Nešto nije kako treba s Einsteinovom teorijom gravitacije, barem na jako velikim razmjerima, tako da se čini da će je trebati korigirati, tvrdi tim znanstvenika u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Astronomy.

Četiri fundamentalne sile prirode
Gravitacija je jedna od četiri fundamentalne sile uz slabu, jaku i elektromagnetsku. Gravitacijska sila koja je dugosežna djeluje na svu materiju, no na atomskoj razini, ona je vrlo slaba. Što je objekt masivniji, to je gravitacijska sila veća, a njezini učinci mogu se jasno vidjeti u kozmičkim razmjerima u međudjelovanju nebeskih tijela.

Elektromagnetska sila je sila velikog dometa koja je rezultat interakcija između nabijenih čestica. Elektromagnetizam dobro opisuje ponašanje nabijenih čestica, kemijske reakcije koje se temelje na razmjenama elektrona među atomima i prirodu svjetlosti, odnosno elektromagnetskih valova.

Jaka sila djeluje samo na iznimno kratkim udaljenostima, ali je toliko snažna da je u stanju nadvladati odbijanje među pozitivno nabijenim protonima i održati jezgre atoma na okupu. Slaba sila odgovorna je za raspad čestica, odnosno za prelazak jednih čestica u druge. Ona sudjeluje u nuklearnoj fisiji i fuziji.

Teorija relativnosti je jedna od najpotvrđenijih znanstvenih teorija
Znanstvene teorije onoliko su dobre koliko se njihova predviđanja podudaraju s rezultatima eksperimenata koji ih istražuju u stvarnom svijetu. Ako se predviđanja potvrđuju, teorija preživljava provjeru. Ako se otkriju problemi, teorija se mora modificirati ili zamijeniti nekom novom koja bolje tumači stvarnost.

Einsteinova opća teorija relativnosti, koja se bavi gravitacijom, jedna je od najuspješnijih teorija u fizici i znanosti generalno, uz kvantnu mehaniku, standardni model čestica i teoriju evolucije, da nabrojimo samo neke. Brojna predviđanja koja proizlaze iz nje potvrđena su u cijelom nizu eksperimenata od Eddingtonovog 1919. do LIGO-ovog 2015.

Eddingtonov eksperiment proveden je tijekom pomrčine Sunca koja je omogućila promatranje položaja zvijezda u dijelu neba u kojem se nalazilo Sunce jer je njegov sjaj za kratko bio zaklonjen. To opažanje potvrdilo je da masa iskrivljuje prostor-vrijeme kako to predviđa opća teorija relativnosti. Naime, utvrđeno je da se zvijezde nisu nalazile točno na onim položajima na kojima bi bile da se blizu putanje njihovih zraka do Zemlje nije nalazilo Sunce, što je potvrdilo da je ono svojom masom iskrivilo prostor-vrijeme, a time i putanje zraka svjetlosti.

Eksperiment LIGO 2015. je izravno potvrdio da doista postoje gravitacijski valovi koje je opća teorija relativnosti također predvidjela. Čak ni sam Einstein nije vjerovao da će ikada biti moguće provesti dovoljno precizan eksperiment koji će moći detektirati gravitacijske valove zbog toga što je teorija predviđala da će njihove dimenzije biti minijaturne.

Od 1919. do 2015. proveden je još cijeli niz drugih eksperimenata koji su potvrdili brojna druga predviđanja teorije relativnosti.

Pokazalo se da opća teorija relativnosti odlično opisuje makrosvemir, fenomene vezane uz velike mase na velikim udaljenostima. No znanstvenici su već duže vrijeme svjesni problema koji se počinju javljati ​​kada je pokušamo primijeniti na izuzetno malim udaljenostima, primjerice u središtima crnih rupa ili u velikom prasku, gdje djeluju zakoni kvantne mehanike, ili na izuzetno velikim skalama kada njome pokušamo opisati cijeli svemir.

"Naša nova studija, objavljena u časopisu Nature Astronomy, sada je testirala Einsteinovu teoriju na najvećim razmjerima", napisali su za Conversation glavni autori rada Kazuya Koyama i Levon Pogosian.

"Vjerujemo da bi naš pristup jednog dana mogao pomoći u rješavanju nekih od najvećih misterija u kozmologiji, a rezultati upućuju na to da bi teoriju opće relativnosti na tim velikim razmjerima možda trebalo prilagoditi", dodali su.

Je li model netočan?
Kvantna teorija predviđa da prazan prostor, vakuum, zapravo nije potpuno prazan, već je pun energije. On sadrži kratkoživuće elementarne čestice koje iskaču u kvantnom polju i brzo se međusobno poništavaju. Postojanje energije vakuuma potvrđeno je tzv. Casimirovim efektom - efektom zbog kojeg se dvije paralelne ploče u vakuumu privlače silom koja je veća nego što bi se očekivalo da je na djelu samo gravitacija. To privlačenje posljedica je činjenice da na ploče izvana djeluju jače sile nego iznutra jer je prostor između ploča mnogo ograničeniji nego prostor izvana pa dozvoljava pojavu mnogo ograničenijeg niza fluktuacija vakuuma. Rezultat je da su vanjske sile koje guraju ploče jednu prema drugoj veće od onih među pločama koje ih drže na distanci. Međutim, prema teoriji, energija vakuuma ima negativnu gravitaciju – ona gura, odnosno širi prazan prostor.

Početkom 20. stoljeća prevladavajuće znanstveno mišljenje bilo je da je svemir statičan, da se ne širi niti se skuplja, pa je Einstein u svoje jednadžbe uveo matematički faktor, poznat kao kozmološka konstanta ili lambda (Λ). To je impliciralo postojanje odbojne sile koja prožima prostor i suprotstavlja se gravitacijskom privlačenju koje drži materiju na okupu. Einstein je kasnije, kada je otkriveno da se svemir širi, uvođenje ove konstante nazvao svojom najvećom zabludom.

No, zanimljivo je da je 1998. godine otkriveno da se širenje svemira zapravo ubrzava, za što je 2011. dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku. Time je Einsteinova kozmološka konstanta ponovno postala aktualna – postala je glavni kandidat za tamnu energiju koja uzrokuje ubrzano širenje svemira.

Međutim, pokazalo se da je količina energije vakuuma, koja se poistovjećuje s tamnom energijom, potrebna za zabilježeno ubrzavanje širenja svemira za 60-ak redova veličine manja od one koju predviđa kvantna teorija.

Iz te razlike proizašlo je veliko pitanje, nazvano "stari problem kozmološke konstante": Utječe li energija vakuuma gravitacijskom silom na širenje svemira? Ako da, zašto je onda njegova gravitacija toliko slabija od one predviđene teorijom? Ako vakuum uopće ne djeluje gravitacijski, što uzrokuje ubrzavanje širenja svemira?

Autori rada ističu da još uvijek ne znamo što je tamna energija, no da ipak moramo pretpostaviti da postoji kako bismo objasnili širenje svemira. Slično tome, moramo pretpostaviti da postoji vrsta nevidljive materije, nazvane tamna tvar, koja je potrebna da bi se objasnilo kako su galaksije i jata zvijezda evoluirali onakvima kakvima ih danas vidimo. Drugim riječima, potrebno je pretpostaviti postojanje tamne tvari jer u svemiru ne nalazimo dovoljno vidljive tvari da bismo na temelju njihova gravitacijskog privlačenja objasnili zašto se galaksije ili nakupine zvijezda tijekom rotacije ne razlete po svemiru.

Ove pretpostavke ugrađene su u standardnu ​​kozmološku teoriju, nazvanu model lambda hladne tamne tvari (LCDM), koja sugerira da u svemiru postoji oko 70% tamne energije, oko 25% tamne tvari i oko 5% obične, vidljive materije.

Ovaj model bio je izuzetno uspješan u uklapanju svih podataka koje su kozmolozi prikupili u proteklih 20 godina.

No činjenica da se većina svemira sastoji od nerazjašnjenih tamnih sila i tvari, koje poprimaju čudne vrijednosti koje nemaju smisla, potaknula je mnoge fizičare da se zapitaju treba li Einsteinovoj teoriji gravitacije modifikacija kako bi se opisao cijeli svemir.

Novi obrat u tom smislu dogodio se prije nekoliko godina kada je postalo očito da različiti načini mjerenja brzine kozmičkog širenja, nazvanog Hubbleova konstanta (po Edwinu Hubbleu koji je prvi otkrio da se svemir širi), daju različite odgovore, što je problem koji je postao poznat kao Hubbleova tenzija, odnosno napetost. U tom problemu postoji neslaganje, odnosno napetost između dvije različite vrijednosti Hubbleove konstante. Jedna je predviđena kozmološkim modelom LCDM, koji je razvijen tako da odgovara kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju, svojevrsnoj jeki, odnosno svjetlu preostalom od velikog praska. Druga je vrijednost brzina širenja svemira izmjerena na temelju promatranja udaljavanja eksplozivnih zvijezda supernova u dalekim galaksijama koje služe kao standardne svijeće za mjerenje udaljenosti.

Naime, supernove tipa 1a, budući da nastaju u eksplozijama bijelih patuljaka koji imaju fiksnu kritičnu masu pri kojoj će eksplodirati, stvaraju prilično dosljedan maksimalan sjaj koji omogućuje da se koriste kao standardne svijeće za mjerenje udaljenosti galaksija od Zemlje – ako znamo koliki bi sjaj supernove trebao biti, po njegovom smanjenju možemo zaključiti koliko je udaljena od nas. To pak omogućuje mjerenje širenja svemira i njegovog ubrzavanja.

Fizičari su predložili brojne teorijske ideje za modificiranje modela LCDM koje bi mogle objasniti Hubbleovu napetost, među kojima i alternativne teorije gravitacije, no neko konačno razrješenje još se uvijek traži.

Potraga za odgovorima
Autori u svojem radu tvrde da je moguće osmisliti testove kojima se može provjeravati poštuje li svemir pravila Einsteinove teorije. Kako smo već naveli, opća relativnost opisuje gravitaciju kao zakrivljavanje prostora i vremena koje uzrokuje masa. Tim zakrivljavanjem savijaju se putanje duž kojih putuju svjetlost i materija. Opća relativnost predviđa da bi putanje svjetlosnih zraka i materije trebale biti savijene gravitacijom na isti način.

Autori su u novom istraživanju testirali osnovne zakone opće relativnosti te istražili može li modificiranje Einsteinove teorije pomoći u rješavanju nekih otvorenih problema kozmologije, poput Hubbleove napetosti.

Kako bi saznali je li opća relativnost točna na velikim razmjerima, prvi put su krenuli u istovremeno istraživanje tri njezina aspekta - širenje svemira, djelovanje gravitacije na svjetlost i djelovanje gravitacije na materiju.

Koristeći statističku metodu poznatu kao Bayesov teorem, u računalnom modelu rekonstruirali su gravitaciju svemira kroz kozmičku povijest na temelju navedena tri parametra. Koristeći podatke o kozmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju koje je prikupio satelit Planck (slika dolje) te podataka kataloga supernova kao i opažanja oblika i distribucije dalekih galaksija napravljena teleskopima SDSS i DES procijenili su navedene parametre. Potom su svoju rekonstrukciju usporedili s predviđanjem modela LCDM, koji je u biti Einsteinov model.

Na taj način pronašli su zanimljive naznake mogućeg neslaganja s Einsteinovim predviđanjem, iako s prilično niskim statističkim značajem. Prema tumačenju autora, to znači da postoji mogućnost da gravitacija djeluje drugačije na velikim razmjerima i da će teoriju opće relativnosti možda trebati doraditi.

"Naša studija također je otkrila da je vrlo teško riješiti Hubbleov problem napetosti samo promjenom teorije gravitacije. Potpuno rješenje vjerojatno bi također zahtijevalo neki novi sastojak u kozmološkom modelu, koji je bio prisutan prije vremena kada su se protoni i elektroni prvi put spojili u vodik neposredno nakon velikog praska, poput posebnog oblika tamne tvari, rane vrste tamne energije ili nekih primordijalnih magnetskih polja. Ili možda postoji još nepoznata sustavna pogreška u podacima. S tim u vezi, naša studija je pokazala da je moguće testirati valjanost opće relativnosti na kozmološkim udaljenostima pomoću opažačkih podataka. Iako još nismo riješili problem Hubbleove tenzije, za nekoliko godina imat ćemo puno više podataka iz novih sondi. To znači da ćemo moći koristiti ove statističke metode za nastavak prilagođavanja opće relativnosti i istraživanje granica modifikacija, kako bismo otvorili put rješavanju nekih otvorenih izazova u kozmologiji", zaključuju autori.
www.index.hr
Nenad Jarić Dauenhauer

Splitski Brodosplit je za tvrtku Ocergie, francusku podružnicu američke tvrtke Ocergy, izradio je inovativnu plutaču za prikupljanje podataka na moru, izvijestili su iz Brodosplita. U luci splitskog brodogradilišta uspješno je obavljeno polaganje u more OCG-Data, inovativne plutače za prikupljanje bioraznolikosti i metocean podataka koja je izgrađena za naručitelja tvrtku Ocergie, francuske podružnice američke tvrtke Ocergy, navodi se u priopćenju. Inovativna plutača prikupljat će informacije koje će se koristiti za bolje razumijevanje niza podataka, od turbulencije vjetra do zračnog i morskog života na lokaciji projekta. Plutača će biti će postavljena u blizini jedne od vjetrovitih makro-zona u Sredozemnom moru kod južne Francuske. Iz Brodosplita navode da je pilot jedinica, dio Ocergijevog projekta "Blue Oracle" (plutače s Lidarom-optičkim radarom i podvodnom opremom za procjenu oceanskih resursa i karakterizaciju života u okolišu) dobila odobrenje od francuskog pomorskog prefekta za pomorsko planiranje da se rasporedi na lokaciji gdje će se izgraditi nekoliko prvih plutajućih vjetroelektrana u francuskoj regiji Occitanie. Plutača OCG-Data nije samo sastavni dio našeg poslovnog plana, već je i prvi korak u razvoju naše 'OCG-Wind FOW' platforme, ističe izvršni direktor tvrtke Ocergy Dominique Roddier, dodajući da je Ocergy mlada tvrtka ali im je ambicija da budu jedan od lidera u Floating Wind Foundation Design (offshore rješenja za vjetroelektrane na moru). Unatoč financijskim problemima s kojima ste u Brodosplitu suočeni, izuzetno smo zahvalni na punom angažmanu vašeg tima i radnika i jako zadovoljni s izvrsnim poslom koji je Brodosplit napravio u izrade naše platforme, izjava je Roddiera koja se prenosi u priopćenju. Roddier vjeruje i da tvrtke kao Brodosplit mogu imati značajnu ulogu u energetskoj tranziciji i biti snažan pokretač komercijalnog razvoja FOW industrije, ne samo za projekte na Mediteranu nego u cijeloj Europi. Iz Brodosplita također navode kako taj ugovor, osim poslovne, ima i stratešku važnost, jer na taj način splitsko brodogradilište postaje sve ozbiljniji proizvođač zahtjevnih čeličnih konstrukcija za offshore vjetroelektrane na području jugoistočne Europe i Mediterana. Izradom plutače za Ocergy Brodosplit dokazuje svoje mogućnosti na wind offshore tržištu te je uskoro realno za očekivati potpisivanje novih ugovora za izradu platformi, što podrazumijeva isporuku konstrukcija s godišnjim utroškom čelika većim od 100.000 tona u razdoblju do 2030. godine, zaključuje se u priopćenju.
vijesti.hrt.hr

Računi će biti visoki, međutim Europa će preživjeti zimu. Kupila je dovoljno nafte i plina da izgura sezonu grijanja, piše Bloomberg. To, međutim, znači da na tržištu sada nema dovoljno plina za najsiromašnije zemlje svijeta. Zemlje u razvoju ni danas, a ni sutra neće moći odgovoriti na zahtjeve kupaca, što će najvjerojatnije dovesti do zatvaranja tvornica, dugotrajnijih nestašica i nemira u društvu.

Energetska nesigurnost u Europi dovodi do energetskog siromaštva u zemljama u razvoju - rekao je Saul Kavonic, energetski analitičar u investicijskoj banci Credit Suisse. Europa drugim zemljama uzima plin i ne pita za cijenu - dodao je Kavonic.

Nakon ljeta koje su obilježili nestanci struje i politička previranja, niže temperature i obilne kiše ublažile su energetsku krizu u Pakistanu, Indiji, Bangladešu i Filipinima. Nažalost, razdoblje bez energetskih turbulencija neće potrajati. Stiže hladnoća, a u nekim dijelovima Južne Azije zna biti prilično hladno. Kako stvari stoje, te regije neće moći odgovoriti na dugoročne potrebe svojih građana i gospodarskih subjekata. Jak dolar dodatno je zakomplicirao situaciju. Neke zemlje sada moraju birati između kupovine energenata i otplaćivanja dugova. Svjetski proizvođači i trgovci energentima sve su manje voljni svoja dobra prodavati državama koje bi mogle bankrotirati.

Reakcija Europe na nestašice na tržištima te rat u Ukrajini nalazi se u središtu spomenutog problema. Kako energente više ne kupuju od Rusije, europske su se zemlje okrenule spot-tržištima. S obzirom na porast cijena, trgovci kažu da su se neki dobavljači koji su snabdijevali Južnu Aziju otkazali dugoročne narudžbe i okrenuli se povoljnijim aranžmanima. Raghav Mathur, analitičar konzultantske tvrtke Wood Mackenzie, rekao je da dobavljači kazne koje će im biti izrečene bez ikakvih problema mogu platiti od zarade na spot-tržištima. Mathur kaže da će tržište vjerojatno godinama funkcionirati baš tako.

Uzimanje tuđih zaliha
Ne treba zanemariti ni činjenicu da klimatske promjene štete ekonomijama država u razvoju. Svjetski su lideri na klimatskom samitu COP27 koji se od 6. do 18. studenog održava u egipatskom gradu Šarm el-Šeiku raspravljali o tome kako bogate zemlje mogu siromašnima pomoći da prebrode energetsku krizu.

Istovremeno, Europa ubrzano radi na izgradnji terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina. Njemačka, Italija i Finska osigurale su nova postrojenja, a Nizozemska je nove terminale za uvoz ukapljenog plina uposlila u rujnu. Bloomberg predviđa da će potražnja za prirodnim plinom u Europi do 2026. godine porasti za gotovo 60 posto. Katarski i američki izvoznici već su zaprimili upite europskih uvoznika koji žele popuniti te nove kapacitete. Ovo je prvi puta da se Pakistan, Bangladeš i Tajland moraju natjecati s Njemačkom i drugim zemljama čije su ekonomije po nekoliko puta veće od njihovih.

Uzimamo tuđe energetske zalihe - rekao je glavni izvršni direktor Vitol grupe Russell Hardy. To nije dobra stvar - dodao je.

Inače, kada se pojavi kratkoročna nestašica, zemlje mogu potpisati dugotrajne ugovore po fiksnim cijenama koji im jamče da godinama neće morati brinuti za zalihe energenata. Ta opcija ovaj puta nije upalila. Dobavljači odbijaju potpisati ugovore koji bi stupili na snagu tek nakon više godina. Indija nije uspjela potpisati ugovor koji bi počeo teći tek 2025. godine. Bangladeš i Tajland odustali su od potpisivanja ugovora koji kreću prije 2026. godine. Tada će, naime, s radom krenuti velika postrojenja za isporuku plina u Kataru i Sjedinjenim Američkim Državama. Nakon što energente nije uspio nabaviti na spot-tržištu, Pakistan prošlog mjeseca nije uspio potpisati šestogodišnji ugovor koji bi počeo teći 2023. godine.

Mislili smo da će kriza krajem godine prestati, međutim nije - rekao je Kulit Sombatsiri, državni tajnik u Ministarstvu energetike Tajlanda. Ako cijene ukapljenog plina nastave rasti, Sombatsiri kaže da će tajlandska vlada morati raspravljati o mjerama poput zatvaranja trgovina i drugih energenata gladnih poslovnih subjekata.

Kriza zemlje u razvoju gura prema Rusiji
Dobavljači ukapljenog plina brinu da te zemlje neće moći platiti te isporuke. Energenti se plaćaju u dolarima, a jedna isporuka trenutno košta gotovo 100 milijuna dolara. Usporedbe radi, isporuke ukapljenog plina tijekom 2010-ih godina u prosjeku su koštale 33 milijuna dolara. Pretvore li se ti dolari u valute pojedinih država, tada su te pošiljke još i skuplje, pogotovo zato što vrijednost dolara ubrzano raste.

Kako ruski plin trenutno ne dolazi na europsko tržište, situacija na globalnim tržištima ostat će gusta. Cijene na spot-tržištima ostat će visoke, a zemlje koje ne mogu potpisati dugotrajne ugovore mogle bi posegnuti za prljavijim izvorima energije ili drugim aranžmanima. Prirodni plin najčišći je energent te prilikom sagorijevanja u atmosferu emitira manje CO2 od ugljena.

Energetska je kriza zbližila Rusiju i zemlje u razvoju. Moskva Pakistanu, Indiji i drugima koji nemaju sreće na spot-tržištu rado nudi svoje energente.

Uspostavili smo kontakt s Rusima jer smo zainteresirani za ukapljeni plin - rekao je ambasador Pakistana u Rusiji Šafkat Ali Kan. Ako bogate zemlje pokupuju sav plin, što će nam se dogoditi? - dodao je ambasador.

Premda zbog visokih cijena na spot-tržištu uvozi manje ukapljenog plina, Kina je poradi iznimno povoljnih cijena plin počela sve više naručivati od Rusije. Isporuke koje Moskva šalje Pekingu ove su godine porasle za 25 posto.

Moguće je i da će se siromašne zemlje okrenuti jeftinijim izvorima energije kao što su ugljen ili nafta. A moguće je i da će pokušati razviti vlastite pogone. Pakistanska se vlada našla na udaru kritika jer ne iskorištava plinske rezerve u nekim dijelovima zemlje.

Četiri godine do normalizacije tržišta
Spasit ćemo samo ako ne bude prehladno - rekao je Šaik Džaved, izvršni direktor u JK grupi, pakistanskoj tvrtki koja svjetske lance hotela opskrbljuje tkaninama. Tvrtka je ove godine po prvi puta u 25 godina dobila samo pola od potrebne količine plina. Ako situacija bude tijesna, Džaved je rekao da se tvrtka može okrenuti struji ili ugljenu. To je posljednja opcija. Obustava rada nije - rekao je Džaved.

Sve su to loše vijesti za okoliš. Nafta i ugljen bitno su prljaviji od plina. Proces ekstrakcije novih fosilnih goriva energetski je skup i može dovesti do povećanja seizmičkih aktivnosti te zagađenja.

Ako si ne budemo mogli priuštiti prirodni plin, okrenut ćemo se ugljenu jer moramo imati određenu količinu struje - rekao je u listopadu Nirmala Sitharaman, indijski ministar financija. A to se ne može napraviti isključivo pomoću solarne energije i energije vjetra - dodao je ministar.

Obnovljivi bi izvori energije mogli pomoći, ali tek na duge staze. Dotad će visoke cijene odraditi svoje. Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), porast potražnje za plinom u azijskim zemljama u razvoju značajno je pao u periodu od siječnja do srpnja. IEA taj pad pripisuje porastu cijena. Potražnja u Tajlandu u tom periodu pala je za 12 posto. Visoke su cijene stisle energetski sektor, a pad proizvodnje smanjio ponudu.

Vlade će morati odraditi ostalo. Kontrolirat će distribuciju energenata i organizirati gašenje elektroenergetskih sustava.

Raghav Mathur iz tvrtke Wood Mackenzie kaže da će se tržište u balans vratiti za maksimalno četiri godine. Cijene će do tada biti nestabilne. Ukapljeni će plin prvo ići razvijenim zemljama, a one u razvoju dobit će ostatke - rekao je Mathur.
www.jutarnji.hr

Američke tvrtke koje razvijaju novu generaciju malih nuklearnih elektrana imaju veliki problem: samo jedna tvrtka prodaje gorivo koje im je potrebno, i to je ruska. Visokoobogaćeni uran - HALEU, koji je potreban malim reaktorima, je obogaćen do razine do 20%, umjesto oko 5% za uran koji pokreće većinu nuklearnih postrojenja. Ali samo TENEX, koji je dio ruske državne kompanije za nuklearnu energiju Rosatom, trenutačno komercijalno prodaje HALEU. Nijedna zapadna zemlja nije sankcionirala Rosatom zbog Ukrajine, upravo zbog opskrbe gorivom, jer nije jednostavno ići na zamjenu deficitarnog goriva.

Američka vlada hitno želi iskoristiti neke od svojih zaliha urana za oružje kako bi pomogla u pogonu novih naprednih reaktora i pokrenula industriju koju smatra ključnom za zemlje da postignu globalne ciljeve neto nulte emisije. "Razumijemo potrebu za hitnom akcijom za poticanje uspostave održive, tržišno vođene opskrbe. Proizvodnja visokoobogaćenog urana je kritičan zadatak i procjenjuju se svi napori da se poveća njegova proizvodnja", rekao je glasnogovornik američkog Ministarstva energetike. Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini obnovila je interes za nuklearnu energiju. Zagovornici manjih reaktora sljedeće generacije kažu da su učinkovitiji i brže se grade.

Zaustavljanje inovacija
Ali bez pouzdanog izvora HALEU-a koji treba reaktorima, razvojni inženjeri brinu se da neće dobiti narudžbe za svoja postrojenja. A bez narudžbi, potencijalni proizvođači goriva vjerojatno neće pokrenuti komercijalne opskrbne lance koji će zamijeniti ruski uran.

Američka vlada je u završnoj fazi procjene koliko će od svojih zaliha od 585,6 tona visoko obogaćenog urana dodijeliti reaktorima, rekao je glasnogovornik. Činjenica da Rusija ima monopol nad HALEU-om dugo je zabrinjavala Washington, ali rat u Ukrajini je promijenio igru, budući da se ni vlada ni tvrtke koje razvijaju nove napredne reaktore ne žele osloniti na Moskvu. Uglavnom zbog njegove važnosti za globalnu nuklearnu industriju, američki investitori kao što su X-energy i TerraPower ne žele biti ovisni o ruskom opskrbnom lancu. Terra Poweru će trebati 15 t HALEU godišnje.

Trebat će godine za razvoj goriva
"Nismo imali problema s gorivom do prije nekoliko mjeseci", rekao je Jeff Navin, direktor vanjskih poslova tvrtke TerraPower, čiji je predsjednik milijarder Bill Gates. Nekoliko developera predložilo je takozvane male modularne reaktore (SMR). Dok SMR-ovi u ponudi tvrtki kao što su EDF i Rolls-Royce koriste postojeću tehnologiju i isto gorivo kao tradicionalni reaktori, devet od 10 naprednih reaktora koje financira Washington dizajnirano je za korištenje HALEU. Zagovornici kažu da ove napredne elektrane trebaju rjeđe punjenje gorivom i da su tri puta učinkovitije od tradicionalnih modela.

Neki analitičari kažu da to znači da će u konačnici prestići konvencionalnu nuklearnu tehnologiju, iako dizajn tek treba biti testiran na komercijalnoj razini. Prosječna ujednačena cijena električne energije (LCOE) - cijena potrebna za napredne projekte da bi se postigla rentabilnost - iznosi 60 USD/MWh u usporedbi sa 97 USD/MWh za konvencionalna postrojenja, prema podacima istraživačke skupine Energy Innovation Reform Project.

'Kokoš ili jaje'
Neki analitičari kažu da bi razlika u cijeni trenutno mogla biti manja, jer manji napredni reaktori koji koriste HALEU još nemaju ekonomiju razmjera masovne proizvodnje. Tvrtke u Sjedinjenim Državama i Europi planiraju proizvesti HALEU u komercijalnoj mjeri, ali čak i u najoptimističnijim scenarijima, kažu da će trebati najmanje pet godina od trenutka kada odluče nastaviti, piše Reuters.

Trenutno samo američka tvrtka Centrus izvan Rusije ima licencu za proizvodnju HALEU, i to za izgradnju demonstracijskog postrojenja, no proizvodnja tek 13 tona HALEU bi mogla započeti tek 2023., zbog pandemijskih poteškoća u dobavnim lancima. To je tek trećina potreba aktualnih američkih projekata SMR-a do 2030. Francuska tvrtka Orano još je dalje od proizvodnje, trebat će im pet do osam godina, no tek kada sklopi dugoročne ugovore s developerima postrojenja.
www.energetika-net.com

Gatesov nuklearni reaktor u problemima zbog - ruskog goriva

Američki demo projekt naprednog nuklearnog rektora TerraPowera suočit će se s kašnjenjima od najmanje dvije godine jer je jedini izvor niskoobogaćenog radioaktivnog goriva bila Rusija, a rat u Ukrajini zatvorio je vrata tim trgovinskim odnosima. Tvrtka koju podupire Bill Gates planira izgraditi svoj prvi reaktor u gradu Kemmereru u državi Wyoming, a nadali su se da će ga završiti do 2028. “U veljači 2022., ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala je da jedini komercijalni izvor HALEU goriva više nije održiv dio opskrbnog lanca za TerraPower, kao ni za druge u našoj industriji,” rekao je Chris Levesque, izvršni direktor TerraPowera, piše CNBC. "S obzirom na trenutnu nedovoljnu dostupnost goriva i činjenicu da nije započeta gradnja novih postrojenja za obogaćivanje goriva, TerraPower predviđa minimalno dvogodišnju odgodu da bi mogao staviti natrijev reaktor u rad", rekao je Levesque. Terrapowerov napredni dizajn nuklearne elektrane, poznat kao Natrium, bit će manji od konvencionalnih nuklearnih reaktora i trebao bi koštati 4 milijarde dolara, a polovica tog novca dolazi od Ministarstva energetike SAD-a.

Fali goriva
Natrium predviđa snagu osnovnog opterećenja od 345 MW, s potencijalom povećanja na 500 MW. No, postrojenje ovisi o visoko obogaćenom uranu ili HALEU. Postojeća flota nuklearnih reaktora u Sjedinjenim Državama pokreće uran-235 obogaćen do 5%, kaže Ministarstvo energetike, dok je HALEU obogaćen između 5% i 20%. Sjedinjene Države nemaju kapacitet za obogaćivanje za opskrbu komercijalnim količinama HALEU goriva pa je TerraPower "preuzeo korištenje HALEU-a iz Rusije za prvo punjenje jezgre", napisao je Levesque. Otkako je u veljači izbio rat u Ukrajini i postalo jasno da Rusija više ne može biti pouzdan trgovinski partner, TerraPower, Ministarstvo energetike i drugi dionici tražili su alternativne izvore HALEU goriva. Oni lobiraju zakonodavce da odobre 2,1 milijardu USD za podršku proizvodnji HALEU-a, kaže Levesque. Država ima dovoljne količine prethodno korištenog urana za proizvodnju HALEU, no problem je prerada dovoljnih količina, a tu je stvar i dalje problematična, piše CNBC. Projekt je prikupio 820 milijuna USD privatnih ulaganja, a kongres je odobrio sufinanciranje 1,6 milijarde USD, a prema planu trebao je biti završen do sredine desetljeća.
www.energetika-net.com

Ciglena, malo prigradsko naselje u okolici Bjelovara koje prema popisu stanovništva iz 2021. godine broji tek 278 stanovnika našlo je svoje mjesto u velikoj reportaži uglednog Washington Posta, uglednog američkog medija najpoznatijeg po otkrivanju afere „Watergate” koja je dovela do ostavke američkog predsjednika Richarda Nixona.

Tema je, naravno, prva hrvatska geotermalna elektrana koju Washington Post u opsežnoj reportaži naziva „futurističkom građevinom koja pomalo nalikuje letećem tanjuru, a čiji zagovornici tvrde da predstavlja najveću šansu za ‘zelenu’ budućnost regije”.

U dijelu Europe koji još uvijek velik dio svoje električne energije proizvodi izgaranjem prirodnog plina i ugljena, zagovornici zelene energije tvrde da bi trebalo pogledati duboko ispod svojih nogu kako bi iskoristili snagu zemljine jezgre. Hrvatska i njezini susjedi nalaze se na vrhu specifičnih geoloških slojeva gdje je velika vrućina iz središtu Zemlje posebno lako približiti površini.
Rezultat je visoka koncentracija potencijalne geotermalne energije bez štetnih emisija, koja može činiti temelj električne mreže bez korištenja ugljikovodika i koja, za razliku od energije vjetra i sunca, proizvodi energiju 24 sata dnevno, počinje reportažu novinar Michael Birnbaum.

Geotermalna elektrana Velika Ciglena nalik NLO-u prva je takve vrste u Hrvatskoj, a njezini zagovornici vjeruju da bi ta tehnologija u konačnici mogla zadovoljiti velik dio potreba zemlje, kao i susjednih zemalja koje imaju sličnu geologiju, poput Austrije, Mađarske i Srbije.

“Postoji ogroman potencijal da se iz ove elektrane proizvede jako puno električne energije; a velik je potencijal iz za grijanje na daljinu. A tu je i ogroman potencijal za poljoprivredu”, rekao je Marijan Krpan, glavni direktor Agencije za ugljikovodike, državne agencije koja nadzire bušenja u zemlji. Krpan je rekao kako se nada da bi geotermalna energija u konačnici mogla zadovoljavati trećinu potražnje domaće električne energije.

Prednosti geotermalne energije

Zagovornici geotermalne energije dobivaju sve više maha diljem svijeta, kako se tehnologija poboljšava i društva traže svaki način da smanje emisiju štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. Među brojnim prednostima, kažu zagovornici, geotermalna energija ističe se po tomu što ima relativno mali otisak i proizvodi mnogo više električne energije po četvornom metru od vjetra ili solarne energije, a obje (energija vjetra i solarna energija) zahtijevaju puno zemlje za stvaranje energije u bilo kojoj količini. Geotermalna energija, usto, ima manje otpada i manje sigurnosne rizike od nuklearne energije, konkurentskog izvora električne energije bez emisija.

Stoga zagovornici unapređuju geotermalne projekte diljem svijeta, gdje god je zemljina kora pogodna. U Parizu geotermalne bušotine griju elegantne stambene blokove iz 19. stoljeća. U krševitim planinama istočne Kalifornije, velika nova geotermalna elektrana otvorena je u kolovozu. Na Islandu, sićušnoj otočkoj državi koja se nalazi iznad bezbrojnih izvora tople vode, geotermalna postrojenja koriste se za pokretanje najvećeg pokušaja „hvatanja” ugljika na svijetu, inovativnog pokušaja izvlačenja ugljika iz zraka i upumpavanja u zemlju.

A u Hrvatskoj je došlo do procvata projekata nakon što je vlada promijenila propise 2016. kako bi omogućila ponovno korištenje tisuća naftnih i plinskih bušotina u zemlji koje se više ne koriste za geotermalne projekte. Sjeverni dio zemlje dio je panonskog bazena bogatog geotermalnom energijom, regije u kojoj su se kontinentalne ploče sudarale prije otprilike 16 milijuna godina, a zatim su se opetovano presavijale, stvarajući razlomljenu stijenu koja omogućuje dizanje topline iz Zemljine rastaljene jezgre blizu površina.

“To je pravo blago”, rekla je Željka Sladović, osnivačica GeoDa Consultinga i dugogodišnja konzultantica na geotermalnim projektima u Hrvatskoj. Ta je geologinja desetljećima radila za hrvatsku naftnu i plinsku industriju, jer je zemlja dugo bila bogata i jednima i drugima.

Sada je nafte uglavnom nestalo, a zemlja uvozi većinu plina. Ali detaljne podzemne karte preostale nakon desetljeća istraživanja fosilnih goriva mogu pomoći investitorima u geotermalnu energiju da lakše pronađu lokacije s velikim geotermalnim potencijalom.

Elektrana u polju kukuruza
U Hrvatskoj to podrazumijeva projekte koji proizvode toplinu za čitave četvrti u gradovima koji imaju centraliziranu infrastrukturu grijanja, umjesto peći ili kotlova u svakoj zgradi. Poljoprivrednici koriste tehnologiju za zagrijavanje svojih staklenika. A prva geotermalna elektrana otvorena je prošle godine usred polja kukuruza nedaleko Ciglene, sela od oko 300 ljudi koje je udaljeno oko 30 milja od mađarske granice.

Elektrana Velika Ciglena nevjerojatan je futuristički dodatak pastoralnom krajoliku, navodi Washington Post. Starmale crkve iz 19. stoljeća nalaze se između poljoprivrednih zemljišta i šuma, a vijugave ceste vijugaju od elegantne hrvatske prijestolnice Zagreba, udaljene sat vremena. Instalacijom dominiraju 44 masivna srebrna ventilatora, svaki širok oko 20 stopa i vrte se paralelno s tlom te hlade vodu prije nego što se pumpa natrag u zemlju.

“Pokazali smo svijetu i sektoru da je hrvatski geotermalni potencijal koristan”, rekao je Dragan Jurilj, jedan od investitora koji je pomogao u izgradnji elektrane i koji njome sada upravlja usred vlasničkog spora s bivšim turskim partnerima.

Elektrana može proizvesti oko 17 megavata snage, iako je zbog načina na koji radi hrvatska mreža trenutno ograničena na 10 megavata. Na višem kraju instalacije, to je otprilike ekvivalentno električnoj energiji koju proizvodi oko 94 nogometna igrališta solarnih ploča, na zemljištu koje je manje od desetine potrebnog za solare.

Skeptici u pogledu tih nastojanja kažu da solarna energija i vjetar proizvode jeftiniju energiju, posebno u Hrvatskoj, gdje geotermalna voda nije tako vruća kao što je to slučaj na vulkanskim mjestima poput Islanda.

“Nisam siguran ima li to smisla s ekonomske točke gledišta”, rekao je Neven Duić, predsjednik Međunarodnog centra za održivi razvoj sustava energetike, vode i okoliša, istraživačke grupe sa sjedištem u Zagrebu, koji je rekao kako misli da bi skromniji geotermalni projekti, poput gradskih toplana, generirali manje profita, ali bi mogli imati više društvenog smisla od električne energije.

No kako se klima zagrijava, zagovornici geotermalne energije kažu da ona može biti dobra zaštita od vremenskih ekstrema koji ponekad mogu ugroziti nadzemne obnovljive izvore energije. Europa je ove godine imala najtoplije ljeto zabilježeno, na primjer, isušivši rijeke i isušivši izvor energije iz brana hidroelektrana.

Vlastiti resurs

A sada kada je Rusija izazvala manjak energije u Europi prekidom opskrbe prirodnim plinom, postoji novi poticaj za ulaganje u svaki oblik domaće energije.

“Ovo je naš vlastiti resurs. Ne morate se cjenkati oko toga ni s kim. Što je bolje nego imati vlastitu energiju u svom dvorištu?” rekao je Dragutin Domitrović, koji je bio voditelj izgradnje dok se gradila elektrana Velika Ciglena, a sada vodi Calida Aqua, geotermalnu konzultantsku grupu.

Geotermalna energija obično radi bušenjem bušotine milju ili dvije u zemlju i pumpanjem vode koja je zagrijana energijom zemljine jezgre. Toplina se koristi za stvaranje pare koja vrti turbine, stvarajući električnu energiju. Zatim se ohlađena voda pumpa natrag u zemlju. U mnogim područjima hrvatske panonske regije voda ključa nešto više od milje niže i postaje toplija što je dublji izvor.

Toplija voda dovodi do više električne energije. Ali postoji velika varijabilnost od lokacije do lokacije, a bušenje bunara je skupo i često je nemoguće unaprijed znati hoće li izbušena rupa dati dovoljno vode. To može uplašiti investitore.

“Ovo je igra koja nije za one slabije pameti. Ali uz puno strpljenja možete uspjeti”, rekao je Domitrović, koji je rekao da s europskim cijenama energije kakve su bile ovog ljeta, smatra da će se mnogi geotermalni projekti otplatiti već za sedam do deset godina.

Hrvatske vlasti spremne su krenuti naprijed. U posljednjih nekoliko mjeseci izdano je nekoliko novih dozvola za geotermalne elektrane. A čelnici vladinog ureda koji nadzire proces, Agencije za ugljikovodike, promjenom imena, koje dolazi iz ere fosilnih goriva, žele još jasnije istaknuti svoj fokus.

“Željeli bismo promijeniti naziv u Agenciju za geoenergiju”, rekao je Krpan, njezin glavni direktor, završava reportaža Washington Posta.
klikni.news

Teme uštede i brige za planet nikad nisu bile prisutnije. Zato smo za vas iskopali neke od najzanimljivijih činjenica o obnovljivim izvorima energije, s kojima ćete sigurno dobiti bolju predodžbu o važnosti održivosti i ekološkog načina života. U 2021. godini svi glavni izvori obnovljive čiste energije, koji uključuju hidroelektrane, solarnu energiju, vjetar, biomasu i geotermalnu energiju, proizveli su 38% ukupne svjetske električne energije. Time su uspjeli premašiti količinu energije proizvedene iz ugljena, koja je iznosila 36,5%, izvijestio je Global Electricity Review 2022. Ovo je značajna promjena jer daljnje korištenje nafte, plina i ugljena dovodi do onečišćenja zraka i vode, degradacije zemljišta i štetnih emisija koje uzrokuju neželjene klimatske promjene. Uz to, prema Međunarodnoj agenciji za obnovljivu energiju (IRENA), obnovljivi izvori energije bili su 2020. godine najjeftiniji izvor energije u svijetu. Ovaj brzi pad troškova omogućio je posljednjih godina mnogim zemljama da povećaju svoje proizvodne kapacitete obnovljive energije, a uz porast cijena fosilnih goriva, ova vrsta izvora energije postaje zaista odlična i dugoročna investicija.

1. Energija vjetra
Vjetar je jedan od najbrže rastućih i najkorištenijih izvora obnovljive energije na Zemlji. Riječ je o čistom izvoru energije koji uzrokuje minimalno zagađenje i čija je cijena od 1980-ih pala za nevjerojatnih 90%. Vjetroelektrane mogu biti visoke i do 90 metara, a jedna komercijalna turbina može napajati do 600 domova. Ova vrsta obnovljivog izvor energije uz to je odličan način popunjavanja radnih mjesta. Naime, trenutno oko 1,3 milijuna ljudi diljem svijeta već radi u sektoru vjetroelektrana, a prema Globalnom vijeću za energiju vjetra, ova djelatnost može potencijalno stvoriti posao za četiri milijuna ljudi do 2030. godine. A znate li da je, unatoč tome što je najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, Kina svjetski lider kad je riječ o energiji vjetra - proizvodi više od trećine globalne proizvodnje energije vjetra? A kad bi se cijeli svijet prebacio na ovaj obnovljivi izvor energije, stručnjaci su izračunali da bi bilo potrebno dati u pogon oko 3,9 milijuna turbina. Usporedbe radi, taj bi broj zauzeo površinu malo manju od Španjolske.

2. Sunčeva energija
Sunce je još jedan besplatan izvor energije, kojeg zapravo na Zemlji ima najviše. Da samo u jednom satu iskoristimo svu dostupnu sunčevu energiju, sve potrebe čovječanstva za energijom bile bi zadovoljene za cijelu godinu. Baš kao i za vjetar, cijena ovog obnovljivog izvora energije značajno je pala, pa nije čudno da se, s vjetroelektranama, proizvodnja solarnih izvora energije više nego udvostručila od 2015. godine. Od 2019. godine cijena solarne energije postala je niža od cijene fosilnih goriva. Osim što je odlična za novčanike i povećava vrijednost nekretnine, ova vrsta energije pogoduje našem zdravlju. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 4,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje uzrokuje onečišćenje zraka. A budući da je solarna energija čista energija i smanjuje emisije ugljičnog dioksida, njezina bi primjena mogla znatno smanjiti ovaj ekološki i zdravstveni rizik.

3. Vodne snage
Hidroenergija je jedan od najstarijih izvora energije, koji generira snagu kad tekuća voda okreće kotač ili turbinu. Prema nekim nalazima, korištenje hidroenergije umjesto fosilnih goriva za proizvodnju električne energije pomoglo je u posljednjih 50 godina spriječiti stvaranje više od 100 milijardi tona ugljičnog dioksida. Hidroelektrane trenutno proizvode oko 20% svjetske električne energije i 90% svjetske obnovljive energije, a zemlja predvodnica u korištenju hidroenergije je Norveška, u kojoj 99% energije dolazi iz 20 velikih hidroenergetskih projekata. Samo jedan izvor te hidroenergije može napajati glavni grad Oslo godinu dana. A jeste li možda znali da je u Hrvatskoj izgrađena jedna od nekad, prema snazi i proizvodnji, najvećih hidroelektrana u Europi? Riječ je o hidroelektrani Kraljevac, koja je danas spomenik tehničke kulture i ove godine slavi 110. obljetnicu postojanja. Uz nju, Hrvatska elektroprivreda u svom sustavu ima još tri “dame” stogodišnjakinje - hidroelektrane Ozalj, Jaruga i Miljacka, od kojih su posljednje dvije i dan danas u funkciji te rade unutar područja Nacionalnog parka Krka.

4. Biomasa
Biomasa je obnovljivi organski materijal koji dolazi od biljaka i životinja te se može pretvoriti u energiju. Izvori biomase za energiju uključuju drvo i otpad od prerade drva, poljoprivredne usjeve i otpadne materijale te životinjski gnoj i ljudske otpadne vode. Iako trenutno čini tek malo više od 6% europske opskrbe energijom, predviđa se da će se potrošnja moderne bioenergije udvostručiti u sljedećih 20 godina. Najveću proizvodnju biomase daju šumarstvo i drvoprerađivačka industrija, a najveći udio bioenergije u EU imaju Njemačka, Francuska, Italija, Švedska i Velika Britanija. S obzirom na to da se svaki otpadni proizvod može pretvoriti u energiju biomase, zanimljivo je istaknuti da je i izmet odličan potencijalan izvor bioenergije. Iako zvuči čudno, recikliranje ljudskog izmeta predstavlja golemu prednost. Prema izvješću koje je izradilo Sveučilište Ujedinjenih naroda u Japanu, kad bi se sav ljudski izmet pretvorio u biomasu, mogao bi opskrbiti električnom energijom 138 milijuna kućanstava. Upravo je ove godine ovaj potencijal prepoznala i Australija, koja je pokrenula prvo mjesto na južnoj hemisferi na kojem ljudski otpad pretvaraju u obnovljivu energiju.

5. Geotermalna energija
Geotermalna energija je toplinska energija koja se nalazi ispod površine Zemlje, u njezinu središtu, i može iznositi oko 5000°C. Većina te energije nastaje prirodnim radioaktivnim raspadom elemenata, a može se koristiti za pretvorbu u električnu energiju te za grijanje i hlađenje kućanstava. Ova je vrsta energije, uz to, izrazito pouzdan izvor energije jer znanstvenici mogu predvidjeti izlaznu snagu geotermalne elektrane s izuzetnom točnošću, a to nije slučaj sa solarnom energijom i vjetrom, kod kojih vremenske prilike igraju ključnu ulogu. Globalni kapacitet geotermalne energije u stalnom je porastu već više od desetljeća te je prošle godine premašio 15,6 gigavata. Država koja je sigurno svjetski lider u korištenju ove vrste energije je vulkanski aktivna zemlja Island, gdje zapravo svu električnu energiju proizvode iz obnovljivih izvora energije. Geotermalna energija napaja oko 90% nacionalnog centralnoga grijanja i 30% električne energije, a hidroenergija čini ostalih 70% električne energije. Među obnovljive izvore energije u hrvatskom zakonu spadaju i potencijalna energija plime i oseke i morskih valova te toplinska energija mora. Prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatska do 2030. planira povećanje udjela obnovljivih izvora u odnosu na potrošnju na barem 32% s potencijalnim povećanjem do 36,4%, a do 2050. taj bi udjel trebao iznositi 65%.
www.24sata.hr

Steven Macon Greer (28. lipnja 1955.) je američki umirovljeni traumatolog i ufolog koji je utemeljio Centar za proučavanje izvanzemaljske inteligencije (CSETI) i Disclosure Project, koji traži otkrivanje zataškanih informacija o NLO-ima. Greer je 1990. godine osnovao Centar za proučavanje izvanzemaljske inteligencije (CSETI) kako bi stvorio diplomatsku i istraživački utemeljenu inicijativu za kontaktiranje izvanzemaljskih civilizacija. Godine 1993. utemeljio je Disclosure Project, neprofitni istraživački projekt, čiji je cilj otkriti javnosti vladino znanje o NLO-ima, izvanzemaljskoj inteligenciji i naprednim energetskim i pogonskim sustavima. Projekt Disclosure utemeljen je u nastojanju da se amnestiraju vladini zviždači koji su voljni prekršiti svoje sigurnosne zakletve dijeleći insajdersko znanje o NLO-ima. Greer kaže da je dao brifing direktoru CIA-e Jamesu Woolseyju na večeri, iako su to demantirali direktor Woolsey i prisutni. U listopadu 1994. Greer se pojavio u TV specijalu Larryja Kinga The UFO Coverup? Godine 1995. Greer je radio kao liječnik na odjelu hitne medicine u bolnici Caldwell Memorial, gdje je bio predsjednik. Godine 1997. Greer je, zajedno s drugim članovima CSETI-ja, uključujući astronauta Apolla Edgara Mitchella, održao prezentaciju na informativnom brifingu za članove Kongresa. Godine 1998. Greer je odustao od karijere liječnika hitne pomoći u korist projekta Disclosure. U svibnju 2001. Greer je održao konferenciju za tisak u National Press Clubu u Washingtonu, DC, na kojoj je sudjelovalo 20 umirovljenih časnika zrakoplovstva, Savezne uprave za zrakoplovstvo i obavještajnih službi. Prema izvješću iz 2002. u Oregon Daily Emeraldu, Greer je prikupio 120 sati svjedočenja civila i raznih vladinih i vojnih dužnosnika, uključujući astronauta Gordona Coopera i brigadnog generala, o temi NLO-a. uključujući astronauta Apolla Edgara Mitchella, održao je prezentaciju na brifingu za članove Kongresa. Godine 1998. Greer je odustao od karijere liječnika hitne pomoći u korist projekta Disclosure. U svibnju 2001. Greer je održao konferenciju za tisak u National Press Clubu u Washingtonu, DC, na kojoj je sudjelovalo 20 umirovljenih časnika zrakoplovstva, Savezne uprave za zrakoplovstvo i obavještajnih službi.

Dokumentarni film: Unacknowledged
Najveća laž u povijesti uskoro će biti razbijena. NLO-i su stvarni. Krajem lipnja 1947. godine, tri izvanzemaljske letjelice oborene su izvan zračne baze Roswell. Uslijedilo je mnogo više, otkrivajući desetke vanzemaljaca i kamen iz Rosette novoj fizici, sustavu za proizvodnju energije i propulziji odgovornom za međuzvjezdani prostor. Ovaj novi sustav mogao je lako zamijeniti naftu, plin, ugljen, nuklearna postrojenja i s njima, cijeli geo-politički i ekonomski poredak na našem planetu - zaustavila ga je samo kabala bankara, Vojno-industrijski kompleks i Big Oil. Lagali su nam. I sada, 70 godina nakon Roswella, svjedoci te laži javili su se da svjedoče u knjizi koja će šokirati svijet.

