Broj sudionika na konferenciji pod nazivom 'Vodik u energetskoj tranziciji' vjerojatno je najbolji pokazatelj sve većeg zanimanja za vodik i vodikovu energetiku i u Hrvatskoj (a možda čak i činjenica da su u kratkom razdoblju u Hrvatskoj osnovane čak dvije stručne udruge koje se time bave). No, vodik je jedan od ključnih čimbenika energetske tranzicije, a njegov je potencijal danas prepoznat u energetici, industriji i prometu, kako je to istanula Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Izazovi energetske tranzicije
Energetska tranzicija pri tome nije nešto što se tek očekuje da stigne, već nešto što već odavno traje i što je ujedno prilika za sve građane da osiguraju bolje životne uvjete. Uostalom, napomenuo je dr. sc. Julije Domac, dipl. ing., direktor Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik predsjednika Republike za energetiku i klimu, ona mora biti izvan svake politike i ona je ujedno pitanje jednakosti i pravednosti. Kada je pak riječ o vodiku i obnovljivim izvorima kao važnim dijelovima energetske tranzicije, ali i važnim alatima za rješavanje problema klimatskih promjena, treba reći da je Odbor za okoliš Europskog parlamenta nedavno je podignuo ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena i to tako da se emisije trebaju smanjiti za 60%.

Održiva rješenja za opskrbu energijom u kriznim uvjetima
Kako je i Hrvatska itekako svjesna važnosti suočavanja s klimatskim promjenama, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je projekt 'Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih promjena i prirodnih katastrofa'. Cilj tog projekta je, kako je predstavila njegova voditeljica, doc. dr. sc. Ankica Kovač, razviti jezgru mobilnih i stacionarnih 'emergency' izvora energije temeljenih na Sunčevoj energiji i vodiku. Time će se u kriznim situacijama uzrokovanima prije svega klimatskim promjenama osigurati opskrba energijom najprije kritične infrastrukture i objekata (zdravstva, vodoopskrbe, komunikacija, vojske, policije). Jezgru takvog energetskog mikrosustava čini elektrolizator na Sunčevu ili energiju vjetra, spremnik vodika i svežanj gorivnih članaka, a takav će se pilot-sustav od 2 kW uskoro izgraditi na FSB-u. Zanimljivo, ali nedugo nakon što je taj ambiciozni projekt odobren, Hrvatsku su pogodile dvije prirodne katastrofe: pandemija koronavirusa i potres u Zagrebu i okolici.

Vodik - veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo
U svakom slučaju, vodik predstavlja veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo. Kao prvo, uvođenje vodika u širu primjenu značit će nužno osuvremenjavanje postojećih energetskih sustava. Kao drugo, Hrvatska već sada proizvodi značajne količine vodika (doduše, 'sivog', a ne 'zelenog', iz obnovljivih izvora). U skladu s time, kako je napomenuo Stjepan Nikolić, dipl. ing, direktor Rafinerija i marketinga INA-e, cilj tvrtke je do 2025. godine stvoriti lanac koji čine proizvodnja (uglavnom 'zelenog') vodika u Rijeci i Sisku, njegov transport na odgovarajući način i korištenje (izgradnja punionica, stvaranje flote vozila na vodik, za početak za vlastite potrebe). Uz to, INA je već sada partner Gradu Zagrebu na projektu uvođenja vodika kao energenta u javni gradski prijevoz u Zagrebu.
www.energetika-net.com

Vodeće domaće energetske tvrtke zajedno u vodikovoj energetici
Predsjednici Uprava Plinacra i HEP-a potpisali su Memorandum o razumijevanju u vezi s aktivnostima na projektima proizvodnje i transporta vodika. Time su čelnici dviju vodećih domaćih energetskih tvrtki pokazali namjeru za suradnjom radi povezivanja planova razvoja vodikovih energetskih tehnika i mreža za transport i distribuciju vodika.

U skladu s europskim ciljevima
U skladu s ciljevima Europske unije i očekivanom dekarbonizacijom gospodarstva, Plinacro i HEP su pokazali svoju predanost stvaranju preduvjeta za razvoj infrastrukture za proizvodnju i transport vodika. Potencijal vodika, a posebice onog koji je proizveden elektrolizom, električnom energijom iz obnovljivih izvora, osnova je za dekarbonizaciju industrije i prometa. Stoga je nužno postaviti zdrave temelje za razvoj sve važnijeg energenta u budućem europskom energetskom miksu. Uz to, jačanje veza u energetici, bilateralna poslovna suradnja i multidisciplinarni pristup osmišljavanju strategija razvoja vodikovog lanaca vrijednosti u bliskoj će budućnosti osigurati razvoj tržišta vodika u Hrvatskoj, a suradnja će biti usmjerena i na uklanjanje zakonodavno-regulatornih prepreka i pripremu ključnih dokumenata, smjernica i mjera radi stvaranja usklađenih standarda za tržište vodika. Naime, EU je postavio ambiciozne klimatske i energetske ciljeve do 2030., koji čine ključne i nužne referentne točke na putu prema ugljičnoj neutralnosti Europskoj do 2050. godine. U skladu s postavkama Pariškog sporazuma i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/2020), aktivno sudjelovanje cijele hrvatske energetike osigurat će investicije u čiste energetske tehnike i lance vrijednosti. Tako će se stvoriti preduvjeti za priključivanje na europsku infrastrukturu i zadovoljavanje potreba budućeg europskog tržišta vodika.

Oporavak gospodarstva i energetska tranzicija u prvom planu
Prema Europskom planu oporavka, ulaganja u vodikovu energetiku potiču održivi razvoj i otvaranje konkurentnih poslova koji će biti ključni za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa i nastavak energetske tranzicije. Zajedničko ispitivanje mogućnosti i razvoj pilot-projekata poslužit će kao podloga za prijavu projekata na odobrenje Europskoj komisiji, sukladno europskim pravilima o državnim potporama, a posebice za Važne projekte od zajedničkog europskog interesa (IPCEI), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Inovacijski fond i dr., izvijestio je Plinacro.
www.energetika-net.com