Održiva cirkularna ekonomija
    Subota, 02 Srpanj 2016 17:10

    Održiva cirkularna ekonomija

    Konferencija o cirkularnoj ekonomiji pod nazivom "Živjeti zeleno uz nove tehnologije" održana je u petak u Hrvatskoj obrtničkoj komori, u okviru 7. zagrebačkog energetskog tjedna.

    Glavna tema konferencije bila je Urban Farming, Cradle to Cradle sustav poslovanja i upoznavanje s osnovnim principima cirkularne ekonomije koju potiče Europska unija kao jednu od mogućnosti za smanjenje CO2 otiska i problema uzrokovanog klimatskim promjenama.

    Konferencija je okupila brojne stručnjake iz Hrvatske, a glavni predavač bio je Steven Beckers, voditelj belgijske konzultantske tvrtke Lateral Thinking Factory (LTF) koja surađuje s Vladama i gradonačelnicima u više zemalja kako bi se njihove ekonomije i pojedini projekti usmjerili ka principima cirkularne ekonomije i "Cradle to Cradle" ekonomskog modela kojem je cilj zadržavanje resursa i stvaranje pozitivnog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Beckers je poznat po tome što je razvio globalni pristup održivosti u arhitekturi i urbanom planiranju, za što je dobio niz nagrada.

    Beckers je na konferenciji predstavio projekte iz Bruxselles-a i Berlina na kojima upravo radi, vezane uz akvaponski uzgoj riba na krovovima komercijalnih zgrada.

    Goranka Tropčić Zekan, zamjenica voditeljice projekta Reenova+, koji je pokrenula Europska banka za obnovu i razvoj, govorila je o modelima financiranja inovativnih projekata zelene ekonomije, a Iva Jurišić, vodeća specijalistica za financiranje iz Zagrebačke banke, o kreditiranju novih tehnologija u području obnovljivih izvora energije. Direktorica tvrtke HEP ESCO Vlasta Zanki govorila je o ESCO modelu financiranja projekata energetske obnove zgrada te o uspješnoj realizaciji više od 60 projekata u gospodarstvu – od javne rasvjete do sustava grijanja, smanjenju emisije štetnih plinova i uštede u potrošnji električne energije.

    U ime pokrovitelja, nazočne su pozdravili zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak i Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Žamboki.

    Majdak je istaknuo je da su obnovljivi izvori energije i fokus Ministarstva poljoprivrede. Podsjetio da su kroz IPA program EU-a u iznosu od preko 40 milijuna kuna financirali 29 projekata vezanih uz obnovljive izvore energije. "U programskom razvoju 2014. do 2020. za obnovljive izvore energije predviđena su sredstva EU-a u iznosu većem od 94 milijuna eura, po projektu do milijun eura" istaknuo je i najavio kako će u prvoj polovici lipnja biti raspisan EU natječaj za obnovljive izvore energije, a u kolovozu za operativne skupine, za inovacije.

    Žamboki je istaknuo važnost koncepta zelenog razvoja. Podsjetio je da je cilj EU-a drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova te da se oko 40 posto od ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj troši u zgradarstvu.

    "Hrvatska bi trebala smanjiti ukupnu potrošnju energije u zgradama da bi postigla EU standard, a ciljeve koji se očekuju postići ćemo zajedničkim mjerama usmjerenim na gradnju novih zgrada te na obnovu postojećih", poručio je Žamboki.

    Na konferenciji je održana i panel rasprava pod nazivom "Cirkularna ekonomija kao prilika za razvoj hrvatskog gospodarstva s osvrtom na potencijale u turizmu". Konferenciju je organizirao "Večernji list", stručni partner bio je Hrvatski savjet za zelenu gradnju, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te zagrebački Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Glavni sponzor bio je HEP.

    Autor: © Portal croenergo.eu


    Dopis europarlamentarcima: Cirkularna ekonomija nedovoljno ambiciozna!

    Europska komisija u prosincu 2015. predstavila je prijedlog zakonodavnog paketa o kružnom gospodarstvu (Circular Economy Package) koji bi trebao doprinijeti smanjenju nastanka i kvalitetnijem zbrinjavanju otpada, uštedi energije i smanjenju potrošnje resursa do 2030 godine. Predstavljeni prijedlog propisuje nedovoljno ambiciozne ciljeve te smo stoga danas poslali dopis hrvatskim zastupnicima/ama u Europskom Parlamentu kojim zahtijevamo da se u trenutnom procesu pregovora o prijedlogu založe za ambicioznije ciljeve i kvalitetnije mjere smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada.

    Prijedlog Komisije odnosi se na izmjene direktiva koje između ostalog propisuju postizanje cilja odvojenog prikupljanja 65% otpada do 2030. godine te ograničenje od maksimalno 10% ukupne količine otpada koji se smije odlagati na odlagališta do 2030. Ti su ciljevi niži od onih predloženih od strane prošlog saziva Europske Komisije, ali i Rezolucije Europskog Parlamenta u srpnju prošle godine koji iznose 70% odvojeno prikupljenog otpada te ograničenje od maksimalno 5% ukupne količine otpada za odlaganje na odlagališta do 2030. Također, Komisija je ignorirala zahtjev Parlamenta za cilj smanjenja otpada od hrane za 30% između 2017. i 2025 te zahtjev za uvođenje cilja za ograničavanje spaljivanja otpada. Ujedno se nedovoljno razmatraju prednosti i rizici prelaska na kružno gospodarstvo povezani sa socijalnim aspektima i aspektima rada. Potrebno je prepoznati najosjetljivije sektore i radnike kako bi se za njih mogao uspostaviti cijeli niz potpornih struktura.

    Takvim neambicioznim prijedlogom Komisija stvara opasnost da neodgovorne države članice obvezu smanjenja odlaganja otpada iskoriste kao alibi za izgradnju novih spalionica i spaljivanje otpada, umjesto ulaganja u mjere prioritene hijerarhijom gospodarenja otpadom poput ulaganja u smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje.

    Zajedno sa mrežama Friends of the Earth Europe, EEB i Zero Waste Europe zahtijevamo od zastupnika u Europskom Parlamentu da inzistiraju da Komisija predloži još više ciljeve po pitanju smanjenja potrošnje resursa i održivog gospodarenja otpadom. Potrebna je temeljita transformacija iz koncepta odlaganja i spaljivanja ka konceptu zero waste koji je je okolišno prihvatljiviji i jeftiniji te se može uspostaviti vrlo brzo.

    Tražimo da se europarlamentarci založe za ciljeve i mjere sadržane u navedenih 10 koraka:

    POSTAVITI CILJEVE ZA SMANJENJE NASTANKA OTPADA, koji će uključiti cilj za smanjenje proizvodnje otpada do 2030. u usporedbi s 2013. i cilj za maksimalnu količinu ostatnog otpada u kilogramima po stanovniku do 2030.

    UVESTI OBVEZUJUĆI CILJ SMANJENJA ODBAČENE HRANE za barem 30% do 2018. i zahtjevati od Komisije da uspostavi univerzalnu metodu mjerenja do 2017. koja će uzimati u obzir omjer odbačenu hranu i ukupnu opskrbu.

    POSTAVITI OBVEZUJUĆI CILJ SMANJENJA MORSKOG OTPADA za 50% do 2025, koji će se dijelom postići smanjenjem nepotrebne ambalaže te ambalaže koju nije moguće ponovo koristiti ili reciklirati.

    OJAČATI CILJEVE RECIKLIRANJA I PONOVNE UPOTREBE: povećati cilj za recikliranje komunalnog otpada na 70 % te za ambalažu na 80 % do 2030 i uključiti poseban cilj za ponovnu uporabu - slični ciljevi postoje u Flandriji, Francuskoj i Španjolskoj te pomažu produljiti životni vijek proizvoda i otvaraju tisuće lokalnih radnih mjesta.

    ODOBRITI POMICANJE ROKA ZA POSTIZANJE CILJEVA RECIKLIRANJA SAMO ZA DRŽAVE ČLANICE KOJE POSTAVE CILJEVE ZA SMANJENJE OSTATNOG OTPADA po stanovniku za 2023. i 2028. godinu. Takav pristup potaknuo bi prevenciju nastanka otpada i odvojeno skupljanje dozvoljavajući različita polazišta za države članice, a imajući u vidu i recikliranje i količine otpada.

    POJASNITI DEFINICIJU 'PRIPREMA ZA PONOVU UPORABU'; izmijeniti definiciju pripreme za ponovu uporabu zbog bespotrebnog tereta kojeg snose mnogi second-hand poslovi. Definicija iz Okvirne direktive o otpadu treba biti zadržana zbog osiguravanja pravne jasnoće.

    DEFINIRATI 'ZAVRŠNO RECIKLIRANJE' KAO FAZU U KOJOJ SU OTPADNI MATERIJALI UČINKOVITO PRETVORENI U SEKONDARNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU NOVIH PROIZVODA, kako bi se prikazala stvarna stopa recikliranja i osigurala kompatibilnost statističkih podataka svih zemalja članica EU.

    OSIGURATI DA JE POVEĆANA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA U FUNKCIJI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA te da su naknade za proizvođače postavljene na temelju okolišnog utjecaja određenih proizvoda, što uključuje izdržljivost, popravljivost, netoksičnost i reciklabilnost, sukladno prioritetima u hijerarhiji gospodarenja otpadom. Naknade trebaju uključivati pune troškove prikupljanja otpada, obrade i povezanih poslova.

    OBVEZATI ZEMLJE ČLANICE DA ODVOJENO SKUPLJAJU SAV RECIKLABILNI OTPAD I OSIGURAJU ODVAJANJE BIOOTPADA NA MJESTU NASTANKA.

    UVESTI ZABRANU SPALJIVANJA NEOBRAĐENOG OTPADA kakva postoji i za odlaganje neobrađenog otpada.

    https://h-alter.org/

    Pročitano 784 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive