Kreće energetska obnova zgrada te odgojno-obrazovnih ustanova, doznajte kako “ugrabiti lovu” Ministarstva

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) kao Posredničko tijelo 1 u sustavu upravljanja i korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova, za Investicijski prioritet 4c – Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne i stambene zgrade na raspolaganju ima ukupno 311 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada.

VIŠESTAMBENE ZGRADE
U ponedjeljak 17. listopada 2016. MGIPU objavljuje Poziv na dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 90 dana od objave. To je prvi u nizu poziva koji će objavljivati do isteka financijskih sredstava. Ovim Pozivom za energetsku obnovu višestambenih zgrada počinju se trošiti sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj a hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) više neće dodjeljivati sredstava u te svrhe. Temeljem prvog Poziva MGIPU će dodijelit 152 milijuna kuna, što će pokrenuti investicije veće od 250 milijuna kuna. Ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije. Korisnici sredstava su suvlasnici višestambenih zgrada, a prijave u njihovo ime podnosi upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika. Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti kako bi se prijavila je 50% ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini. Najniži iznos prihvatljivih sredstava koji prijavitelji mogu tražiti je 150.000,00 kn, a najviši 16.500.000,00 kn po jednoj višestambenoj zgradi. Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85%, a uključuje izradu energetskog pregleda i energetskog certifikata prije i poslije energetske obnove zgrade i glavni projekt. Provedba energetske obnove na zgradi, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor sufinanciraju se u iznosu od 60% prihvatljivih troškova za područje cijele Hrvatske. Radovi koji se financiraju su: obnova ovojnice zgrade, zamjena sustava grijanja, zamjena unutarnje rasvjete i uvođenje obnovljivih izvora energije. Kako bi se prijaviteljima olakšala priprema prijave, MGIPU dodjeljuje preko 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta.  Pod pojmom ‘višestambena zgrada’ smatra se svaka zgrada u kojoj se najmanje 66% korisne površine zgrade koristi za stanovanje, koja ima tri ili više stambenih jedinica, i kojom upravlja upravitelj zgrade. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna m2 korisne površine višestambenih zgrada odnosno preko pola milijuna stanova. U kontinentalnom dijelu Hrvatske nalazi se 65% zgrada dok ih u obalnom dijelu oko 35%. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine, što znači da otprilike troše 200-250 kWh/m2 toplinske energije za grijanje. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, potrošnju tih zgrada je moguće višestruko smanjiti.

ZGRADE JAVNIH USTANOVA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA
Početkom studenoga 2016. MGIPU planira objaviti Poziv za dostavu projektnih prijedloga za energetsku obnovu zgrada javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja. Nakon izuzetno uspješnih Pilot Poziva za izradu projektne dokumentacije te radove energetske obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova temeljem kojih je dosad ugovoreno više od 100 projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, u pripremi je novi poziv temeljem kojega će bit dodijeljena znatno veća sredstva. MGIPU je 7. listopada 2016., otvorilo javno savjetovanje u trajanju od 15 dana, a početkom studenog objavit će prvi privremeno otvoreni Poziv kojim će dodijeliti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. I u ovom slučaju radi se o prvom od višekratnih privremenih poziva, s krajnjim rokom podnošenja projektnih prijedloga od 90 kalendarskih dana. I u ovom slučaju, ukoliko se pokaže potreba, postoji mogućnost povećanja alokacije po predmetnom pozivu. Na Poziv će se moći javiti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su vlasnici zgrada u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja i/ili osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja te Javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokog obrazovanja (osnovne škole, srednje škole, učenički domovi, dječji vrtići, jaslice i visokoškolske ustanove). Pozivom će se podupirati mjere energetske obnove zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje obnovljivih izvora energije. Obnova zgrada u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja. Nakon zatvaranja javnog savjetovanja koje je predviđeno za 21. listopada MGIPU će izraditi nacrt Uputa za prijavitelje. Nakon usuglašavanja Poziva i Uputa s Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije MGIPU planira objavit Poziv, u sklopu kojega će biti i Upute, početkom studenog.
www.antenazadar.hr

Puno zahtjeva za energetsku obnovu u obrazovnim ustanovama

Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova zgrada u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“ službeno je zatvoren u utorak 21. veljače. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u svojstvu Posredničkog tijela razine 2, zaprimio je ukupno 231 projekt čija ukupna vrijednost investicija iznosi oko 800 milijuna kuna, a traženi iznos bespovratnih sredstava oko 402 milijuna kuna. Najveći broj zaprimljenih projekata dolazi iz Primorsko-goranske županije (29), zatim Osječko-baranjske županije (25), Grada Zagreba (17) i Vukovarsko-srijemske županije (16). Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja poziv je otvorilo je 22. studenog 2016. godine, a svrha je provedba mjera energetske obnove i korištenje OIE u zgradama javnog sektora u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja koje će kroz integralni pristup rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta. Ovim pozivom osigurano je 152.000.000,00 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u slučaju većeg interesa postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je 80.000,00 kuna, a najviši 10.000.000,00 kuna.
www.energetika-net.com

Energetska obnova, radi li se samo o fasadama?

Koliko učinka ima energetska obnova? Koliki je vremenski period isplativosti? Može li se obnoviti samo fasada? Jeli do estetike ili do energetike? Iako je već na veliko kročila na naše podneblje, njena primjena i svijest o koristi iste uvelike je još u nekoj vrsti testne faze. Potrebno je još puno rada, edukacije i istraživanja na tom polju, koje je već poprilično pronašlo svoju važnost na ovim prostorima, ali moglo bi još više naići na plodno tlo. Dobar uvod u to su svakako nacionalni programi koje je otvorilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU), a provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Građevinski sektor neminovno obuhvaća i pokreće sva ostala područja. Energetska učinkovitost u zgradarstvu nužni je preduvjet za postizanje ukupnih nacionalnih ciljeva uštede energije i smanjenja emisija ugljičnog dioksida. Kao što sam već ranije napomenula, zgradarstvo čini jedan od glavnih energetskih aspekata. Zgrade troše čak više od 40% ukupne potrošnje energije. Energetskom obnovom smanjuje se potrošnja energenata i štedi se do 60% na režijama te konačno ono najvažnije, smanjuje se emisija ugljičnog dioksida. Strategija energetske obnove zgrada obuhvaća energetsku obnovu obiteljskih kuća, višestambenih zgrada, komercijalnih nestambenih zgrada te energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Korisna površina stambenog fonda je cca 150 milijuna m². Obiteljske kuće čine 65%, a višestambene zgrade oko 35% ukupnog stambenog fonda. Od toga u kontinentalnom dijelu je oko 65% zgrada, a u obalnom dijelu oko 35%. Za grijanje, hlađenje i potrošnju tople vode u prosječnom kućanstvu koristi se 70% energije. Toplinska energija se najvećim dijelom osigurava iz ogrjevnog drva 45%, prirodnog plina 25%, loživog ulja 9% te električne energije 13%. Najveći pojedinačni potrošači energije kroz neposrednu potrošnju energije su zgrade. Troše 43% ukupne energetske potrošnje Republike Hrvatske (RH). Najveći udio u ukupnom stambenom fondu čine zgrade izrađene od 1945. do 1987. godine, koje imaju minimalnu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Mjere energetske učinkovitosti usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada, poboljšanje učinkovitosti sustava grijanja i potrošnje tople vode, zamjenu energenata te poticanje na korištenje obnovljivih izvora energije. Natječaj raspisan za energetsku obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, objavljen od strane MGIPU-a, zatvoren je 20.02.2017. godine. Kroz poticanje na energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izbora energije, računa se na smanjenje potrošnje energije kroz integrirani pristup. Konačan cilj je utvrđivanje i analiza potrošnje energije i energetske učinkovitosti u postojećem stambenom fondu RH te povećanje energetske učinkovitosti u smislu smanjenja troškova u neposrednoj potrošnji od 30 – 60% te povećanje udobnosti stanovanja. Povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj ovog trenutka je goruće pitanje u svim segmentima pa tako i izravno vezanom građevinskom sektoru, gdje energetska obnova omogućava prostor za potražnom građevinara, arhitekata, ovlaštenih certifikatora, ovlaštenih izvođača radova, proizvođača raznih građevinskih i ostalih materijala. No, ne teče energetska obnova svugdje glatko. Stvari postaju nešto kompleksnije ako je zgrada zaštićeno kulturno dobro ili se nalazi unutar zone kulturno-povijesne cjeline. Tada su potrebne dodatne dozvole od nadležnog konzervatorskog odjela prije početka radova, koji bi mogli promijeniti karakter povijesne građevine. Radove na kulturnom dobru smije projektirati i izvoditi samo tvrtka s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima i ovlaštene osobe od strane Ministarstva kulture. Takav problem nameće se i u samom centru Grada Zagreba, gdje mnogi građani proučavaju literature i pohode mnoge urede kako bi prikupili informacije na koji način mogu ostvariti svoja prava. Konzervatorski uredi su dosta strogi. Kriteriji i struka nalažu korištenje materijala koje je danas teško ili nemoguće pronaći, a ni cijene nisu male. Dodatno su izuzeti i od mogućnosti javljanja na natječaje za energetsku obnovu pa moraju pratiti druge mogućnosti sufinanciranja kao što je natječaj za povlačenje sredstava iz spomeničke rente. Ministarstvo jednom godišnje raspisuje Poziv za financiranje javnih potreba u kulturi u sklopu kojega se među ostalim financira i program kulturne baštine. Osim državnog proračuna, sredstva za obnovu povijesnih kuća osigurana su i u proračunima jedinica lokalne i područne samouprave. Tako je odlukom Gradske skupštine od 21.3.2017., Grad Zagreb raspisao Javni poziv za iskazivanje interesa za sufinanciranje obnove pročelja višestambenih zgrada po modelu sufinanciranja; ulično pročelje s 80%, a ostala pročelja se sufinanciraju sa 60%. U tu svrhu predstavnici Grada su osigurali i besplatni info telefon, te e-mail za svoje građane. A da ima sretnih i uspješnih primjera zgrade pod spomeničkom baštinom koja potiče i provodi energetske projekte, dokazuje Energetski centar Bračak. Dvorac se nalazi u istoimenom naselju Bračak na području Grada Zaboka, a sagrađen je od strane obitelji Kulmer 1889. godine. Povijesni, kulturni i krajobrazno-arhitektonski aspekt, svojstvo kulturnog dobra upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, vrijednosti su koje krase dvorac. Poslije Drugog svjetskog rata u dvorcu je bila smještena Dječja bolnica za plućne bolesti, a danas je europski primjer obnove zgrade pod spomeničkom baštinom u kojoj je uspostavljen regionalni centar za poticanje i provedbu energetskih projekata na lokalnoj i regionalnoj razini. Financijsku potporu za izradu tehničke dokumentacije pružili su Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova Europske unije, Krapinsko-zagorska županija te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Regionalnoj energetskoj agenciji financijsku potporu je pružilo čak deset županija te sve hrvatske energetske agencije.
www.energypress.net