Europa se okreće obnovljivim izvorima energije. Već do 2030. države članice trebale bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu, a u stambenim zgradama cilj je smanjiti potrošnju za 20 posto do 2035. godine. Cilj je do 2050. postići klimatsku neutralnost.

Uz nužnu energetsku obnovu zgrada, plin, kao energent za grijanje, postat će nepoželjan. Kod nas se velika većina stanovništva u kontinentalnom kraju grije upravo na plin, a njegova je cijena zbog subvencije, zasad prihvatljiva.

U sedam europskih zemlja plinski bojleri već su prošlost. Njihova ugradnja u nove zgrade zabranjena je. Plin im je, usto, skup jer plaća se i namet vezan za emisiju stakleničkih plinova.

- Cijene recimo u Nizozemskoj su čak 6 puta više nego u Hrvatskoj. To je budućnost koju treba očekivati i hrvatski potrošač. 2027. kreće naplata CO2 emisija na plin, to je barem 50 posto poskupljenje, a vjerojatno nakon izbora će prestati ili se smanjiti subvencije. Hrvatska bi vrlo brzo trebala povećati cijenu plina bar za tri puta, govori prof.dr.sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku.

Pa bi građani i u Hrvatskoj mogli početi razmišljati o alternativnim načinima grijanja. Toplinske su pumpe velika investicija, no Zvonimir Jakopović vlastitu zelenu tranziciju zaokružio je ugradivši i solarnu elektranu.

- Jednim dijelom mi se grijemo s klimom, tj. toplinskom pumpom. Tu puno ode u zimskim mjesecima na grijanje. Naša potrošnja je 10 000 kilovat sati godišnje, pa smo dimenzionirali elektranu prema tome, kazao je Zvonimir Jakopović iz Križevaca.

U cijelom projektu nisu bili sami. Brojne su zadruge u Hrvatskoj koje građanima pomažu pri uvođenju obnovljivih izvora energije u život. Svjesni su da sadašnje cijene energenata nisu održive.

- Trenutno imamo subvencioniranu cijenu električne energije, plaćamo najjeftiniju struju u Europi, ali to nije održivo, tako da cijena će svakako rasti. Cijena opreme trenutno pada tako da je ovo pravi moment za takvu investiciju, naglasila je Sanela Mikulčić Šantić, energetska zadruga KLIK.

Subvencije se dodjeljuju na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Jer jedino je tako građanima lakše podnijeti ulaganje.

- Druga stvar nam je da se do 2040. godine svi plinski bojleri moraju zamijeniti. Sada ulagati u plinski bojler, koji je investicija za 20 godina, znači da ga nećete uspjeti otplatiti. S obzirom koliko Vlada troši na subvencioniranje plina kad bi taj novac trošila na održiva grijanja onda ne bi bilo socijalnih problema, naglasio je Duić.

U Njemačkoj novi zakon o grijanju nije dočekan s odobravanjem. Naime, u nove zgrade može se ugraditi samo onaj sustav grijanja koji uključuje najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.

Plinski bojleri “idu prema kraju”: Čime ih zamijeniti i koliko sve to košta?

Građani koji imaju plinske bojlere moraju se polako pripremati na tranziciju jer do 2030. godine sve članice Europske unije trebale bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990., a što podrazumijeva udaljavanje od plina kao energenta za grijanje. Također, do 2040. uslijedit će potpuna zabrana, koju Hrvatska može uvesti i bitno ranije po uzoru na druge.

Dapače, u sedam europskih zemlja (Austrija, Belgija, Francuska, Irska, Nizozemska, Slovačka, Luksemburg) plinski bojleri već su prošlost. Njihova ugradnja u nove zgrade zabranjena je. Plin im je, usto, skup jer plaća se i namet vezan za emisiju stakleničkih plinova. Zato su u tim zemljama cijene kreću i do šest puta iznad onih u Hrvatskoj.

Kod nas je bitno drugačija situacija pa se velika većina stanovništva, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje, grije upravo na plin. Zbog subvencija, cijena mu je zasad itekako prihvatljiva. No, s godinama će prestati biti i građani moraju početi razmišljati unaprijed, zbog svog kućnog proračuna.

Konkretnije, kako kaže profesor Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, već 2027. kreće naplata CO2 emisija na plin, što znači da će cijene plina porasti za otprilike 50 posto, a nakon izbora će, kaže, vjerojatno subvencije biti ukinute ili smanjene. Otkrio nam je koje su alternative plinskim bojlerima, u smislu prihvatljivih troškova.

“Priključak na Toplanu, ako je ikako moguce, a ako nije, onda dizalice topline”, rekao nam je Duić, koji je s timom stručnjaka napravio cijelu studiju na razini Zagreba i Hrvatske te bio njen voditelj.

Svjestan je da građani neće smjeti biti sami u toj tranziciji, svoj dio posla morat će odraditi gradovi i država.

“Najveći izazov je širenje postojećih magistralnih toplovoda što zahtijeva sustavno planiranje i koordinaciju svih sudionika. Paralelno sa širenjem toplinske mreže potrebno je provoditi i energetsku obnovu zgrada čime će se smanjiti toplinsko opterećenje zgrade i osloboditi dodatni toplinski kapaciteti toplinske mreže. Potrebe za hlađenjem će se pokrivati dizalicama topline ili razvijanjem centraliziranog rashladnog sustava”, dio je Duićeve studije.

“Ljudi moraju shvatiti da plin ide prema kraju, a zaposlenima u industriji treba omogućiti tranziciju. Država je i dalje pod vrlo jakim utjecajem plinskog lobija, kao i EU”, tvrdi Duić i dodaje da bi tranzicija bila lakša ako bi Vlada subvencije koje trenutno daje za plin okrenula prema održivim grijanjima.

Naravno, u ovoj priči građane najviše zanima koliko će ih koštati ta tranzicija. Oni koji se bave prodajom i servisiranjem bojlera, slažu se s Duićem – dizalice topline su rješenje za budućnost. “Naša preporuka za građane je okrenuti se njima”, kazao nam je Zoran Miščević iz Termometala.

No, problem s njima je cijena. One su, u ovom trenutku, između 870 i 2000 eura, a tiču se isključivo grijanja vode u bojlerima. Ako bi se dizalica topline koristila za radijatore, bojlere i podno grijanje, tad im se cijene kreću od 2500 eura do 6000 eura, ali crpe toplinu samo iz zraka i vode. One koje crpe toplinu iz zraka, vode i zemlje koštaju do 10.500 eura.

“Investicija u dizalicu topline prilično je velika, ali ulaganje će se vrlo brzo vratiti zbog niskih troškova”, pojasnio je stručnjak iz Termometala i preporučio dizalice koje crpe toplinu iz zemlje jer im je duži vijek trajanja i jer je zemlja stabilniji izvor energije od zraka.

Istovremeno, električni bojleri koštaju od 350 do 800 eura, no s njima je potrebno i pripremiti se na nešto veće račune za struju, do čak 23 posto.
n1info.hr