Balkanska fotonaponska posla
    Utorak, 27 Lipanj 2017 19:24

    Balkanska fotonaponska posla

    Zašto pored Sunca plaćati struju? Sve je više solarnih panela po krovovima, no Zapadni Balkan je još daleko u odnosu na svjetske energetske trendove.

    Vukovarac Emil Kolar je među pionirima u korištenju fotonaponskih postrojenja za proizvodnju električne energije na istoku Hrvatske. Na krovu svoje obiteljske kuće, Kolar je postavio panele za solarnu elektranu snage 10 kilovata i kolektorima za toplu vodu. Četiri godine od početka rada elektrane, Kolar je zadovoljan investicijom i rezultatima svog postrojenja. Investicija vrijedna 21.570 eura trebala bi se isplatiti za šest godina rada, dakle do 2019. Nakon toga, sve bi trebala biti zarada. Ugovorom je obavezan da svu električnu energiju proizvedenu djelovanjem Sunca isporuči Hrvatskoj elektroprivredi, poslije čega mu Hrvatska energetska regulatorna agencija po proizvedenom kilovatu isplaćuje 42 eurocenta. „Zimi je proizvodnja slabija i iznosi do devet kilovata, dok tijekom ljeta ona naraste i do 50 kilovata proizvedenih tijekom 24 sata. U prosjeku, fotonaponsko postrojenje dnevno proizvede oko 15 kilovata, dok prosječna dnevna potrošnja električne energije kućanstva iznosi od sedam do devet kilovata. Definitivno je to jako dobra stvar“, kaže Kolar. Po njegovim riječima, država bi trebala što više poticati takvu proizvodnju električne energije. „Imamo sunčanih dana na pretek, pa je šteta to ne iskoristiti“, dodaje Kolar.

    Dobar izračun
    Priča Emila Kolara slična je kao i brojne druge ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji bogatoj velikim brojem sunčanih dana. Investitori koji su se odlučili postaviti solarne panele na svoje obiteljske kuće ili na imanja, dobro su proračunali koliko im treba za ulaganje i kad će im se ono isplatiti. Samo u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog operatera tržišta energije, s posljednjim danom prošle godine bilo je 1.219 solarnih elektrana, odnosno povlaštenih proizvođača takve vrste energije ukupne instalirane snage 49,5 megavata. U statistikama se još navodi i kako je udio sunčanih elektrana oko sedam posto, te da su prošle godine proizveli 61,5 gigavatsati električne energije. Istovremeno, Bosna i Hercegovina je prošle godine proizvela 26,5 gigavatsati električne energije iz solarnih elektrana. Na području Federacije BiH izgrađeno je 117 solarnih elektrana, dok je na području Republike Srpske još 15 takvih postrojenja. Dodatnih 38 postrojenja u Republici Srpskoj, prema Zbirnom registru projekata obnovljivih izvora energije, u postupku je dobivanja dozvola ili izgradnje. Solarne elektrane u BiH proizvode 6,6 posto ukupne električne energije proizvedene u postrojenjima koje koriste obnovljive izvore. Kad je Srbija u pitanju, tamošnje solarne elektrane imaju instaliranu snagu od 8,8 megavata što je 11 posto ukupnih potencijala obnovljivih izvora energije. „Prednost sunčane energije je proizvodnja energije za potrebe samog proizvođača što stimulira decentralizirani, održivi sustav proizvodnje električne energije. Velika prednost sunčane energije, primjerice u Dalmaciji, jest preklapanje pikova, odnosno najvećih količina proizvede energije u ljetnoj sezoni kada je potrošnja energije na tom području najveća zbog turističke sezone“, objašnjava Mirela Holy, bivša hrvatska ministrica zaštite okoliša i prirode. Dodaje i kako je često fokusiranje na proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana, no sunčana energija ima izuzetno veliki potencijal u proizvodnji toplinske energije. Taj se segment jako često nepotrebno zanemaruje, smatra Holy.

    Vrlo jednostavna tehnologija
    Govoreći o prednostima korištenja solarne energije, Hamdija Mujezin iz Centra za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis iz Sarajeva podsjeća kako se smanjuju onečišćenja, povećava udio obnovljivih izvora energije, ali i predstavlja vrlo jednostavnu tehnologiju. „Postoje i nedostaci, naravno, jer ne može pokrivati konstantno opterećenje, budući da je nestabilan izvor i nije konstantna količina energije koja se proizvodi. I u slučaju da nema poticaja, ekonomski je neisplativo“, objašnjava Mujezin. Potrebno je i poticajne cijene uskladiti s prioritetima i mogućnostima države, odnosno resursima koji su dominantni, dodaje, olakšati procedure za investitore, usuglasiti zakone i propise na svim nivoima vlasti itd. Potencijal za napredak je ogroman, ukazuje Mujezin. Podsjeća i kako država daje poticajnu cijenu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i da je ona najveća za solarnu energiju, ali su dinamičke kvote (maksimalni nivo instalirane snage postrojenja za svaki primarni izvor, čija se proizvodnja električne energije potiče u jednoj kalendarskoj godini) popunjene do 2020. godine. „Trajanje poticaja je 12 godina što za one koji uđu u poticaj znači da će za 4-5 godina otplatiti investiciju, a ostatak vremena imati čist profit. No, smatram da će u budućnosti doći do pada poticajnih cijena za solarne elektrane, jer trenutni poticaj nije isplativ za državu. I cijena izgradnje solarne elektrane je u padu“, objašnjava Mujezin.

    Nema kvota ni u BiH, ni u Srbiji
    I Srbija ima plan povećati udio energije koji dolazi iz obnovljivih izvora, pa je planirano u naredne tri godine da to bude za najmanje šest posto. S tim u vezi prošle godine su donesene nove poticajne mjere, no problem je, ukazuje Nevena Đukić, glavna urednica Energetskog portala Srbije, što trenutno ni tamo nema „kvota“ za dobivanje statusa povlaštenih proizvođača. I to bi se uskoro trebalo promijeniti. „Iako je situacija sa ‘kvotama’ takva, iako su investicije firmi u solarne elektrane opale, građani se u poslednje vreme sve češće odlučuju da instaliraju solarne panele na svojim krovovima kada preračunaju koje uštede u kućnom budžetu naprave proizvodnjom dela struje za svoje potrebe“, navodi Đukić. I ona govori o prednostima proizvodnje električne energije uz pomoć solarnih panela, navodeći kako su višestruke. Kroz status povlaštenog proizvođača može se prodavati struja po cijeni višoj od tržišne. Ako nema takvog statusa, moguće je proizvoditi električnu energiju za sebe čime se smanjuju kućni troškovi. I nisu samo vlasnici obiteljskih kuća zainteresirani za ovakav model proizvodnje električne energije, nego i objekti poput škola, vrtića, domova zdravlja, manji industrijski pogoni, objašnjava Đukić. „Cene solarnih panela na tržištu su dosta niže nego pre nekoliko godina, tehnologija se razvija i troškovi za izgradnju su manji. Dobija se čista energija i nema zagađenja okoline, što je danas jako bitno s obzirom na kvalitet vazduha. Naravno da ima i nedostataka, jer je, između ostalog, ograničen broj radnih sati za solarne elektrane na godišnjem nivou, a ne rade ni noću i ograničena je proizvodnja u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika danju. Svakako najvažnije je koliko je sunčevo zračenje na određenoj lokaciji i kakva je orijentacija elektrane“, zaključuje Đukić.

    Aplikacijom do panela
    U cijeloj priči o mogućnostima solarne energije, zanimljiva je i ideja koju je pokrenula skupina mladih ljudi okupljena oko startupa „Tinja“, zapravo platformom za spajanje instalatera solarnih panela i zainteresiranih klijenata. Djeluju na području Hrvatske i okolnih država, ali imaju plan proširiti se i na Europu. Za svoju su ideju dobili brojne nagrade, no jako im je važan veliki interes manjih instalatera solarnih panela koji zasad nemaju načina za probijanje na tržište i konkuriranje većim poduzećima. Kad se netko odluči barem raspitati o mogućnosti i prednostima iskorištavanja energije Sunca i instaliranju panela, na aplikaciji „Tinja“ može dobiti sve neophodne podatke. Dovoljno je, primjerice, ubaciti podatke o lokaciji objekta, orijentiranosti prema Suncu i dobiju se mogući troškovi za izgradnju panela pomoću kojih bi se proizvodila električna energija. „Uz broj sunčanih sati, na količinu dobivene električne energije utječu i vremenske prilike. Zbog toga smo u našu platformu odlučili inkorporirati i javno dostupne podatke hidrometeorološkog zavoda, kako bi zainteresirane mogli informirati o isplativosti ugradnje solarnih panela, ovisno o njihovoj lokaciji, orijentaciji krova i vremenskim prilikama u tom predjelu“, objašnjava rad aplikacije voditeljica startupa Kaja Pavlinić. Svjesna je brzo postala kako državne institucije, pa i građani, „još uvijek ne shvaćaju važnost implementacije obnovljivih izvora energije u svakodnevni život“. Kaže i kako su Hrvatska, ali i ostatak regije „po iskorištavanju obnovljivih izvora energije još uvijek na začelju u odnosu na ostale europske države“. Stoga mladi ljudi okupljeni oko platforme Tinja ukazuju kako je potrebno iskoristiti dostupne fondove, informirati i poticati javnost na iskorištavanje obnovljivih izvora energije te povećati broj i iznos dostupnih subvencija.

    Izvor: Al Jazeera
    Pisac: Mladen Obrenović
    Pročitano 419 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive