Potencijal OIE u BIH
    Subota, 08 Travanj 2017 21:09

    Potencijal OIE u BIH

    O potencijalima obnovljivih izvora energije u BiH, pa tako i Sunca, nema potrebe ni govoriti, nego se treba fokusirati na rješavanje različitih barijera kako bi se ti potencijali mogli iskoristiti jer u suprotnom sve ostaje samo na potencijalima i nema nikakve društvene koristi - izjavio je za Fenu konzultant za energiju i klimatske promjene Nihad Harbaš. Govoreći o korištenju energije Sunca, kako je naveo, važno je razlikovati korištenje tog oblika energije za zagrijavanje potrošne tople vode putem solarnih panela ili kolektora s jedne strane, i proizvodnju električne energije putem fotonaponskih modula s druge strane. Razlika je u namjeni, tehnologiji, visini investicijskih troškova, administrativnim procedurama dobijanja dozvola, kapacitetima i drugo. - Korištenje energije Sunce putem solarnih panela ili kolektora dosta je jednostavnije i ne zahtijeva ishodovanje dozvola. Tehnologija je dosta jednostavna i proizvodi se i u BiH. Korištenje tih sistema namjenjeno je prije svega velikim potrošačima tople vode tipa hotela, bolnica, sportskih dvorana, tamo gdje je to pogodno, odnosno gdje ima dosta sunčanih dana kao što je Hercegovina, ali i druga područja BiH. Ova tehnologija zasad nije doživila veću ekspanziju, ali su predviđanja da će cijene ovih tehnologija opadati, te samim tim primjena i potražnja porasti - dodao je Harbaš. Ono što je dobro kod ove tehnologije, po njegovim riječima, jeste da se proizvodi i koristi u BiH i da može doprinijeti održivom razvoju zajednice u segmentu zapošljavanja, trgovanja, te u krajnjoj liniji smanjenju emisija stakleničkih plinova u atmosferu, odnosno smanjenje uticaja na okoliš. - Kada se energija Sunca iskorištava u svrhe proizvodnje električne energije, tu priča postaje dosta složenija iz nekoliko razloga. Prije svega investicionih troškova, zatim pripreme projekta, prikupljanja svih potrebnih dozvola, te same implementacije na terenu. Ti procesi u BiH traju po tri do četiri godine i ulažu se veliki napori za savladavanje navedenih barijera - dodao je Harbaš. Po njegovim riječima, tehnologija fotonaponskih modula razvijena je i još uvijek se proizvodi van granica BiH što stvara negativnu sliku vanjskotrgovinskom bilansu BiH. Međutim, iskorištavanje ovog oblika obnovljive energije u svrhu proizvodnje električne energije je razvijeno u BiH. Tome ide u prilog i činjenica da je dosad u BiH izgrađeno više od 140 fotonaponskih elektrana koje su u sistemu poticaja. To znači da su svi proizvođači električne energije iz Sunca privilegirani, odnosno da dobivaju dosta veće (tzv. garantirane) tarife za prodaju električne energije od referentnih. Taj novac jest ustvari novac s računa krajnjih potrošača koji se prikuplja putem sistema naknade za obnovljive izvore energije, a koji u FBiH iznosi 0,001976 KM/kWh, dok u entitetu Republika Srpska iznosi 0,0044 KMkWh. To znači da, recimo, svako domaćinstvo izdvaja jednu do dvije KM mjesečno za poticanje obnovljivih izvora energije putem tzv „feed-in-tarife“. Zahvaljujući ovakvom sistemu poticaja, projekti solarnih elektrana su isplativi unutar pet godina - naveo je Harbaš dodajući da treba razmišljati i o naprednim sistema tipa „feed-in-premija“ ili aukcije, sistema koji su više tržišno orijentirani mehanizmi. Koliko je ovo tržište razvijeno, naveo je Harbaš, govori i činjenica da su sve dinamičke kvote za solarnu energiju rezervirane do 2020. godine, osim u entitetu Republika Srpska gdje je ostalo još slobodnih kvota za solarne elektrane na krovovima preko 250 kW instalirane snage. Investicije u fotonaponsku tehnologiju su u konstantnom padu i samo se postavlja pitanje kada će postati isplativo za obična domaćinstva da instaliraju potrebne kapacite PV modula kojim će moći zadovoljiti svoje vlastite potrebe i/ili proizvedenu električnu energiju plasirati u mrežu i na taj način „kompenzirati“ potrošnju s proizvodnjom, tzv. prosumers - oni koji i koriste i proizvode električnu energiju. Još uvijek, taj princip netto mjerenja, bez poticaja, nije razvijen i isplativ u BiH - kazao je Harbaš. Naglasio je da se svemu tome treba pristupiti strateški, odnosno da država treba donijeti strategiju u kojem smjeru razvijati ovaj oblik tehnologije, ali i ostale tehnologije kako obnovljivih izvora energije, tako i konvencionalne izvore kao što su ugalj, gas i drugo. Pored toga, donošenjem državne strategije energetike otvaraju su i mnogi fondovi kojim bi BiH mogla pristupiti. Harbaš je kazao da se trenutno radi na izradi jedne skraćene verzije. U rješavanju navedenih prepreka aktivno sudjeluju resorna ministarstva, ali međunarodne organizacije koje djeluju u BiH - dodao je Harbaš.
    Energetika.ba


    Obnovljiva energija u BiH: Slabo iskorištene mogućnosti

    Problemi sa zakonima i birokracijom, koče proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Bosni i Hercegovini. Samit o investiranju u elektroenergetski sektor u Bosni i Hercegovini, funkcioniranju maloprodajnog tržišta električne energije i integraciji u regionalno tržište, održava se u Neumu. Cilj je uspostavljanje dijaloga o stvaranju pogodne atmosfere za nastavak započetih reformi u elektroenergetskom sektoru. Domaćin, otpravnik poslova Američke ambasade u BiH Nicolas Hill, pozvao je novoizabrane vlasti da pokrenu snažnu dinamiku reforme tog sektora. Rečeno je da su potrebne konkretne aktivnosti kako bi se deblokirao potencijal, otvorila nova radna mjesta i privukle investicije. Poručeno je i da je potrebno odmah raditi na izradi strategije i plana razvoja energetskog sektora u BiH. Obnovljivi izvori energije do 2020. godine trebali bi sudjelovati u ukupnoj proizvodnji energije u BiH sa najmanje 40 posto. To je cilj koji je pred ovu državu postavila Energetska zajednica. Međutim, pitanje je da li će ga BiH ispuniti, posebno kada je riječ o energiji biomase. Postrojenje, prvo u BiH za proizvodnju bio-gasa iz stajnjaka kod Laktaša u sjeverozapadnom dijelu države, postoji osam godina. U njegovu gradnju i opremanje uloženo je 300.000 eura. Jedan je to od projekata Caritasa, sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, te razvoj i unapređenje stočarske proizvodnje. Cilj je zaokružiti proizvodnju na farmi - od stočne hrane, uzgoja muznih grla, proizvodnje mlijeka i sira - do iskorištavanja đubriva na ekološki način za struju. Iako je tehnički ispravno, postrojenje ne radi. Obratili su se i Regulatornoj agenciji za energetiku. „Došlo je sada do nekog nesporazuma tj. različitog tumačenja zakona između regulatora i operatora. Tako da u ovom momentu postrojenje ne radi. Ukoliko bi radilo, a tehnički je ispravno, kompletna energija ide u mrežu i mi je ne bismo mogli koristiti, a s druge strane imamo troškove za održavanje postrojenja“, kaže Draženko Budimir, direktor zemljoradničke zadruge Livač. Dodatni problem je to što nema državne strategije, ni zakona, kad je riječ o proizvodnji struje iz bio-gasa ili biomase. Najveći je problem preglomazan birokratski aparat i što se nama, kao proizvođaču, ne nude rješenja. Nas tretiraju kao i velike proizvođače električne energije i to predstavlja veliki problem jer od nas zahtijevaju isto što i od njih, a što nema smisla“, smatra Budimir. Ušteda od 56 miliona eura. Državni regulatori električne energije svjesni su problema. „Kada je u pitanju biomasa, BiH ima određenu kvotu koju bi trebala ispuniti u narednom periodu. Ovdje ostaje pitanje nadležnosti institucija. Državna regulatorna komisija ima malo nadležnosti, a one su većinom na entitetskim komisijama“, rekao je Nikola Pejić, predsjedavajući Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Danas je drvo najveći izvor bioenergije, ali mogu biti korišteni i drugi, poput otpadaka drvne industrije i organskih komponenti industrijskih otpada. Čak se i isparavanja sa deponija otpada mogu koristiti kao izvor biomase, iz Sarajeva javlja novinar Al Jazeere, Sanel Kajan. „Bosna i Hercegovina ima zavidne potencijale biomase, čemu ide u prilog i činjenica da je gotovo 50 posto teritorije BiH pokriveno šumama, a ne treba zanemariti i biomasu nastalu u poljoprivredi“, ističe on. Prema nekim istraživanjima, kada bi se umjesto u izvoz, drvna goriva usmjerila u domaću potrošnju za potrebe grijanja, to bi omogućilo smanjenje uvoza plina za blizu 46 posto što bi, prevedeno, omogućilo uštedu od blizu 56 miliona eura godišnje. Svi uključeni slažu se: Mogućnost proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za BiH, očito, nije problem, ali zakonska regulativa jeste.

    Izvor: Al Jazeera

     

    Obnovljivi izvori energije: Šansa koju BiH (ne)propušta

    Sekretarijat Energetske zajednice uputio je 11.02.2014. godine, otvoreni dopis Bosni i Hercegovini zbog propusta u poštivanju zakonskih odredbi Energetske zajednice u vezi s obnovljivim izvorima energije. Rok za donošenje potrebnog zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije istekao je 30.06.2013. godine. „U odnosu na provođenje zakona obnovljive energije 2012, BiH se zajedno sa ostalim članicama Enegetske zajednice obavezala da primijeni EU obnovljivih izvora energije (OIE) direktive 2009/28/EC i pristala na 2020. obavezujeće ciljeve obnovljive energije. Za BiH ovo je udio od 40% obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije, u usporedbi s 34% učešća u 2009 i 10% udjela obnovljivih izvora energije u transportu. BiH je morala provesti direktive OIE kao što je dogovoreno od strane Ministarskog savjeta Energetske zajednice do 1. januara 2014. Međutim, nije uspjela da preda Nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju do 30. juna 2013. kao što je Ministarski savjet zahtijevao, a kao posljedica Sekreterijat je pokrenio prekršajne postupke protiv BiH”, rekli su nam u Sekreterijatu Energetske zajednice (SEZ). Dodali su da su svjesni zakona o energetskoj obnovljivosti koji su usvojeni od strane entiteta prošle godine i postojećih propisa. “Međutim, dva različita okvira, koja nisu u potpunosti kompatibilna ne mogu zamijeniti okvir na državnom nivou koji je u skladu sa obavezama koje propisuje direktiva. Nažalost, veliki broj lokalnih i regionalnih vlasti ukljućenih u izdavanje dozvola, odobrenje i licenciranje, kao i nedostatak koordinacije i usaglašenih procedura, jer razlog zašto su investitore na distanci, a koji bi inače investirali u obnovljive izvore energije”, dodaju eksperti u SEZ. U Regulatornoj komisiji za energetiku Republike Srpske (RERS) istakli su nam da je uređenje oblasti obnovljivih izvora energije u potpunosti u nadležnosti entiteta. „Budući da je u Republici Srpskoj na snazi primarno zakonodavstvo, kao i svi neophodni podzakonski akti to ne postoje prepreke koje bi spriječavale razvoj ovog sektora“, pojasnili su u RERS. Mustafa Gagula stručni savjetnik za elektroenergiju u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI) navodi da na povećano korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) manje utiče nedostatak zakonskih okvira, nego nedostatak novca za podsticaj. “Investitori uglavnom očekuju rezultate otkupnih cijena, koje su za OIE ponekad nekoliko puta veće od prodajnih. Prodajne cijene električne energije određuje ili regulatorna komisija ili tržište. Na žalost, u BiH nije uspostavljeno tržište OIE i nije još uvijek otvoreno tržište električne energije. U Federaciji BiH, zakonska regulativa je u završnoj fazi. Zakon je donesen, a podzakonski akti su u završnoj fazi donošenja”, navodi Gagula. U Sekreterijatu Energetske zajednice ističu da je BiH jedina zemlja u Energetskoj zajednici u kojoj je obnovljiva energija regulirana na entitetskom nivou, a u kojoj državno zakonodavstvo ovo područje uopće ne pokriva. “I tu imamo problem jer čak i ako su entiteti razvili svoje akcijske planove za obnovljivu energiju, nacionalni plan je potreban kako bi se pokazao način na koji zemlja planira postići 2020. ciljeve. Zakonodavstvo na državnom nivou je potrebno za usvajanje nacionalnog akcijskog plana i mehanizma transpozicije. Ukoliko se ne ispune ove obvezujuće direktive, Sekreterijat energetske zajednice može pokreniti prekršajne postupke dok se problem ne riješi.” Iako Bosni i Hercegovini nedostaje nacionalna politika formulirana u zakonodavnom okviru na državnom nivou kao i potrebni akcijski planovi, zahvaljujući zakonima donesenim na nivou entiteta, pogoni obnovljivih izvora energije su u razvoju širom zemlje.

    Bogatstvo potencijala

    U 2013. godini udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije u Republici Srpkoj iznosio je 62,9%. Budući da je u 2013. godini osnovni obnovljivi izvor koji je korišten u RS bila energija vodotokova, to je EU direktivom 2009/28 propisana metodologija kojom se vrši normalizacija proizvodnje električne energije korištenjem energije vodotokova (u osnovi računa se kao srednja 15-togodišnja proizvodnja u proteklom periodu). Primjenom navedene metodologije, udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj finalnoj potrošnji električne energije u Republici Srpkoj iznosio je 65%. U BiH se iz obnovljivih izvora energije proizvede i potroši oko 36% ukupne finalne potrošnje energije, što su, kažu stručanjaci, zavidne količine i za izrazito razvijene zemlje. BiH ima dobre potencijale za proizvodnju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, a posebno su interesantne hidroenergija i biomasa. “Sunca ima takođe u izobilju, kao i vjetra, ali prostoji problem velike otkupne cijene i balansiranja, tako da su ograničene koločine za otkup po garantiranim cijenama i priključenje na mrežu zbog problema balansiranja”, navodi Gagula iz FMEIR. „Razvoj ovog sektora u proteklom periodu i najnovija ulaganja u solarne elektrane i male hidroelektrane upućuje na pozitivne reakcije investitora, odnosno na prihvatljivost definiranih akata u domenu kako primarne tako i sekundarne legislative. Imajući u vidu činjenično stanje, dakle broj postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, jasno je da su politike u Republici Srpskoj poticajne za ulaganja u obnovljive izvore energije“, smatraju u RERS . Dodaju i da generalno, obnovljivi izvori energije, promatrajući striktno financijske efekte, još uvijek nisu konkurentni u odnosu na druge izvore energije. „Činjenica koja na to upućuje je svakako i potreba da se ovi vidovi energije dodatno potiču.“ U Sekreterijatu Energetske zajednice ističu da je očigledno da obnovljiva energija doprinosi održivom razvoju energetskog sektora i ublažava energetsku zavisnost od uvoznih energenata. “BiH je 50% zavisna na fosilne izvore goriva iz uvoza. Štoviše, zemlja ima značajan potencijal obnovljive energije u hidro, biomasi,vjetru i suncu. A ovdje se vežemo za treći stup energetske politike – konkurentnost, gdje obnovljiva energija doprinosi stvaranju radnih mjesta, inovacija, privlačenju investicija i stvaranju rasta. Direktiva RES je ugradila mehanizme za suradnju između zemalja EU i članica Energetske zajednice kako bi se dostigli ciljevi do 2020. na finansijski efikasan način i to je prilika koja se ne propušta.”

    Navode i da je trošak nekih obnovljivih energetskih tehnologija opao sa investicijama u ove tehnologije.

    “Primjer je solarni PV, tehnologija koja je bila najskuplja prije 7-8 godina, a njena cijena je značajno opala u posljednjih nekoliko godina. Svaka zemlja mora spoznati svoj potencijal obnovljive energije i mora ga dostići sa umjerenim troškovima. Ove tehnologije nisu dostigle tržišni paritet sa tehnologijama koje se zasnivaju na fosilna goriva, njima treba dodatna podrška. Moramo da priznamo da za fosilna goriva zemlje dobivaju subvencije, a zemlje u jugoistočnoj Evropi još nisu dio Šeme trgovine emisijama, tako da troškovi električne energije na bazi fosilnih goriva ne reflektiraju eksternalije- troškovi zbog utjecaja na zdravlje i prirodu”, navode u SEZ. Sa garantiranom otkupnom cijenom, gdje se na primjer električna energija iz solarnih elektrana plati po 3-4 puta većoj cijeni nego što se proda, isplativost za toga proizvođača ili vlasnika elektrane je više nego odlična, pojašnjava Gagula i dodaje da su hidroelektrane sa najvećim koeficijentom isplativosti za državu i njene građane, zato što traže najmanju poticajnu cijenu a zapošljavaju dosta radnika. “Pojam isplativosti se mora promatrati s aspekta proizvođača ili vlasnika elektrane s jedne strane i države i krajnjih kupaca s druge strane. Za državu, ako se otvraju nova radna mjesta, ako se ne utječe negativno na siromašne i ostale korisnike elektro energetskog sustava, bez obzira što je struja skuplja isplativost je dobra. Za potrošača svako poskupljenje struje je neisplativo. Za proizvođača ako donosi elektrana profit i ako će brzo vratiti uloženo je isplativa. Dakle, isplativost u ovom slučaju je relativan pojam”,ističe Gagula.

    Obavezujuće direktive za BiH

    U prosincu 2008. godine na ministarskom nivou Evropske unije postignut je dogovor o klimatsko-energetskom zakonskom paketu koji je popularno nazvan "20-20-20". Cilj od 20% udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji čine: krajnja potrošnja električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, krajnja potrošnja energije za grijanje i hlađenje i krajnja potrošnja energije u transportu iz obnovljivih izvora. Države članice slobodno odlučuju o doprinosu svakog od ova tri sektora u postizanju definiranog nacionalnog cilja. Direktiva o obnovljivim izvorima energije 2009/28/EC koja je objavljena u Službenom glasniku Evropske unije u junu 2009. godine uspostavlja zajednički pravni okvir i na jedinstven način uređuje podsticanje upotrebe električne energije proizvedene korišćenjem obnovljivih izvora na unutrašnjem tržištu i poticanje korištenja bio-goriva ili drugih obnovljivih goriva u transportu. Direktiva propisuje uspostavljanje:
    - Obaveznih nacionalnih ciljeva za sveukupni udio energije iz obnovljivih izvora u brutto krajnjoj potrošnji energije i za udio energije iz obnovljivih izvora u transportu (+10%);
    - Fleksibilnosti između država članica i pravila koja se odnose na statističke transfere među zemljama članicama;
    - Zajedničkih projekata među zemljama članicama i projekte sa trećim zemljama;
    - Nacionalnih akcijskih planova za OIE;
    - Garancije porijekla;
    - Smanjenja administrativnih i regulatornih prepreka te pitanja oko mreže;
    - Kriterija održivosti za biogoriva i biotečnosti
    - Izvještavanja i transparentnosti.

    Ova direktiva je obavezujuća i za Republiku Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu, budući da je Ministarski savjet Energetske zajednice u listopadu 2012. godine donio odluku o proširenju obaveznog zakonodavstva i na ovu direktivu. Sastavni dio odluke su i ciljevi udjela obnovljivih izvora energije u 2020. godini za sve zemlje potpisnice Ugovora o osnivanju Energetske zajednice. Taj cilj za Bosnu i Hercegovinu iznosi 40%.
    www.frontal.ba

    Pročitano 641 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive