T. Kearney: Budućnost energetskih tvrtki regije je u konsolidaciji i restrukturiranju

Cijene nafte će i dalje biti iznimno nestabilne. Kako bi opstale naftne kompanije moraju povećati svoju efikasnost. Povećanje potražnje za električnom energijom od 35 posto s jedne strane, te povećanje udjela obnovljivih izvora na čak 23 posto ukupne proizvodnje energije s druge strane, samo su neka od predviđanja konzultantske kuće AT Kearney za 2035. godinu, predstavljena danas na 3. Energetskoj Areni 2011., regionalnoj konferenciji o energetskom sektoru u organizaciji Infoarene, piše nacional.hr

Kako bi se zadovoljile svjetske potrebe za energijom u idućih 20 godina, naftne kompanije godišnje investiraju više od milijardu dolara. Dok Kina čini čak jednu trećinu rasta potražnje za električnom energijom, Europa će i dalje rasti no puno sporije te će s vremenom stagnirati. Takva tržišna kretanja uvelike utječu na odluke o investicijama u određene regije.

„Vidljiv je trend izlaska naftnih kompanija izvan okvira svojih država. Nacionalne kompanije sve više postaju regionalnim igračima, te danas pet puta više posluju izvan granica svojih država u odnosu na samo pet godina ranije. Tako je i u Jugoistočnoj Europi vidljiv trend konsolidacije vlasništva nacionalnih naftnih kompanija", rekao je ekspert za naftnu industriju principal u AT Kearneyu Ingo Schroeter.

Najnovije AT Kearneyevo globalno istraživanje pokazuje veću uspješnost specijaliziranih kompanija u odnosu na integrirane naftne kompanije.

„Cijene nafte će i dalje biti iznimno nestabilne. Kako bi opstale naftne kompanije moraju povećati svoju efikasnost. Najuspješnije će biti one koje se fokusiraju na određeni segment u kojem posluju bolje, bilo da je riječ o eksploataciji nafte ili o preradi nafte i maloprodaji. Ovakvi globani trendovi će zasigurno utjecati i na regiju Jugoistočne Europe. Maloprodajnu mrežu treba dalje razvijati, rafinerijske kapacitete modernizirati i tražiti nove izvore nafte i plina izvan regije.

Bit će presudno birati ulaganja koja će se najviše isplatiti, a vjerujemo da će se i kod naftnih kompanija u ovoj regiji specijalizacija pokazati kao dobra poslovna odluka", komentirao je Schroeter. Stručnjak za energetiku i telekomunikacije u Jugostočnoj Europi, principal u AT Kearneyu Tomislav Čorak, rekao je kako u regiji očekuje daljnji rast potražnje za energijom, koja će rezultirati ne samo konsolidacijom lokalnih naftnih kompanija, već i ulaskom konkurencije na tržištu električne energije.

„Energiju će u Hrvatskoj i regiji početi nuditi strane kompanije s zapada i istoka, koje su već prošle kroz proces restrukturiranja i koriste modernu tehnologiju. Kako bi bile konkurentne, energetske kompanije u regiji moraju investirati u nove tehnologije. Postupna tranzicija prema obnovljivim izvorima, svjetski je trend prisutan i u našoj regiji. Čiste tehnologije neće još jako dugo vremena u potpunosti zamijeniti fosilna goriva, no zbog rasta cijena nafte obnovljivi izvori postaju sve konkurentnijima te važno područje investiranja naših energetskij kompanija.

Istovremeno su važna i ulaganja u modernizaciju mrežne infrastrukture preko kojih će biti moguće upravljati obnovljivim izvorima te stvoriti preduvjete ze štednju električne energije. Tako će efikasnije korištenje električne energije smanjiti utjecaj rasta cijena zbog većeg udjela obnovljivih izvora. Osim investicija u nove tehnologije, bitan je element uspjeha povećanje efikasnosti regionalnih kompanija kroz restrukturiranje te pojačano umrežavanje energetske infrastrukture, resursa i znanja", zaključio je Čorak.
www.ezadar.rtl.hr


U razvoju energetskog sustava kaskamo 20-ak godina za Europom

Hrvatska svoju energetsku budućnost treba graditi na korištenju suvremene tehnologije proizvodnje, kao i na sve većem korištenju obnovljivih izvora energije i plina, drže energetski stručnjaci okupljeni na 5. međunarodnoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' održanoj u utorak u organizaciji tjednika Lider

Ivica Jakić, konzultant i vlasnik tvrtke Ijex, istaknuo je da trenutno sve vodeće europske energetske kompanije izdvajaju svoju konvencionalnu proizvodnju energije u posebne tvrtke, kao što to čine banke osnivajući tzv. loše banke. Istodobno se okreću obnovljivim izvorima energije, i to sve više u regiji jugoistočne Europe, što je prilika za Hrvatsku.

Jakić je kao hrvatsku prednost naveo činjenicu da u razvoju energetskog sustava za razvijenom Europom kaskamo 20-ak godina, tijekom kojih nismo značajnije razvili 'prljavu' proizvodnju. Sada imamo šansu i velik potencijal brzo razviti taj sektor kroz korištenje suvremene tehnologije, odnosno ulaganja u svojevrsni miks hidroelektrana, elektrana na plin i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz maksimalno korištenje geografskog položaja koji nam pruža velike mogućnosti interkonekcije.

Osvrnuo se i na projekt izgradnje LNG terminala, kazavši da se danas takav projekt ne bi isplatio niti jednoj tvrtki zasebno te da stoga u planiranju projekta treba uzeti u obzir da se radi o projektu koji nije namijenjen samo hrvatskom tržištu, već i ostatku Europe pa u njegovu realizaciju treba zajednički ući više regionalnih kompanija.

Europa je veliki uvoznik energije i o tome ovisi i europski gospodarski rast te je stoga hrvatski LNG terminal, po riječima zamjenika ministra gospodarstva Lea Preleca, trenutno jedan od važnijih energetskih projekata u Europi, što su prepoznali i podržali ga i hrvatska Vlada i Europska komisija.

No, za sigurnost i stabilnost hrvatskog tržišta, podjednako su važni i prošlog tjedna potpisani ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na području Slavonije, koji bi u konačnici trebali rezultirati višim udjelom domaće proizvodnje u potrošnji plina, istaknuo je Prelec.

Pritom je najavio planirane izmjene Zakona o tržištu plina, naglasivši kako će ovo biti zadnja godina u kojoj će Vlada određivati cijenu plina u javnoj usluzi.

U Hrvatskoj trenutno 16 bilančnih grupa kroz 56 tvrtki opskrbljuje kupce plinom, a zakonskim će se izmjenama veleprodajno tržište plinom posve otvoriti, a plin za javnu uslugu nabavljat će se putem javnih natječaja, najavio je Prelec.

No, i on ističe da je veći zaokret prema obnovljivim izvorima energije i alternativnim gorivima nužan, iako Hrvatska već sada spada među zemlje s višom proizvodnjom energije iz alternativnih izvora.

'U odnosu na postojeće stanje, potreban je značajan odmak, ako ne i potpuni zaokret, jer postojeća energetska strategija iz 2009. godine ne korespondira ni sa suvremenom realnošću u svom kvantifikacijskom dijelu niti s novom energetskom i klimatskom politikom Europske unije u svom kvalitativnom dijelu', rekao je Prelec.
www.tportal.hr