Rusi napuštaju rafineriju Brod?
Utorak, 18 Travanj 2017 22:29

Rusi napuštaju rafineriju Brod?

Rusi napuštaju Brod (koji tone), ostavljaju Dodiku džinovski dug?! Ruska kompanija Zarubežnjeft namjerava da se povuće iz brodske Rafinerije nafte zbog velikih gubitaka i nemogućnosti da to poduzeće "stane na noge", tvrde za BN dobro upućeni izvori. Prema tim izvorima, bliskim upravi Rafinerije, to je i bio razlog nedavnog sastanka predstavnika Zarubežnjefta sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom koga su upoznali o namjeri ruske kompanije da "izađe" iz Rafinerije u Brodu. Službenih informacija o povlačenju ruske kompanije iz brodske rafinerije za sada nema. Nakon sastanka sa predsjedikom Republike Srpske priopćeno je da je delegacija Zarubežnjefta, koju je predvodio generalni direktor Sergej Kudrjaškov, upoznala Dodika sa "poslovnim rezultatima, proizvodnjom i planovima ove kompanije". Tada je navedeno da je Dodik rekao da je ova "kompanija od strateškog značaja za Republiku Srpsku, te da postoji zajednička želja za održavanjem i unapređenjem zajedničkih projekata". Više detalja o razgovorima Dodika sa predstavnicima ruske kompnije nije dano javnosti. Da je stanje u brodskoj Rafineriji nafte teško potvrđeno je i u izvještaju revizorske kuće KPMG koja je, kako je prenio portal Capital, upozorila da je i prošloj godini nastavljeno gomilanje gubitaka. Kratkoročne obaveze su premašile njenu obrtnu imovinu za 15 miliona KM, da je prerada sirove nafte u padu, a nastavak poslovanja zavisi od konstantne podrške matičnog ruskog poduzeća „Njeftegazinkor“. Nezavisna revizorska kuća KPMG dala je mišljenje sa rezervom Rafineriji Brod u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, a među glavnim zamjerkama su naveli da sumnjaju da je vrijednost nekretnina poduzeća manja od one koju je rukovodstvo prikazalo. „Postoje indikacije da je nadoknadivi iznos nematerijalnih sredstava, nekretnina, postrojenja i opreme niži od njihove sadašnje netto vrijednosti koja iznosi 742,1 miliona KM“, navodi se u izvještaju. Pored toga revizori su kazali da je gubitak Rafinerije nafte Brod u prošloj godini iznosio čak 71,5 miliona KM, dok je akumulirani gubitak premašio 591 milion maraka. Kratkoročne obaveze Rafinerije Brod premašivale su obrtnu imovinu za 15,7 miliona KM. Dugoročne obaveze Rafinerije prema Poreskoj upravi RS na kraju prošle godine iznosile su 74,3 miliona KM i odnose se na reprogramirane porezne obaveze za neizmireni porez na promet, kao i neizmirene poreze i doprinose na osobna primanja. Reprogramirane porezne obveze su odobrene beskamatno, a prema ugovoru iz 2008. trebale su da budu izmirene do 1. jula prošle godine. „Novim rješenjem Porezne uprave RS društvu je produžen rok za plaćanje reprogramiranih poreznih obaveza sa devet na dvanaest godina (do 1. jula 2019. godine), uz povećanje grejs perioda sa četiri na sedam godina“, navodi se u izvještaju. Revizori su još prije nekoliko godina utvrdili da je brodska Rafinerija od matičnog poduzeća „Njeftegazinkora" uzela dva kredita u iznosu od oko 220 miliona KM, sa godišnjom kamatnom stopom od čak 12 posto. „Na osnovu raspoloživih informacija smatramo da je navedena kamatna stopa viša od prosječnih tržišnih kamatnih stopa u RS“, zaključili su revizori. Mada je puno stvari nejasno oko privatizacije brodske Rafinerije, čini se da je Vlada RS i dalje vlasnik poduzeća a da su Rusi samo kreditirali pokretanje proizvodnje uz neobično visoku kamatu. Ako je to točno, onda će u slučaju povlaćanja ruskih partnera, sve financijske obveze brodske Rafinerije pasti na teret budžeta RS-a!
Energetika.ba / SB


Rusi pritisnuti gubicima napuštaju Rafineriju nafte Brod?

Uprava Optima grupe ovih dana boravila je u Moskvi gdje je bilo riječi o povlačenju Zarubežnjefta s tržišta Republike Srpske. Tvrtka Nestro petrol, koja je u sastavu Optima grupe, kompanije u vlasništvu ruskog Njeftegazinkora, odnosno Zarubežnjefta, obavijestila je radnike o raskidu kolektivnog ugovora, jednako kao i u ostalim članicama grupe, Rafineriji Brod i Rafineriji ulja Modriča, javlja BN Televizije. Odluka o otkazu Posebnog kolektivnog ugovora potpisana je 20 veljače. Kako neslužbeno doznaje BN Televizija uprava Optima grupe ovih dana boravila je u Moskvi gdje je bilo riječi o povlačenju s tržišta Republike Srpske. Prve informacija o povlačenju Rusa iz rafinerije nafte Brod pojavile su se u prosincu 2014,, a kao razlog navodila se neisplativosti poslovanja. Rusi su s vladom RS-a zaključili ugovor u veljači 2007. godine o kupnji Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i kompanije Petrol, a ugovor je nosio oznaku "strogo povjerljivo", pa je izazvao sumnje u javnosti.

Nepoznati vlasnici
Činjenica je da je u postrojenja rafinerije u Bosanskom Brodu dosta uloženo, ali se postavlja pitanje zbog čega osam godina nakon kupnje nisu izmirena dugovanja. Cijeli proces privatizacije naftnog sektora odvijao se pod nerazjašnjenim okolnostima, rekao je za Deutsche Welle ekonomski analitičar Siniša Vukelić, "Prvi put sjednica Narodne skupštine RS-a bila je zatvorena za javnost. Prodajete naftnu industriju, nešto što iz javnog sektora, na zatvorenoj sjednici kupcu za kojeg se nije znalo tko je. Znamo da je ruska državna kompanija Zarubežnjeft vlasnik 40 posto Njeftegazinkora, ali se ne zna tko su trojica ostalih fizičkih osoba koji drže 60 posto", kaže Vukelić. Prema njegovim riječima, naknadnim aneksima ugovora vlada RS-a dala je ruskim partnerima monopol nad naftnim resursima u RS, ali i udio u Janafu, čiji je terminal u brodskoj rafineriji ostao u njihovom vlasništvu nakon rata.

Premala prerada nafte
"U osnovne razloge za negativan rezultat poslovanja Rafinerije nafte Brod spadaju obujam prerade sirovina koji je nedovoljan za ostvarenje dobiti. Obujam prerade izravno ovosi od dostupnosti tržišta i marže pokrića. Veliki dio troškova poslovanja otpada na fiksne troškove, a tu je i visoka razina financijskih obveza i kamata na kredite", rečeno je Deutsche Welleu iz Rafinerije nafte Brod. Prema podacima Deloittea iz 2013., akumulirani gubitak rafinerije u Brodu veći je od 232 milijuna eura, a zaduženost je deset puta veća od vrijednost temeljnog kapitala.Iz Porezne uprave Republike Srpske nedavno je priopćeno da je Rafinerija Brod uplatila 30 milijuna maraka zaostalih dugovanja, koji su naslijeđeni od privatizacije. Plan otplate pokrenut je tek u srpnju 2014. godine, sedam godina nakon ruskog preuzimanja naftnog sektora, a ostatak poreznih dugova iznosi još 88 milijuna maraka. "Odluku o raskidu kolektivnog ugovora donijeli smo imajući u vidu planirane promjene u radu poslodavca, s ciljem postizanja boljih uvjeta rada i optimizacije poslovanja, uvažavajući prava radnika i rad sindikata", stoji u izjavi uprave Nestro petrola. Naravno, odluka o otkazu kolektivnih ugovora izazvala je strah među radnicima jer je tumače kao uvod u veći broj otkaza. Samo u brodskoj rafineriji zaposleno ih je 1236. Kako doznaje BN televizija, odluka o tome da se pojedini radnici premjeste u proizvodne jedinice znatno udaljene od njihovog mjesta stanovanja, također se tumači kao pritisak na radnike da sami daju otkaze. Na upit Deutsche Wellea o otkazima, iz Optima grupe odgovoraju da će optimizaciju broja zaposlenih, provesti kroz umirovljenje dijela radnika, čija će radna mjesta biti ukinuta.
www.poslovni.hr


Rusi napuštaju Rafineriju?

Više nije samo priča da će ruski investitori napustiti 'beha' entitet Republika Srpska; sada je samo pitanje - kada? Od privatizacije naftnog sektora 'beha' entiteta Republika Srpska 2007. godine nagađa se koliko će ruski kupci ostati u Bosni i Hercegovini, odnosno u RS-u. Iako im je Vlada ovog entiteta omogućila sve povlastice - od toga da ne plaćaju komunalnu naknadu Općini Brod, do toga da i poreze ovom entitetu mogu plaćati na "odgođeno" - izgleda da to nije bilo dovoljno ruskom kupcu Njeftegazinkoru da posluje barem s "pozitivnom nulom", piše Aljazeera. Iako je entitetska Vlada platila gubitke naftnog sektora prije ulaska ruskog kupca u poduzeće skoro 200 miliona konvertabilnih maraka (oko 100 milijuna eura) iz entitetskog budžeta, nakon samo par godina na gubitku su krajem 2014. godine, prema revizorskom izvještaju, bili 850 milijuna KM (oko 420 milijuna eura). Izvještaj revizije za prošlu godinu se čeka, ali je zato u javnost izašao revizorski izvještaj poslovanja Rafinerije ulja u Brodu, koja je u gubitku 55 milijuna KM (oko 27 milijuna eura). Ukupni gubici su 900 milijuna KM (oko 450 milijuna eura), a prema procjenama ekonomskih analitičara iz RS-a, samo je pitanje dana kada će ruski kupci staviti ključ u bravu na oba poduzeća, zadržavajući samo Optima grupu, koja ima benzinske pumpe naslijeđene od bivšeg Krajina petrola te koja izvlači prihode iz prethodna dva poduzeća.

Umjesto ulaganja, pozajmica s kamatom
Njeftegazinkor odavno je počeo s prodajom imovine ova dva poduzeća. Tako su se "nabubnju " našle nekretnine milijunske vrijednosti Nestro Petrola i Rafinerije ulja Modriča koje se nalaze u RS-u, Srbiji i Crnoj Gori. Ruski investitori u naftnu industriju RS-a traže kupce za prodaju svih nekretnina, od poslovnih zgrada i hala, do hotela, ureda, stanova i kuća koje su u vlasništvu privatiziranog lanca benzinskih pumpi. Ukupna početna cijena ponuđenih nekretnina veća je od sedam milijuna KM (oko 3,5 milijuna eura), ali Nestro traži kupce i za 19 poslovnih zgrada, ureda, odmarališta i stanova. U posljednjem izvještaju o poslovanju Rafinerije nafte, početkom 2015. godine revizorska kuća Deloitte izradila je izvještaj. "Akumulirani gubici Rafinerije nafte Brod veći su od 260 milijuna eura, dok su dugoročne obveze 310 milijuna eura, što je tri puta više od imovine poduzeća", navodi se u revizorskom izvještaju Rafinerije za 2014. godinu, koju je uradio Deloitte. Revizor je iskazao sumnje u transferne cijene s povezanim pravnim licima, kojima rafinerija duguje skoro 300 milijuna eura. Ruski kupac, koji je bio ugovorom o kupoprodaji naftnog sektora RS-a, oslobođen i od plaćanja poreza enitetskoj Poreznoj upravi te dadžbina Opštini Brod, novac koji je ulagao u brodsku rafineriju predstavljao je kao kredit ili kratkoročnu pozajmicu koja je imala kamatnu stopu od 12 do 14 posto. To praktično znači da poduzeće iz Rusije nije ulagalo u rafineriju i naftni sektor, već pozajmljivalo novac također svom poduzeću u Bosni i Hercegovini, po visokim kamatnim stopama. Ako je dolazilo do kašnjenja vraćanja duga, postojala je klauzula o penalima na dnevnom nivou, koji su samo povećavali dug naftnog sektora RS-a matičnom preduzeću u Rusiji.

Neizvjestan opstanak
Revizori Deloitta utvrdili su da je "neizvjestan opstanak Rafinerije nafte Brod", jer je u prošloj godini rafinerija imala gubitke od 13 milijuna eura, dok su kratkoročne obaveze Rafinerije veće od obrtne imovine za skoro 20 milijuna eura. Ekonomski analitičari su od prvog dana privatizacije sumnjali i u ruskog partnera, koji je u momentu privatizacije bio rangiran na ruskoj ljestvici naftnog sektora na 187. mjestu. Doduše, povjerenja nije bilo ni u entitetsku Vladu, koja je pristala "očistiti" dugove, prije prodaje. Sada je sličnu sudbinu zadesila Rafinerija ulja u Brodu. Prema revizorskom izvještaju revizorske kuće Deloitte, ovo poduzeće, koje je prije privatizacije radilo sa dobitkom, sada je u gubitku 55 milijuna KM (oko 27 milijuna eura). Optima grupa postala je ekskluzivni vlasnik pečata i robne marke Rafinerije ulja u Modriči, a uprkos padu prihod od 41 posto, ova firma će se ubuduće baviti isključivo uslužnom preradom za Optima grupu. Rafinerija nafte sada je u gubitku od 620 milijuna KM (oko 310 milijuna eura), što je više od gubitaka koje je ovo poduzeće imalo kada je privatizirano. U kupoprodajnom ugovoru, u koji smo imali uvid, nigdje nema klauzule kojom bi se kupac obvezao na takozvano pretežno obavljanje djelatnosti, odnosno kojim bi se prodavač, u ovom slučaju Vlada RS-a, zaštitila od toga da kupac ode nakon izvjesnog vremena koje bi proveo radeći na preradi nafte koja se isporučuje. U slučaju privatizacije banjalučke Vitaminke, klauzula o pretežnom obavljanju djelatnosti je 50 godina. To znači da je kupac obavezan raditi isto što je radilo poduzeće prije privatizacije još pola vijeka, pa ga tek tada može prodati, napustiti, eventualno srušiti, ako nije profitabilno. U slučaju naftnog sektora RS-a toga nema. Ruski kupac može otići onda kada poželi, bez ikakve odgovornosti.

Već viđen scenario
Ako sada Rusi odustanu od brodske Rafinerije - njima ništa, a poreskim obveznicima, građanima RS-a, ostaju dugovi. Isti scenarij kao u slučaju Birča, gdje su litvanski kupci ostavili za sobom 700 milijuna KM (oko 350 milijuna eura) duga za ovo poduzeće. Već se smanjuje broj radnika u Rafineriji, što očekuje i Rafineriju ulja iz Modriče, koja je, također, u gubicima od 55 milijuna KM (oko 27 milijuna eura). U gubicima je i novoosnovano poduzeće Optima grupa (nastalo od bivšeg Petrola), koje se bavi prodajom nafte i naftnih derivata. Ono u suštini kontrolira sva poduzeća koja se naslanjaju na Rafineriju nafte, Rafineriju ulja i bivše poduzeće Petrol, a koja je sada dužna 850 milijuna KM (oko 420 milijuna eura), iako je za posljednih pet godina imala prihode od 5,9 milijardi KM (oko tri milijuna eura). Tih 850 milijuna KM može se smatrati i zajedničkim dugom sva tri poduzeća. Za sada se o gašenju ova tri poduzeća i povlačenju investitora samo špekulira. Damir Miljević, ekonomski analitičar iz Banje Luke, vjeruje da će naftni sektor biti gora finansijska katastrofa od Birča. "Ma, ruski kupac, ako je i ruski, jer mi nikada nismo dobili na uvid vlasničku strukturu Njeftegazinkora, može se u danu spakovati i otići... Taj scenario smo već vidjeli u Birču, gdje je građanima RS-a ostalo da plate 700 milijuna KM (350 milijuna eura). Profit je izvučen i prebačen u Litvaniju, ili na neko drugo mjesto, dugovi su ostali nama. Ne vidim što se isto ne bi ponovilo", ističe Miljević. Birač je "propao" u par dana. Koliko je litvanskim vlasnicima trebalo da spakuju kofere, a na sve navedeno, još su oni tužili entitet RS i na bijeljinskom Okružnom sudu je presuđeno da im se mora isplatiti još 100 milijuna KM (oko 50 milijuna eura). Naravno, onda je entitet najavio tužbu protiv njih, a cijela priča se pretvorila u svađu pozicije i opozicije i sumnje da pravosuđe ne radi svoj posao. Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine, tvrdi da je krah ova dva preduzeća vrlo blizu. "Ono što pouzdano znam jeste da su vlasti RS-a napravili takav sistem u kojem se organizirani kriminal i korupcija, krađa ne kažnjava. To smo vidjeli u slučaju Birač, Bobar banka, Balkan investment banka, Mitala. Naše pravosuđe samo nije u stanju izboriti se s tim. Vjerujem i čujem od radnika da će oba poduzeća, Rafinerija u Brodu i Rafinerija u Modriči, biti ugašena, a ovo je veća šteta od Birča koju će platiti građani RS-a", istakao je Milojević. Tržišna ekonomija je jasna - ako su gubici koje su utvrdile revizorske kuće, prodavač bi logično trebao dići ruke od posla koji ne donosi dobit, već gubitke. Počelo je s rasprodajom imovine. Više nije samo priča da će ruski investitori napustiti RS i naftni sektor. Sada je samo pitanje - kada?
www.sbplus.hr

Pročitano 567 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive