Kuće od kamena
    Nedjelja, 19 Lipanj 2011 15:43

    Kuće od kamena

    Od doba grčkih hramova i rimskih ostataka kamen uživa poseban status u arhitekturi, graditeljstvu i uređenju interijera i eksterijera   U jednom dobrinjskom selu obnavljali smo i dograđivali kamenu kuću u tradicijskom stilu koja čak i nije bila nešto posebno atraktivna ali se isticala od okoline. U neposrednom susjedstvu gradila se pseudokamena kuća za prodaju kakvih ima sve više na našoj obali, a koje imitiraju provanski ili toskanski stil. Primijetio sam kako slučajni šetači stalno posjećuju naše gradilište zanimajući se za naš rad, a na susjedno se baš i ne osvrću. Nije mi bilo potpuno jasno zašto je tomu tako, a onda mi je stariji turist iz Njemačke dao precizan odgovor: Ovo je prava primorska kuća, a ono u susjedstvu mogu vidjeti bilo gdje na svijetu - priča Damir Franolić, vlasnik obrta Kamen-dekor čije je sjedište u Malinskoj na otoku Krku. Obrt je specijaliziran za obradu kamena, uređenje starih kamenih kuća i izgradnju novih, pa stoga ne čudi da su upravo oni bili naša adresa kada smo krenuli istraživati najvažnije karakteristike ovotjedne teme o materijalima - kamena.

    U izobilju 
    Bez sumnje, riječ je o materijalu koji od doba grčkih hramova i rimskih ostataka uživa poseban status u arhitekturi, uređenju interijera i eksterijera, graditeljstvu te izradi raznih uporabnih i neuporabnih predmeta. Vjerojatno je tomu razlog činjenica da je kamena oduvijek bilo u izobilju pa je on, riječima jednog našeg znanstvenika, u prošlosti čovjeku bio oružje, alat, nakit, stan i grobnica. I otada pa do danas ostao omiljeni materijal ili kako se voli naglašavati “vječni” materijal. Ipak... 

    Pravilno polaganje
    Sve se mijenja. Ni kamen nije ono što je nekad bio. Nekada se kamen upotrebljavao kao konstruktivni element, kamena masa je bila uredno složen nosivi element. U tom slučaju kamen ima “vječnu” trajnost. Danas se u graditeljstvu kao prirodan kamen upotrebljavaju tanke ploče dobivene rezanjem koje su samo dekorativni element. Ako su kamene ploče nepravilno ugrađene trajanje im može biti samo nekoliko godina. Zbog nepravilnog polaganja ili neadekvatnih veziva kod kamenih ploča dolazi do nepovratnog propadanja (cvjetanje kamena, skriveno cvjetanje). Atmosferilije i ostali vanjski utjecaji također značajno utječu na trajnost i izgled kamenih ploča pa je zato važno odabrati pogodan kamen za određenu namjenu, ovisno o zahtjevu. Klasično građenje kamenom, pak, sasvim je druga stvar. Ovdje je kamen nosivi element a ne samo šminka. U ovom slučaju kamen ne samo da opravdava izreku “kamena kao vječnog materijala”, nego postiže pravu ljepotu i što je možda najvažnije ne glumi “tapetu“. Naravno, današnja arhitektura i graditeljstvo zahtijevaju veliku brzinu i masovnu gradnju što bi bilo nemoguće postići kamenom jer bi to zahtijevalo ogromne iskope i troškove što bi bilo ekološki i ekonomski nedopustivo. Ali, klasično građenje kamenom ostaje nezamjenjivo prilikom obnove kamenih kuća - objašnjava Damir Franolić i kaže kako postoji zaista puno vrsta kamena te napominje kako nisu sve vrste prikladne za sve namjene. 

    Priča o riječkom Korzu 
    Praktična podjela (komercijalna) kamena je na granite i mramore, s tim da se mramori dijele u četiri podskupine: mramori, tvrdi vapnenci, srednje tvrdi vapnenci i meki vapnenci. Graniti se danas masovno primijenjuju za oblaganje svih površina. Polira se do visokog sjaja, a može se obrađivati i termički (paljeni granit). Posebno se odlikuju dekorativnošću i postojanošću. Ipak, u Hrvatskoj ne postoji značajno nalazište granita - kaže Franolić i dodaje da kada pričamo o mramoru najvažnije je znati da su oni dekorativni, ali i vrlo mekani pa nisu naročito pogodni za podove za razliku od skupine tvrdih vapnenaca. Neki vapnenci, primjerice Kirmenjak iz Istre posebice su pogodni za vanjske podove. Kirmenjak je meni jedan od najljepših mramora jer površina glačanjem poprima “porculanski“ izgled. Ovaj kamen krasi mnoge trgove i prava je šteta što cijeli riječki Korzo nije popločen Kirmenjakom nego samo jedan stariji dio. Ostalo je sve popločeno bezveznim i skupim granitom. Već sada možemo vidjeti da su ploče Kirmenjaka, iako nešto ranije postavljene, u boljem stanju te mnogo ljepše od preskupo plaćenog uvoznog granita - kaže Damir Franolić. Napominje kako obojeni vapnenci nisu pogodni za eksterijere jer brzo gube dekorativnost dok se srednje tvrdi vapnenci najčešće koriste za vertikalna oblaganja i pročelja. U ovu skupinu, otkriva, spada bračko Veselje. 

    Pravilan izbor 
    Mekani vapnenci se najčešće upotrebljavaju za oblaganje vertikalnih površina. Od mekanih vapnenaca posebno mi je drag istarski Vinkuran i Valtura. Iako se obrađuju, vrlo su otporni na mraz, ali manje na prljanje - kaže Damir Franolić koji upozorava kako treba biti jako pažljiv prilikom odabira kamena posebno kada se upotrebljava za kuhinjske i kupaonske ploče, podove (posebno vani) te na mjestima gdje je velik utjecaj atmosferilija i okoliša. Tvrdi, veliki izbor hrvatskih vapnenaca može pravilnim izborom zadovoljiti gotovo sve potrebe te tu skupinu opisuje kao “dobrim izborom za svakog korisnika”. Domaći vapnenci su prema našim iskustvima i najpopularniji među ljudima, a koriste se za sve namjene. Kao konstruktivni element (zidanje) najbolje je koristiti lokalni kamen čime se približavamo tradicionalnoj gradnji. Način gradnje i upotreba kamena bi trebala poštovati pravila struke, što nažalost često nije slučaj. U zadnje vrijeme pokrenuto je niz projekata kojima se potiče i educira poduzetnike kako bi trebalo obnavljati kamene kuće. No to ni izdaleka nije dovoljno jer smo svakodnevno svjedoci bezobrazne agresije na naš prostor i kulturni krajolik. Nismo ni svijesni što imamo i gubimo. Po mojoj ocjeni manji je problem nepoznavanje problematike jer većina naših arhitekata poznaje ovu problematiku, ali neriješivi je problem pravilnog ekonomskog razvoja, divlje urbanizacije, korupcije u urbanizmu i nesposobnosti naših vlasti da pravilno upravlja prostorom i zaštiti baštinu - objašnjava Franolić kojeg posebno ljuti, kako kaže, pojava masovnog kiča. Kaže, na obali se masovno izgrađuju pseudokamene kuće koje se reklamiraju kao autohtona arhitektura, iako nemaju nikakve veze s njom.

    Mnogo prednosti 
    Na tim kičastim kućama kamen je samo naljepljen na betonske zidove te loše imitira tradicijsku gradnju - kaže Franolić kojeg smo upitali koje su prednosti kamene kuće i zašto toliki broj ljudi kaže - Za lijepi život mi je potrebna kamena kućica i modro nebo iznad nje. Ljudi su u prošlosti upotrebljavali ono što im je neposredno bilo dostupno. Obala je u tom pogledu bila škrta. Dala nam je samo kamen, a on je korišten za gotovo sve građevine, ograde, namještaj... Kamena kuća ima niz prednosti pred običnom kućom. Debeli kameni zidovi i drveni podovi odlični su izolatori, prirodni materijali najpogodniji su za stanovanje, a ljepota kamena i mediteranska arhitektura pružaju nevjerojatan sklad - zaključuje Damir Franolić.

    Prirodni ili dekorativni kamen? 
    Cijena umjetnog kamena kreće se oko 500 kn/m2, a prirodnih ploča približno iste debljine (3-4 cm) je od 50 do 150 kn/m2. Ugradnja umjetnog kamena je jednostavna jer dobivamo gotove velike dijelove zida ali i L-profile za kuteve i okovratnike koji se plaćaju po metru dužnom. Kod upotrebe prirodnog kamena to moramo izraditi u radionici kako bi postigli izgled masivnog kamenog zida. Ta dodatna obrada poskupljuje upotrebu prirodnog kamena ali to je samo u slučajevima kada se u zidu nalazi veći broj otvora i kuteva. Ako se radi samo o čistom zidu, prosječna cijena ugradnje s vezivom je 320 kn što ukupno s materijalom iznosi manje od 500 kn. Prosječna cijena izrade okovratnika od prirodnog kamena je 400 kn/m1, a L-profila za kuteve 500 kn/m1, dok je ugradnja oko 200 kn/m1- otkriva Franolić.

    Domaći vapnenci pogodni su za najzahtjevnije potrebe 
    U našoj zemlji vjekovima se koriste vapnenci koji su dokazano pogodni za najzahtjevnije potrebe. Spomenut ću samo neke: brački vapnenci (Adria, Veselje, Jadran...), istarski (Kanfanar, Kirmenjak, Valtura, Vinkuran, Selina...), pa zatim Plano, sinjski i trogirski vapnenci te na desetke ostalih povijesnih kamenoloma. Svi biseri hrvatske graditeljske baštine sagrađeni su kamenom iz naših povijesnih kamenoloma koji su najčešće bili u blizini. Tako se kamen s Medvednice koristio na crkvama u Zagrebu, iz Vinice za Varaždin, za potrebe Dubrovnika otvaraju se kamenolomi na Korčuli, brački kamen se koristi za izgradnju šibenske katedrale, a taj isti brački kamen izvozi se u Anconu i diljem Italije. Nadalje, poznati istarski vapnenci, osim za područje Istre, koriste se za izgradnju Venecije, a posebno je bio cijenjen Kirmenjak jer je odlično podnosio stalno djelovanje mora - kaže Franolić.
    www.jutarnji.hr
    Pročitano 4444 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive