29% OIE u Hrvatskoj
Ponedjeljak, 27 Ožujak 2017 15:20

29% OIE u Hrvatskoj

U Europskoj uniji se udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2015. godini dodatno povećao prema zacrtanih 20 posto u 2020., a 11 zemalja, uključujući Hrvatsku, već je ostvarilo zacrtane ciljeve na nacionalnoj razini, pokazalo je izvješće Eurostata. U 2015. je udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na razini EU-a uvećan na 16,7 posto, sa 16,1 posto u godini ranije. Time je gotovo udvostručen u usporedbi s 2004., prvom godinom za koju su podaci bili dostupni, kada je njihov udio na razini EU-a iznosio 8,5 posto, navodi se u izvješću Eurostata, objavljenom u srijedu. EU je zacrtao da udio obnovljivih izvora dosegne 20 posto 2020. godine. Štoviše, ti će izvori nastaviti imati jednu od ključnih uloga u pomoći EU-u da podmiruje svoje energetske potrebe nakon 2020. godine, kaže se u priopćenju. Iz tog su razloga zemlje članice već dogovorile da nova ciljana razina za 2030. na razini EU-a bude najmanje 27 posto, stoji dalje u Eurostatovu priopćenju. Također podsjećaju da je udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj energetskoj potrošnji jedan je od ključnih pokazatelja u strategiji Europa 2020.

U 22 zemlje povećan udio obnovljivih izvora
U 2015. godini je udio obnovljivih izvora u usporedbi s godinom ranije uvećan u 22 članice EU-a, uključujući Hrvatsku. Od 2004., kad su prvi put bili dostupni odgovarajući podaci, u svim je zemljama članicama taj udio značajno uvećan, ističu u Eurostatu. Švedska prednjači među 28 zemalja članica, s udjelom energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji od čak 53,9 posto u 2015.. Slijede Finska, s 39,3 posto, Latvija, s 37,6 posto, Austrija, s 33 posto, te Danska, s 30,8 posto. U stopu ih prati Hrvatska, s udjelom od 29 posto, u usporedbi s 2014. kada je iznosio 27,9 posto, te 2004., kad je bio 23,5 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. Hrvatska je zacrtala da do 2020. godine njezin udio obnovljivih izvora dosegne 20 posto bruto finalne potrošnje energije. S druge strane, najniži udio obnovljivih izvora u 2015. su zabilježile Luksemburg i Malta, od po pet posto. U toj su skupini još Nizozemska, s 5,8 posto, Belgija, sa 7,9 posto, te Velika Britanija, s 8,2 posto, priopćeno je iz Eurostata.

Nizozemska i Francuska najdalje od zacrtanih razina
Od 28 zemalja članica 11 ih je, uključujući Hrvatsku, već ostvarilo vlastite zacrtane razine toga udjela za 2020. godinu. Uz Hrvatsku, to su još Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Italija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Finska i Švedska. Pritom EUROSTAT podsjeća da svaka zemlja članica ima svoje ciljeve strategije Europa 2020., koje kod svake članice uzimaju u obzir različite polazišne točke, potencijale za obnovljive izvore i gospodarske izvedbe. Austriju i Slovačku u 2015. godini dijelio je približno jedan postotni bod od zacrtanog postotka za 2020., napominje se dalje u izvješću. S druge strane, najudaljenije od svojih zacrtanih ciljeva po pitanju udjela obnovljivih izvora energije bile su Nizozemska, zaostajući za njima 8,2 postotna boda, i Francuska, sa zaostatkom od 7,8 postotnih bodova. Slijede Irska i Velika Britanija, koje zaostaju s po 6,8 postotnih bodova, te Luksemburg, kojeg od zacrtanog postotka za 2020. dijeli šest postotnih bodova, objavio je EUROSTAT.

HRVATSKA BAREM S TIM NEMA PROBLEMA Ispunili nacionalne ciljeve o udjelu energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji
U Europskoj uniji se udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2015. godini dodatno povećao prema zacrtanih 20 posto u 2020., a 11 zemalja, uključujući Hrvatsku, već je ostvarilo zacrtane ciljeve na nacionalnoj razini, pokazalo je izvješće Eurostata. U 2015. je udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije na razini EU-a uvećan na 16,7 posto, sa 16,1 posto u godini ranije. Time je gotovo udvostručen u usporedbi s 2004., prvom godinom za koju su podaci bili dostupni, kada je njihov udio na razini EU-a iznosio 8,5 posto, navodi se u izvješću Eurostata, objavljenom u srijedu. EU je zacrtao da udio obnovljivih izvora dosegne 20 posto 2020. godine. Štoviše, ti će izvori nastaviti imati jednu od ključnih uloga u pomoći EU-u da podmiruje svoje energetske potrebe nakon 2020. godine, kaže se u priopćenju. Iz tog su razloga zemlje članice već dogovorile da nova ciljana razina za 2030. na razini EU-a bude najmanje 27 posto, stoji dalje u Eurostatovu priopćenju. Također podsjećaju da je udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj energetskoj potrošnji jedan je od ključnih pokazatelja u strategiji Europa 2020.

U 22 zemlje povećan udio obnovljivih izvora
U 2015. godini je udio obnovljivih izvora u usporedbi s godinom ranije uvećan u 22 članice EU-a, uključujući Hrvatsku. Od 2004., kad su prvi put bili dostupni odgovarajući podaci, u svim je zemljama članicama taj udio značajno uvećan, ističu u Eurostatu. Švedska prednjači među 28 zemalja članica, s udjelom energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji od čak 53,9 posto u 2015.. Slijede Finska, s 39,3 posto, Latvija, s 37,6 posto, Austrija, s 33 posto, te Danska, s 30,8 posto. U stopu ih prati Hrvatska, s udjelom od 29 posto, u usporedbi s 2014. kada je iznosio 27,9 posto, te 2004., kad je bio 23,5 posto, pokazalo je izvješće Eurostata. Hrvatska je zacrtala da do 2020. godine njezin udio obnovljivih izvora dosegne 20 posto bruto finalne potrošnje energije. S druge strane, najniži udio obnovljivih izvora u 2015. su zabilježile Luksemburg i Malta, od po pet posto. U toj su skupini još Nizozemska, s 5,8 posto, Belgija, sa 7,9 posto, te Velika Britanija, s 8,2 posto, priopćeno je iz Eurostata.

Nizozemska i Francuska najdalje od zacrtanih razina
Od 28 zemalja članica 11 ih je, uključujući Hrvatsku, već ostvarilo vlastite zacrtane razine toga udjela za 2020. godinu. Uz Hrvatsku, to su još Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Italija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Finska i Švedska. Pritom EUROSTAT podsjeća da svaka zemlja članica ima svoje ciljeve strategije Europa 2020., koje kod svake članice uzimaju u obzir različite polazišne točke, potencijale za obnovljive izvore i gospodarske izvedbe. Austriju i Slovačku u 2015. godini dijelio je približno jedan postotni bod od zacrtanog postotka za 2020., napominje se dalje u izvješću. S druge strane, najudaljenije od svojih zacrtanih ciljeva po pitanju udjela obnovljivih izvora energije bile su Nizozemska, zaostajući za njima 8,2 postotna boda, i Francuska, sa zaostatkom od 7,8 postotnih bodova. Slijede Irska i Velika Britanija, koje zaostaju s po 6,8 postotnih bodova, te Luksemburg, kojeg od zacrtanog postotka za 2020. dijeli šest postotnih bodova, objavio je EUROSTAT.

 

Hrvatska će revidirati svoj cilj za udjel obnovljivaca u potrošnji energije!

Govoreći o Zimskom paketu energetskih zakona i reviziji europskih energetskih ciljeva, Domagoj Validžić, načelnik Sektora za energetiku u resornom ministarstvu, rekao je da će Hrvatska najvjerojatnije revidirati svoj cilj o udjelu energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Naime, još uvijek je aktualan cilj o 20% udjela tako proizvedene energije do 2020., a Europska komisija je u Zimskom paketu predložila da se taj cilj poveća na najmanje 27% do 2030. godine. No, statistički ured EK je Hrvatskoj priznao da je već dosegla 29% udjela energije iz OIE u ukupnoj potrošnji pa je Validžić rekao da bi Hrvatska prema nekim kalkulacijama svoj aktualni cilj mogla revidirati za nekoliko postotaka. Ako se to dogodi, može se reći da je riječ o ambicioznom cilju koji podrazumijeva značajan porast količine tako proizvedene energije. Na okruglom stolu koji je na temu Zimskog paketa organizirao CIGRE, rečeno je da je ovo prvi puta da Hrvatska kao članica unije sudjeluju u sukreiranju energetske politike. Prema aktualnim prijedlozima države članice će morati pojednostavniti proces dobivanja dozvola za priključenje postrojenja, a do 2021. godine morat će ustrojiti "one-stop-shop" za dozvole za gradnju postrojenja na OIE, pri čemu najkompleksnija procedura ne bi smjela trajati duže od tri godine. Potpore koje će se ubuduće isplaćivati za projekte trebale bi biti financijski stabilne kako bi se izbjegle revizije koje su u prošlosti negativno utjecajele na razvoj tog sektora. Forsira se upotreba OIE u sektoru grijanja i hlađenja, gdje Hrvatska trenutno vrlo loše stoji, dok bi udio niskoemisijskih goriva u prometu do 2021. trebao biti 1,5%, odnosno 6,8% do 2030. godine. "Prosumerima" (potrošačima koji su ujedno i proizvođači energije) smatraju se kućanstva s godišnjom proizvodnjom do 10 MWh, odnosno pravne osobe s proizvodnjom do 500 MWh te se potiče njihovo osnaživanje i udruživanje u energetske zajednice. U smislu ostvarenja Energetske unije Hrvatska bi, kao i druge članice, do početka 2018. trebala dostaviti EK Nacrt Nacionalnog integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021.-2030., o kojem bi se prethodno trebala provesti javna rasprava. Realizacija tog bi dokumenta bi trebala biti praćena na godišnjoj razini, a prvo ažuriranje 2023. Iz resornog ministarstva su poručili da je pri tome naglasak na regionalnoj suradnji, a pozitivno je što će se uskoro donijeti Niskougljična strategija. Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, definiran je cilj od 1,5% godišnjih ušteda na razini svake države članice, što bi kumulativno do 2030. trebalo dovesti do uštede od 30% energije u ukupnoj potrošnji. Hrvatska dobro stoji s mjerama alternativnih politika vezanim za članak 7. Zakona o energetskoj učinkovitosti, ali sustavi obveza problematični su u nas i u ostalim članicama unije, rečeno je. Europski cilj je jedinstveno energetsko tržište i snažna regionalna suradnja koja će to omogućiti. Zato možemo očekivati da će se HEP ODS uključiti u uspostavu europskog entiteta za DSO, a TSO-i će se uključivati u rad Regionalnih operativnih centara, čija uspostava će se definirati temeljem tehničkih kriterija koje će dati ENTSO-E. Trenutno je obveza suradnje TSO-a definirana kodovima, no idući korak bit će spomenuti centri, koji po mišljenju struke možda neće zaživjeti prije 2025. Da bi se ostvarili brojni ciljevi bit će nužno uvođenje naprednih brojila, gdje Hrvatska dosta zaostaje. Kad je riječ o energetskom siromaštvu, ugroženim kupcima i socijalnim slučajevima, u nacrtima direktiva se spominje da bi zaštićena cijena električne energija za njih trebala biti određena na period od maksimalno pet godina, uz obrazloženje nacionalnih vlada prema EK. U cilju dobrog informiranja i osnaživanja potrošača ističu se usporedni kalkulatori tarifa za cijene energenata kao optimalan način koji koristi čak 64% potrošača, dok ih 38% odlazi na web stranice tvrtki. Također, treba imati na umu da će Europske komisija usporedno uz ovaj veliki paket energetskih zakona u javnu raspravu ove godine ubaciti i novu Direktivu o plinu. Taj veliki i ambiciozan paket nove legislative mogao bi na snagu stupiti tijekom iduće godine te će trebati biti prenesen u zakonodavstvo svih država članica.
www.energetika-net.com

Pročitano 517 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive