas zahtijevaju isto što i od njih, a što nema smisla“, smatra Budimir. Ušteda od 56 miliona eura. Državni regulatori električne energije svjesni su problema. „Kada je u pitanju biomasa, BiH ima određenu kvotu koju bi trebala ispuniti u narednom periodu. Ovdje ostaje pitanje nadležnosti institucija. Državna regulatorna komisija ima malo nadležnosti, a one su većinom na entitetskim komisijama“, rekao je Nikola Pejić, predsjedavajući Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Danas je drvo najveći izvor bioenergije, ali mogu biti korišteni i drugi, poput otpadaka drvne industrije i organskih komponenti industrijskih otpada. Čak se i isparavanja sa deponija otpada mogu koristiti kao izvor biomase, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere, Sanel Kajan. „Bosna i Hercegovina ima zavidne potencijale biomase, čemu ide u prilog i činjenica da je gotovo 50 posto teritorije BiH pokriveno šumama, a ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi“, ističe on. Prema nekim istraživanjima, kada bi se umjesto u izvoz, drvna goriva usmjerila u domaću potrošnju za potrebe grijanja, to bi omogućilo smanjenje uvoza plina za blizu 46 posto što bi, prevedeno, omogućilo uštedu od blizu 56 miliona eura godišnje. Svi uključeni slažu se: Mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za BiH, očito, nije problem, ali zakonska regulativa jeste.

Izvor: Al Jazeera

Obnovljivi izvori energije: Šansa koju BiH (ne)propušta

Sekretarijat Energetske zajednice uputio je 11.02.2014. godine, otvoreni dopis Bosni i Hercegovini zbog propusta u poštivanju zakonskih odredbi Energetske zajednice u vezi s obnovljivim izvorima energije. Rok za donošenje potrebnog zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije istekao je 30.06.2013. godine. „U odnosu na provođenje zakona obnovljive energije 2012, BiH se zajedno sa ostalim članicama Enegetske zajednice obavezala da primijeni EU obnovljivih izvora energije (OIE) direktive 2009/28/EC i pristala na 2020. obavezujeće ciljeve obnovljive energije. Za BiH ovo je udio od 40% obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, u usporedbi s 34% učešća u 2009 i 10% udjela obnovljivih izvora energije u transportu. BiH je morala provesti direktive OIE kao što je dogovoreno od strane Ministarskog savjeta Energetske zajednice do 1. januara 2014. Međutim, nije uspjela da preda Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju do 30. juna 2013. kao što je Ministarski savjet zahtijevao, a kao posljedica Sekreterijat je pokrenio prekršajne postupke protiv BiH”, rekli su nam u Sekreterijatu Energetske zajednice (SEZ). Dodali su da su svjesni zakona o energetskoj obnovljivosti koji su usvojeni od strane entiteta prošle godine i postojećih propisa. “Međutim, dva različita okvira, koja nisu u potpunosti kompatibilna ne mogu zamijeniti okvir na državnom nivou koji je u skladu sa obavezama koje propisuje direktiva. Nažalost, veliki broj lokalnih i regionalnih vlasti ukljućenih u izdavanje dozvola, odobrenje i licenciranje, kao i nedostatak koordinacije i usaglašenih procedura, jer razlog zašto su investitore na distanci, a koji bi inače investirali u obnovljive izvore energije”, dodaju eksperti u SEZ. U Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske (RERS) istakli su nam da je uređenje oblasti obnovljivih izvora energije u potpunosti u nadležnosti entiteta. „Budući da je u Republici Srpskoj na snazi primarno zakonodavstvo, kao i svi neophodni podzakonski akti to ne postoje prepreke koje bi spriječavale razvoj ovog sektora“, pojasnili su u RERS. Mustafa Gagula stručni savjetnik za elektroenergiju u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI) navodi da na povećano korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) manje utiče nedostatak zakonskih okvira, nego nedostatak novca za podsticaj. “Investitori uglavnom očekuju rezultate otkupnih cijena, koje su za OIE ponekad nekoliko puta veće od prodajnih. Prodajne cijene električne energije određuje ili regulatorna komisija ili tržište. Na žalost, u BiH nije uspostavljeno tržište OIE i nije još uvijek otvoreno tržište električne energije. U Federaciji BiH, zakonska regulativa je u završnoj fazi. Zakon je donesen, a podzakonski akti su u završnoj fazi donošenja”, navodi Gagula. U Sekreterijatu Energetske zajednice ističu da je BiH jedina zemlja u Energetskoj zajednici u kojoj je obnovljiva energija regulirana na entitetskom nivou, a u kojoj državno zakonodavstvo ovo područje uopće ne pokriva. “I tu imamo problem jer čak i ako su entiteti razvili svoje akcijske planove za obnovljivu energiju, nacionalni plan je potreban kako bi se pokazao način na koji zemlja planira postići 2020. ciljeve. Zakonodavstvo na državnom nivou je potrebno za usvajanje nacionalnog akcijskog plana i mehanizma transpozicije. Ukoliko se ne ispune ove obvezujuće direktive, Sekreterijat energetske zajednice može pokreniti prekršajne postupke dok se problem ne riješi.” Iako Bosni i Hercegovini nedostaje nacionalna politika formulirana u zakonodavnom okviru na državnom nivou kao i potrebni akcijski planovi, zahvaljujući zakonima donesenim na nivou entiteta, pogoni obnovljivih izvora energije su u razvoju širom zemlje.

Bogatstvo potencijala

U 2013. godini udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije u Republici Srpkoj iznosio je 62,9%. Budući da je u 2013. godini osnovni obnovljivi izvor koji je korišten u RS bila energija vodotokova, to je EU direktivom 2009/28 propisana metodologija kojom se vrši normalizacija proizvodnje električne energije korištenjem energije vodotokova (u osnovi računa se kao srednja 15-togodišnja proizvodnja u proteklom periodu). Primjenom navedene metodologije, udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije u Republici Srpkoj iznosio je 65%. U BiH se iz obnovljivih izvora energije proizvede i potroši oko 36% ukupne finalne potrošnje energije, što su, kažu stručanjaci, zavidne količine i za izrazito razvijene zemlje. BiH ima dobre potencijale za proizvodnju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, a posebno su interesantne hidroenergija i biomasa. “Sunca ima takođe u izobilju, kao i vjetra, ali prostoji problem velike otkupne cijene i balansiranja, tako da su ograničene koločine za otkup po garantiranim cijenama i priključenje na mrežu zbog problema balansiranja”, navodi Gagula iz FMEIR. „Razvoj ovog sektora u proteklom periodu i najnovija ulaganja u solarne elektrane i male hidroelektrane upućuje na pozitivne reakcije investitora, odnosno na prihvatljivost definiranih akata u domenu kako primarne tako i sekundarne legislative. Imajući u vidu činjenično stanje, dakle broj postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, jasno je da su politike u Republici Srpskoj poticajne za ulaganja u obnovljive izvore energije“, smatraju u RERS . Dodaju i da generalno, obnovljivi izvori energije, promatrajući striktno financijske efekte, još uvijek nisu konkurentni u odnosu na druge izvore energije. „Činjenica koja na to upućuje je svakako i potreba da se ovi vidovi energije dodatno potiču.“ U Sekreterijatu Energetske zajednice ističu da je očigledno da obnovljiva energija doprinosi održivom razvoju energetskog sektora i ublažava energetsku zavisnost od uvoznih energenata. “BiH je 50% zavisna na fosilne izvore goriva iz uvoza. Štoviše, zemlja ima značajan potencijal obnovljive energije u hidro, biomasi,vjetru i suncu. A ovdje se vežemo za treći stup energetske politike – konkurentnost, gdje obnovljiva energija doprinosi stvaranju radnih mjesta, inovacija, privlačenju investicija i stvaranju rasta. Direktiva RES je ugradila mehanizme za suradnju između zemalja EU i članica Energetske zajednice kako bi se dostigli ciljevi do 2020. na finansijski efikasan način i to je prilika koja se ne propušta.”

Navode i da je trošak nekih obnovljivih energetskih tehnologija opao sa investicijama u ove tehnologije.

“Primjer je solarni PV, tehnologija koja je bila najskuplja prije 7-8 godina, a njena cijena je značajno opala u posljednjih nekoliko godina. Svaka zemlja mora spoznati svoj potencijal obnovljive energije i mora ga dostići sa umjerenim troškovima. Ove tehnologije nisu dostigle tržišni paritet sa tehnologijama koje se zasnivaju na fosilna goriva, njima treba dodatna podrška. Moramo da priznamo da za fosilna goriva zemlje dobivaju subvencije, a zemlje u jugoistočnoj Evropi još nisu dio Šeme trgovine emisijama, tako da troškovi električne energije na bazi fosilnih goriva ne reflektiraju eksternalije- troškovi zbog utjecaja na zdravlje i prirodu”, navode u SEZ. Sa garantiranom otkupnom cijenom, gdje se na primjer električna energija iz solarnih elektrana plati po 3-4 puta većoj cijeni nego što se proda, isplativost za toga proizvođača ili vlasnika elektrane je više nego odlična, pojašnjava Gagula i dodaje da su hidroelektrane sa najvećim koeficijentom isplativosti za državu i njene građane, zato što traže najmanju poticajnu cijenu a zapošljavaju dosta radnika. “Pojam isplativosti se mora promatrati s aspekta proizvođača ili vlasnika elektrane s jedne strane i države i krajnjih kupaca s druge strane. Za državu, ako se otvraju nova radna mjesta, ako se ne utječe negativno na siromašne i ostale korisnike elektro energetskog sustava, bez obzira što je struja skuplja isplativost je dobra. Za potrošača svako poskupljenje struje je neisplativo. Za proizvođača ako donosi elektrana profit i ako će brzo vratiti uloženo je isplativa. Dakle, isplativost u ovom slučaju je relativan pojam”,ističe Gagula.

Obavezujuće direktive za BiH

U prosincu 2008. godine na ministarskom nivou Evropske unije postignut je dogovor o klimatsko-energetskom zakonskom paketu koji je popularno nazvan "20-20-20". Cilj od 20% udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji čine: krajnja potrošnja električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, krajnja potrošnja energije za grijanje i hlađenje i krajnja potrošnja energije u transportu iz obnovljivih izvora. Države članice slobodno odlučuju o doprinosu svakog od ova tri sektora u postizanju definiranog nacionalnog cilja. Direktiva o obnovljivim izvorima energije 2009/28/EC koja je objavljena u Službenom glasniku Evropske unije u junu 2009. godine uspostavlja zajednički pravni okvir i na jedinstven način uređuje podsticanje upotrebe električne energije proizvedene korišćenjem obnovljivih izvora na unutrašnjem tržištu i poticanje korištenja bio-goriva ili drugih obnovljivih goriva u transportu. Direktiva propisuje uspostavljanje:
- Obaveznih nacionalnih ciljeva za sveukupni udio energije iz obnovljivih izvora u brutto krajnjoj potrošnji energije i za udio energije iz obnovljivih izvora u transportu (+10%);
- Fleksibilnosti između država članica i pravila koja se odnose na statističke transfere među zemljama članicama;
- Zajedničkih projekata među zemljama članicama i projekte sa trećim zemljama;
- Nacionalnih akcijskih planova za OIE;
- Garancije porijekla;
- Smanjenja administrativnih i regulatornih prepreka te pitanja oko mreže;
- Kriterija održivosti za biogoriva i biotečnosti
- Izvještavanja i transparentnosti.

Ova direktiva je obavezujuća i za Republiku Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu, budući da je Ministarski savjet Energetske zajednice u listopadu 2012. godine donio odluku o proširenju obaveznog zakonodavstva i na ovu direktivu. Sastavni dio odluke su i ciljevi udjela obnovljivih izvora energije u 2020. godini za sve zemlje potpisnice Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Taj cilj za Bosnu i Hercegovinu iznosi 40%.
www.frontal.ba

U Maroku otvorena najveća solarna elektrana na svijetu

Marokanske vlasti službeno su otvorile najveću solarnu CSP elektranu na svijetu, vrijednu 11,7 milijardi eura. Elektrana El-Nur ili "Svjetlost", koja se nalazi na ivici pustinje Sahare, imati će proizvodnju od 580 MW, što će biti dovoljno za snabdijevanje blizu 1,1 miliona stanovnika. Stručnjaci pretpostavljaju da će se ovim putem emisija štetnih pliova u ovoj zemlji smanjiti za nekoliko stotina hiljada tona godišnje. "Ovo je veoma bitna stvar za Maroko, ali i cijelu Afriku. Ovakvim projektima preuzimamo ulogu lidera u razvoju obnovljivih izvora energije, ali i zaštiti prirode", rekao je marokanski kralj Muhamed VI prilikom otvaranja prvog dijela elektrane El-Nur, obećavši kako će se, do 2030. godine, više od 50 posto energetskih potreba ove zemlje zadovoljavati uz pomoć obnovljivih izvora. Elektrana El-Nur sastoji se od 500.000 solarnih panela, poredanih u 8.000 redova, a osim marokanskih vlasti, novac za izgradnju iste su uložili Njemačka s investicijom od 1,3 milijarde eura, Europska investicijska banka sa 532 miliona eura te Svjetska banka uloživši 357 miliona eura.
www.klix.ba

Maroko gradi najveću solarnu elektranu na svijetu

U Maroku, u gradu Varzazat, u tijeku je završetak prve faze izgradnje najveće solarne elektrane na svijetu Nur 1, koja će koštatati oko devet milijardi dolara. Svjetska banka će, pored Kraljevine Maroko, djelimično financirati ovaj grandiozni projekt, koji je pokrenut zbog velike zavisnosti te zemlje od fosilnih goriva koja se gotovo u cijelosti uvoze iz drugih država. "Mi ne proizvodimo naftu, mi uvozimo 94 posto energenata kao što su fosilna goriva, i to predstavlja ogroman teret za naš budžet. Zato smo veoma ponosni na ovaj projekt", izjavio je ministar za životnu okolinu Maroka, Hakima el Hajit, za britanski list Gardijan. Prva faza elektrane u Varzazatu, Nur 1, imati će 500.000 solarnih ploča, koje će pratiti sunce tijekom dana. Paneli, od kojih je svaki visine 12 metara, upijaju svjetlost i zagrijavaju čelični cjevovod u kojem se nalazi rastvor termalnog ulja, koje može da se zagrije do 393 stupnjeva Celzijusa, i vode, čime se stvara para i pokreću turbine za proizvodnju struje. Projekt solarne elektrane Varzazat (The Ouarzazat Solar Power Station Project) započet je u maju 2013. godine. Planirano je da se njegova realizacija odvija kroz tri faze, pri čemu će prva, Nur 1, biti okončana ovog mjeseca, dok se puštanje u rad Nur 2 i 3 očekuje 2017. godine. Ovaj projekt jedan je od najvažnijih u okviru nastojanja Maroka da postane svjetska solarna super sila. Cio kompleks, kada bude završen, biti će veći od glavnog grada Rabata, prenosi Prvi program francuske televizije TF1. Kada budu završene 2020. godine, četiri povezane mega solarne elektrane Varzazat isporučivati će 580 MW struje, što je dovoljno za snabdjevanje milion domaćinstava. Varzazat će postati energetski centar budućnosti, koji će osiguravati Maroku 42 posto energije koju ta monarhija godišnje potroši. Usporedbe radi, najjača elektrana na svijetu je hidroelektrana "Tri klanca" u Kini, koja ima kapacitet do 22.500 MW. Grad Varzazat ima 56.000 stanovnika, poznat je kao "pustinjska kapija", ali i kao marokanski Holywood, jer su u njemu snimani holivudski hitovi kao što su Lorens od Arabije, Mumije ili Gladijator.
www.novosti.rs

U ovom mjestu u Hrvatskoj će se skladištiti nuklearni otpad iz Krškog. Mještani se bune...

Ova je lokacija još 1999. navedena kao jedina za gradnju takvoga odlagališta. Opet nuklearna uzbuna u općini Dvor. Uzrokovao ju je Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je 30. ožujka općinskoj upravi uputio dopis s pozivom da se uključe u proces odabira lokacije za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Državni zavod u tom se dopisu poziva na Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, donesenu 17. listopada.

Otpad iz Krškog
Strategija predviđa da se sav sadašnji i budući medicinski i nemedicinski radioaktivni otpad u Hrvatskoj, uključujući i dio iz NE Krško, zbrinjava u Hrvatskoj, na jednoj lokaciji, koja se ne spominje imenom. Kako je još od 1999. u prostornom planu RH Trgovska gora navedena kao jedina lokacija za gradnju odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog otpada, koja unatoč pritisku zelenih aktivista i negodovanju stanovništva nikad nije uklonjena iz plana kao lokacija za zbrinjavanje nuklearnog otpada, u Dvoru smatraju da imaju razloga biti zabrinuti. - Očito se iznova aktualizira Trgovska gora kao odlagalište nuklearnog otpada. Javnost ima pravo znati za takve planove i zbog toga sam već održao tiskovnu konferenciju o toj temi, a planiramo održati tematsku sjednicu Općinskog vijeća na koju ćemo pozvati predstavnike Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i od njih ćemo tražiti sve potrebne odgovore. Trideset godina se raspravlja o toj temi, svaki put tajno, sada tajni više neće biti. Meni je žao što su saborski zastupnici 6. izborne jedinice, koje su birali i stanovnici općine Dvor, odšutjeli u Saboru tu priču, što se nitko nije sjetio nazvati načelnika općine Dvor i obavijestiti ga da se Dvor i Trgovska gora ponovo spominju kao nuklearno odlagalište. Mi ćemo sudjelovati u procesu odabira lokacije i dat ćemo svu potrebnu dokumentaciju, a stav ćemo zauzeti nakon prezentacije koju očekujemo na sjednici Općinskog vijeća od Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost - ističe načelnik općine Dvor Nikola Arbutina.

Vojno skladište
Konkretna lokacija, doznajemo, kompleks je podzemnih vojnih skladišta Čerkezovac, četiri kilometra zračne linije od Dvora, gdje HV čuva minsko-eksplozivna sredstva. Osim domaćeg radioaktivnog, uglavnom medicinskog otpada, koji se privremeno zbrinjava u Ruđeru Boškoviću, Hrvatska ima obvezu zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada NE Krško koji se trenutno tamo i zbrinjava. Vremena za odluku nema puno. Jer, obveza je svih država EU da do kolovoza predstave nacionalne programe o lokaciji i načinima zbrinjavanja nuklearnog i radioaktivnih otpada.
www.jutarnji.hr


Spor BiH i Hrvatske zbog nuklearnog otpada

BiH spremna ići i na Međunarodni sud pravde da bi spriječila Hrvatsku da na granici izgradi odlagalište ovog otpada. Bosna i Hercegovina poduzet će sve mjere kako bi spriječila da Hrvatska na području Trgovske gore u općini Dvor izgradi odlagalište radioaktivnog otpada i taj problem želi riješiti u duhu dobrosusjedske saradnje, ali spremna je ići i na Međunarodni sud pravde (ICJ) bude li potrebno, najavili su u Sarajevu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministrica prostornog uređenja i okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić. Na sastanku kojeg je Šarović organizovao sa entitetskim ministrima zaduženim za zaštitu okoliša zaključeno je kako su, sa stajališta zaštite interesa BiH, neprihvatljive najave o gradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori i u neposrednoj blizini međudržavne granice. Šarović je novinarima kazao kako u BiH o svemu uglavnom znaju iz medija te kako od hrvatskih vlasti još očekuju detaljne informacije, ali da su već primili brojne prigovore od općina koje gravitiraju rijeci Uni, različitih udruženja i pojedinaca koji žive na tom području. "Ono što znamo je da za odlaganje otpada iz nuklearne elektrane Krško ima mjesta za još šest mjeseci, a znamo i to da je odlukom Hrvatskog sabora iz 2007. godine Trgovska gora određena kao područje na kojem bi se radioaktivni otpad mogao odlagati u budućnosti", kazao je Šarović. Ministrica okoliša RS Srebrenka Golić kazala je kako je šest općina iz oba entiteta već zatražilo intervenciju državnih tijela vlasti u BiH kako bi se spriječila gradnja odlagališta na Trgovskoj gori. Istaknula je kako Hrvatska do sada nikoga u BiH nije službeno izvijestila o planovima da se to odlagalište izgradi, a dodala je kako su stručnjaci što ih je angažovala bosanskohercegovačka strana utvrdili kako je riječ o terenu koji je za to potpuno neprikladan.

Odlaganje 5.000 tona radioaktivnog otpada
Kazala je kako se zna da je planirano da se u krugu napuštenog vojnog skladišta na Trgovskoj gori odloži oko 5.000 tona radioaktivnog otpada te oko 700 tona istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane Krško. "Kako su (u Hrvatskoj) došli do Trgovske gore nama je nepoznato, ali znamo da je razmatrao još šest-sedam lokacija", rekla je Golić. Prema analizama stručnjaka koje su dostavljene vlastima u BiH područje Trgovske gore je problematično jer je tlo sastavljeno od vodopropusnog krečnjaka-dolomita sa strmim nagibom pa postoji realna mogućnost zagađenja vodotokova Une, ali i Korane. Uz to je riječ o zoni izrazito podložnoj potresima. "To je prostor na kojemu uopšte ne bi trebalo dopustiti skladištenje radioaktivnog otpada, a posebno ne u predviđenim količinama", kazala je Golić. I ona i Šarović istaknuli su kako je u interesu obje zemlje da se nađe prihvatljivo rješenje za odlaganje radioaktivnog otpada, pri čemu je zaštita zdravlja stanovnika ali i okoliša od najvećeg značaja. "Međunarodni sud pravde krajnja je instanca ako s Hrvatskom ne nađemo zajednički jezik", kazala je Golić, dok je Šarović dodao kako je BiH ranije pokazala dobro volju za rješavanje sličnih problema kada je Hrvatska tražila mjere kojima bi se ograničilo zagađenje okoliša uzrokovano radom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Crnadak: Od Hrvatske zatražene informacije
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak rekao je da je prošle sedmice uputio dopis Vladi Hrvatske u kojem je zatražio da budu dostavljene sve detaljne informacije o namjeri da se na lokaciji Trgovske gore, na granici sa BiH, odlaže radioaktivni otpad. Crnadak je danas u Novom Gradu izjavio da je zatražio informaciju o tome da li su ispoštovane sve evropske i svjetske konvencije kada je riječ o prekograničnom utjecaju na okolinu. "To je bila aktivnost koju je provela Vlada Republike Srpske, njihove službe su prikupile informacije, dobio sam dopis od ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenke Golić, i na osnovu toga je otišao dopis u Zagreb", rekao je Crnadak Srni. On je naveo da Ministarstvo vanjskih poslova BiH nema službu koja se bavi pitanjem radioaktivnog otpada, ali može biti na usluzi i opštini Novi Grad i Vladi Republike Srpske. "Mi to i radimo. Još nema odgovora, ali je to pitanje kod nas na izuzetno visokom nivou prioriteta", kaže Crnadak.
Izvor: Agencije

Bečki pročistač vode postat će energetski samostalan

Postrojenje veličine Vatikana od 2020. godine samostalno će se opskrbljivati energijom potrebnom za rad. Bečki pročišćivač vode koji je u pogon pušten 1980. godine u međuvremenu se prostire na površni veličine Vatikana. Pročišćena voda koja iz njega izlazi ne ostavlja nikakav ekološki otisak i puno je čišća od dunavske u koju se vraća. Iz 2400 kilometara dugačkog bečkog sustava postrojenje u sekundi zaprimi 6.400 litara otpadnih voda. Pročišćavanjem otpadnih voda svakodnevno se prikupi oko 15 tona mulja i otpada. Na pokretanje jednog tako velikog postrojenja odlazi čak jedan posto ukupne gradske potrošnje električne energije. Zahvaljujući novom projektu uprave poduzeća koji podrazumijeva efikasno korištenje energije iz otpadnog mulja bečki bi prošićivač od 2020. godine u potpunosti trebao samoopskrbljivati energijom. To predstavlja veliki uspjeh s obzirom da se pročišćivači vode ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije. Izgradnja novog postrojenje za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj zapremine od 75.000 m3 Beč će koštati 250 milijuna eura. Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s Tehničkim sveučilištem iz Beča, a gradska je uprava 2012. godine odobrila cijeli projekt. U Beču godišnje nastane dva milijuna kubičnih metara mulja koji će bakterije u buduće u novim spremnicima uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pri tom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode. Dakle izgradnjom novog pogona neće se smanjiti samo potrošnja energije nego i emisije ekvivalenata CO2 za 40 tisuća tona godišnje. O kvaliteti projekta svjedoči i činjenica da je 2011. nagrađen europskim Ekološkim Oscarom te veliki interes stručnjaka iz cijelog svijeta koji u Beč dolaze po potrebni know-how. Bečki je pročišćivać pored Londona i Pariza treći po veličini u Europi. Zapošljava 170 ljudi i u pogonu je 24 sata na dan, a godišnji troškovi njegova rada iznose 84 milijuna eura.
www.energetika-net.com

Hrvatska će revidirati svoj cilj za udjel obnovljivaca u potrošnji energije!

Govoreći o Zimskom paketu energetskih zakona i reviziji europskih energetskih ciljeva, Domagoj Validžić, načelnik Sektora za energetiku u resornom ministarstvu, rekao je da će Hrvatska najvjerojatnije revidirati svoj cilj o udjelu energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Naime, još uvijek je aktualan cilj o 20% udjela tako proizvedene energije do 2020., a Europska komisija je u Zimskom paketu predložila da se taj cilj poveća na najmanje 27% do 2030. godine. No, statistički ured EK je Hrvatskoj priznao da je već dosegla 29% udjela energije iz OIE u ukupnoj potrošnji pa je Validžić rekao da bi Hrvatska prema nekim kalkulacijama svoj aktualni cilj mogla revidirati za nekoliko postotaka. Ako se to dogodi, može se reći da je riječ o ambicioznom cilju koji podrazumijeva značajan porast količine tako proizvedene energije. Na okruglom stolu koji je na temu Zimskog paketa organizirao CIGRE, rečeno je da je ovo prvi puta da Hrvatska kao članica unije sudjeluju u sukreiranju energetske politike. Prema aktualnim prijedlozima države članice će morati pojednostavniti proces dobivanja dozvola za priključenje postrojenja, a do 2021. godine morat će ustrojiti "one-stop-shop" za dozvole za gradnju postrojenja na OIE, pri čemu najkompleksnija procedura ne bi smjela trajati duže od tri godine. Potpore koje će se ubuduće isplaćivati za projekte trebale bi biti financijski stabilne kako bi se izbjegle revizije koje su u prošlosti negativno utjecajele na razvoj tog sektora. Forsira se upotreba OIE u sektoru grijanja i hlađenja, gdje Hrvatska trenutno vrlo loše stoji, dok bi udio niskoemisijskih goriva u prometu do 2021. trebao biti 1,5%, odnosno 6,8% do 2030. godine. "Prosumerima" (potrošačima koji su ujedno i proizvođači energije) smatraju se kućanstva s godišnjom proizvodnjom do 10 MWh, odnosno pravne osobe s proizvodnjom do 500 MWh te se potiče njihovo osnaživanje i udruživanje u energetske zajednice. U smislu ostvarenja Energetske unije Hrvatska bi, kao i druge članice, do početka 2018. trebala dostaviti EK Nacrt Nacionalnog integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021.-2030., o kojem bi se prethodno trebala provesti javna rasprava. Realizacija tog bi dokumenta bi trebala biti praćena na godišnjoj razini, a prvo ažuriranje 2023. Iz resornog ministarstva su poručili da je pri tome naglasak na regionalnoj suradnji, a pozitivno je što će se uskoro donijeti Niskougljična strategija. Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, definiran je cilj od 1,5% godišnjih ušteda na razini svake države članice, što bi kumulativno do 2030. trebalo dovesti do uštede od 30% energije u ukupnoj potrošnji. Hrvatska dobro stoji s mjerama alternativnih politika vezanim za članak 7. Zakona o energetskoj učinkovitosti, ali sustavi obveza problematični su u nas i u ostalim članicama unije, rečeno je. Europski cilj je jedinstveno energetsko tržište i snažna regionalna suradnja koja će to omogućiti. Zato možemo očekivati da će se HEP ODS uključiti u uspostavu europskog entiteta za DSO, a TSO-i će se uključivati u rad Regionalnih operativnih centara, čija uspostava će se definirati temeljem tehničkih kriterija koje će dati ENTSO-E. Trenutno je obveza suradnje TSO-a definirana kodovima, no idući korak bit će spomenuti centri, koji po mišljenju struke možda neće zaživjeti prije 2025. Da bi se ostvarili brojni ciljevi bit će nužno uvođenje naprednih brojila, gdje Hrvatska dosta zaostaje. Kad je riječ o energetskom siromaštvu, ugroženim kupcima i socijalnim slučajevima, u nacrtima direktiva se spominje da bi zaštićena cijena električne energija za njih trebala biti određena na period od maksimalno pet godina, uz obrazloženje nacionalnih vlada prema EK. U cilju dobrog informiranja i osnaživanja potrošača ističu se usporedni kalkulatori tarifa za cijene energenata kao optimalan način koji koristi čak 64% potrošača, dok ih 38% odlazi na web stranice tvrtki. Također, treba imati na umu da će Europske komisija usporedno uz ovaj veliki paket energetskih zakona u javnu raspravu ove godine ubaciti i novu Direktivu o plinu. Taj veliki i ambiciozan paket nove legislative mogao bi na snagu stupiti tijekom iduće godine te će trebati biti prenesen u zakonodavstvo svih država članica.
www.energetika-net.com

Warming Trend: Why New York Needs to Invest in Geothermal

New York City has nearly 1 million buildings and nearly all of them (roughly 900,000) could be heated and cooled by the earth without burning any fossil fuels. A recent report found that New York City was the most wasteful megacity in the world, and its buildings consume two-thirds of the energy we use. Over half of that energy is for space heating alone. Fossil fuels burnt for that purpose cause nearly 40 percent of CO2 emissions in America. Solar, wind and hydropower are all necessary if we’re going to provide electricity without accelerating climate change, but none of these are great for heating and cooling buildings. The leading technology for this is called ground source heat pumps, which use energy from the sun’s heat trapped just below the earth’s surface. As air temperature fluctuates wildly throughout the year, the ground 20 feet below the surface stays steady, between 50 and 60 degrees. Ground source heat pumps are exchange systems. In the winter, they absorb the heat from the earth, concentrate it with a heat pump, and deliver it throughout a building by ductwork. In the summer, they absorb the heat from the building and release it to the cooler earth. Currently, they have high upfront costs due to drilling and installation. But a recent study of the cost to switch in New York City showed that they quickly pay an impressive return-on-investment, breaking even within three to 12 years depending on what kind of system they replace. You might assume that such projects of this scope are unworkable in a dense city like New York, but there is massive, glorious proof of the possible in the very center of the city. St. Patrick’s Cathedral recently drilled and installed a new geothermal heating and cooling system. St. Patrick led the snakes out of Ireland—perhaps St. Patrick’s can lead the fossil furnaces out of New York. Once geothermal technology gains more attention, Bob Wyman, a local energy consultant, forecasts a tipping point, where the city bans the construction of new fossil fuel furnaces (a policy just enacted in Denmark). Such a ban on fossil fuel systems would spur a geoexchange explosion, as architects learn about the systems and financers capitalize on the long-term opportunity. The state can lower the barriers to acceptance of the technology by offering subsidies to homeowners and landlords. But the biggest motivation will come from high heating and cooling costs, as well as the unbearable cost to the city from climate change. Bill Nowack is the executive director of NY-GEO, and an expert in geothermal energy. According to one estimate he shared with me, between 80 and 90 percent of buildings can be heated by ground source heat pumps. It is not for every part of the city and will be easiest to incorporate in the outer boroughs and more residential areas without existing underground infrastructures. An estimate by John Rhyner—a licensed professional geologist—showed that almost all of Staten Island, 70 percent of Queens, and half of Brooklyn residential footage could be heated with this technology. According to Mr. Nowak, the installers are already doing brisk business as word spreads, but the lack of governmental support for the technology has made progress far slower than it could be. Last year, Gov. Andrew Cuomo vetoed two bills that would have done the most toward jump-starting the geoexchange revolution. His support for the ground source heat pump future will be critical. We have the breakthrough technology; all we need is breakthrough politics to build a city of the future, harvesting the steady heat of the earth. New York City is an island city. It is one of the most vulnerable cities in the world to climate change. The city we love will drown if we don’t lead the world in clean energy. It is time to dig deep.
observer.com

NYC’s St. Patrick’s Cathedral goes green with new geothermal plant

When St. Patrick’s Day revelers parade past St. Patrick’s Cathedral on NYC’s 5th Avenue today, they will be celebrating not just the patron saint of Ireland, but also a renewable energy future for the famous landmark. Last month, the Archdiocese of New York announced that the historic Saint Patrick’s cathedral activated a new geothermal heating and cooling system that will reduce the building’s energy consumption by more than 30 percent and reduce CO2 emissions by approximately 94,000 kilograms – an impressive feat for the largest Catholic Gothic cathedral in the United States. St. Patrick’s geothermal plant is part of the final phase of a four-year, $177 million renovation that has been overseen by the cathedral’s architectural design team of Murphy, Burnham, & Buttrick working in partnership with Landmark Facilities Group and PW Grosser. It is the institution’s first restoration in more than 70 years (it was dedicated in 1879). The geothermal heating and cooling system consists of 10 wells in terraces flanking the north and south sides of the cathedral drilled through dense Manhattan schist (a coarse-grained metamorphic rock) to a depth of up to 2,250 feet. When fully activated, the plant will be able to generate 2.9 million BTUs per hour of air conditioning and 3.2 million BTUs per hour of heating through 76,000 square feet of space. While wind and solar grab a bigger share of the renewables market and garner more media attention, the potential for both geothermal electricity and heating is huge. The global geothermal power market is projected to more than double operating capacity to 32 gigawatts by the early 2030s, according to the US and Global Geothermal Power Production Report from the US Geothermal Energy Association. Currently only 6 to 7 percent of the world’s estimated geothermal potential is being harnessed. The Archdiocese of New York and St. Patrick’s Cathedral are not as interested in tapping the geothermal market as they are in heeding the call of Pope Francis to protect the planet and conserve God’s creation as written in his 2015 encyclical on the environment, Laudato Si. “A consistent ethic of life does not compartmentalize these issues. It prioritizes life and the preservation of life at every level,” said Cathedral Rector Monsignor Robert T. Ritchie. “One of the most basic ways in which we are called to do so is through responsible stewardship of our natural resources.” 

Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena

Vlada Republike Hrvatske donijela je 26. studenoga 2014. godine Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine (NN 140/14), kojim su osigurana financijska sredstva za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i smanjenja emisije stakleničkih plinova kroz mjere ublaženja i prilagodbe. U nizu definiranih sektorskih mjera predviđeno je i poticanje aktivnosti vezanih uz istraživanje i razvoj i stručnu podršku u navedenim područjima, za koje su alocirana sredstva u iznosu od 45 milijuna kuna za trogodišnje razdoblje. Planom, za čiju provedbu su zaduženi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, definiran je osnovni model financiranja istraživačkih i razvojnih aktivnosti putem pravne i institucionalne infrastrukture državnih institucija specijaliziranih za financiranje znanstvenih i stručnih istraživanja (Hrvatska zaklada za znanost) u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 264. sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela odluku o donošenju Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine. Sredstva za provedbu ovog Programa, temeljem Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a implementira ga Hrvatska zaklada za znanost. Cilj Programa je pružiti potporu istraživačkim i razvojnim aktivnostima u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Privlačenjem hrvatske istraživačke zajednice da aktivnije sudjeluje u rješavanju nacionalno važnih problema vezanih uz klimatske promjene i povezane mjere, uz poseban naglasak na energetsku održivost te međusobnu suradnju različitih sektora, stavlja se dodatni naglasak na razvoj održivog društva.  Programom se planiraju financirati znanstveno-istraživačke aktivnosti kako bi se lakše suočili s izazovima klimatskih promjena. Provedbom Programa se očekuju analize i prijedlozi inovacija za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, kao i prijedlozi za smanjivanje emisija stakleničkih plinova u industriji, poljoprivredi i drugim sektorima. Ujedno, Program bi trebao doprinijeti i učinkovitijem predviđanju i prevenciji posljedica vremenskih nepogoda koje su posljedice klimatskih promjena.
www.fzoeu.hr