Dokumentarni film: Hidden Truth
U "Skrivenoj istini – Zabranjeno znanje" dr. Greer daje svoje osobno otkriće temeljeno na godinama sastanaka na visokoj razini s više od 450 insajdera i zviždača povezanih s vojskom i vladom te brifinga s višim vladinim dužnosnicima, poput bivšeg direktora CIA-e R. James Woolsey, članovi američkog Senata i visoki dužnosnici UN-a. Uz ova otkrića, "Skrivena istina - Zabranjeno znanje" otkriva stvarna iskustva kontakta dr. Greera s NLO-ima i izvanzemaljskim civilizacijama, počevši od djetinjstva. U jednoj od najnevjerojatnijih i najdirljivijih osobnih priča koje je ikada podijelio, on objašnjava kako je nakon dugotrajnog iskustva bliske smrti u dobi od 17 godina iskusio kozmičku svijest i pronašao Rosetta Stone of ET contact: moć neograničenog uma unutar svakog od nas. Kasnije je to dovelo do brojnih Bliskih susreta 5. vrste: kontakta s vanzemaljcima koji je inicirao dr. Greer, a kasnije i veće grupe ljudi kroz CSETI (Centar za proučavanje izvanzemaljske inteligencije) projekt.

Dokumentarni film: Disclosure
Po prvi put ikada, više od pet tuceta vrhunski povjerljivih vojnih, vladinih, obavještajnih i korporativnih svjedoka tajnih projekata priča svoje istinite priče koje otkrivaju najveći tajni program u svjetskoj povijesti. Ovo eksplozivno svjedočanstvo stvarnih vladinih insajdera dokazuje da su NLO-i stvarni, da su neki izvanzemaljskog podrijetla i da super-tajni programi imaju energetske i pogonske tehnologije koje će omogućiti čovječanstvu da započne novu civilizaciju – civilizaciju bez zagađenja, bez siromaštva – civilizaciju sposobni putovati među zvijezdama. Ovo nije samo priča o NLO-ima, izvanzemaljcima i tajnim projektima: to je priča o tome kako je 50 godina ljudske evolucije odgođeno i kako ti tajni projekti sadrže pravo rješenje za svjetsku energetsku krizu, krizu okoliša i svjetsko siromaštvo.
ancientalienpedia-wordpress-com

U prvoj polovici ove godine snažno su porasle cijene električne energije i plina za kućanstva uslijed ruske invazije na Ukrajinu i skoka veleprodajnih cijena. Naime prosječne cijene električne energije za kućanstva porasle su u prvoj polovici 2022. za 15 posto u odnosu na 2021., i to s 22 na 25,3 eura za 100 kilovatsati. Prosječna cijena plina od siječnja do lipnja bila je za 34,4 posto viša nego u istom razdoblju lani te je u prvoj polovici ove godine iznosila 8,6 eura za 100 kilovatsati
U Eurostatu smatraju da je ubrzan rast cijena posljedica viših troškova energije i opskrbe, na što je utjecao rat u Ukrajini.

U usporedbi s prošlom godinom, udio poreza i nameta u računima za struju i plin značajno je smanjen u prvoj polovici 2022. jer su države članice uvele olakšice i subvencije za ublažavanje visokih troškova energije. U usporedbi s prvom polovicom 2021., udio poreza u računu za struju naglo je pao s 39 na 24 posto, a u računu za plin s 36 na 27 posto.

Cijene električne energije nisu porasle samo u pet država članica
Cijene električne energije za kućanstva porasle su u 22 zemlje članice EU-a u prvoj polovici 2022. u usporedbi s prvom polovicom 2021. Najveći rast zabilježen je u Češkoj (+62 posto), Latviji (+59 posto) i Danskoj (+57 posto).

Samo je pet zemalja plaćalo niže cijene električne energije za kućanstva – Nizozemska (niže za 54 posto), Slovenija (16 posto), Poljska (tri posto), Portugal i Mađarska (jedan posto). Pad cijena u Nizozemskoj, Sloveniji i Poljskoj povezan je s državnim subvencijama i naknadama, a u Mađarskoj su one regulirane.

Prosječne cijene električne energije za kućanstva u prvoj polovici 2022. bile su najniže u Nizozemskoj (5,9 eura za 100 kilovatsati), Mađarskoj (9,5 eura) i Bugarskoj (10,9 eura), a najviše u Danskoj (45,6 eura), Belgiji (33,8 eura), Njemačkoj (32,8 eura) i Italiji (31,2 eura).

Cijene plina porasle su u gotovo svim članicama EU-a
Između prve polovice 2021. i prve polovice 2022. cijene plina značajno su porasle u 23 od 24 države članice EU-a za koje su dostupni podaci. Najviše su porasle u Estoniji (+154 posto), Litvi (+110 posto) i Bugarskoj (+108 posto), a uglavnom potaknute cijenom energije. Samo je jedna država članica u kojoj su cijene prirodnog plina za kućanstva neznatno pale u istom razdoblju – Mađarska (-0,5 posto), u kojoj su cijene regulirane.

Hrvatska među zemljama s najnižim cijenama plina
Prosječne cijene plina za kućanstva u prvoj polovici 2022. bile su najniže u Mađarskoj (2,9 eura za 100 kilovatsati), Hrvatskoj (4,1 euro) i Latviji (4,6 eura), a najviše u Švedskoj (22,2 eura), Danskoj (16 eura) i Nizozemskoj (12,9 eura).
www.tportal.hr

Ruski RT na svojoj je naslovnici objavio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića zbog njegovih izjava o hladnoj zimi, a koje su u skaldu s ruskim narativom. Europskim zemljama predstoji "paklena" zima zbog vrtoglavog rasta cijena energije, izjavio je u četvrtak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. U međuvremenu, vlada u Beogradu dala je sve od sebe da napravi zalihe prirodnog plina za slučaj da se sabotira i plinovod koji doprema ruski plin preko Turske, piše RT. “Za pet do sedam dana će početi hladnije vrijeme i tada će Europa početi trošiti svoje rezerve plina”, rekao je Vučić novinarima nakon promatranja vojnih vježbi na poligonu u istočnoj Srbiji. “Jučer je cijena plina bila 219 dolara za 1.000 kubnih metara, a danas je 450 dolara”, rekao je te Vučić te je dodao: “Cijena će svaki dan rasti, jer kada prva serija počne napuštati zalihe i ne bude se imala čime napuniti, jednostavno će morati početi rasti”. Srbijanski predsjednik je napomenuo da će poskupjeti i struja, ukazujući na sličan skok cijene na europskom spot tržištu, koja je, kako je rekao, sa 156 eura po megavatsatu u srijedu skočila na 240 eura u četvrtak, piše RT. Vučić je inzistirao na tome da je i sama Srbija dobro pripremljena jer je uskladištila 667 milijuna prostornih metara plina u četiri postrojenja. Građani Srbije nemaju razloga za brigu, čak i ako se nešto dogodi s plinovodom Turski tok koji doprema prirodni plin iz Rusije, rekao je. “Ako sutra presjeku, ili izvedu sabotažu i opet se prave glupi – iako se zna tko stoji iza eksplozija na Baltiku, ali svi se pravimo glupi da ne naškodimo interesima zemlje – preživjeli bismo. Za druge nisam siguran”, rekao je Vučić govoreći o rujanskim eksplozijama koje su oštetile plinovode Sjevernog toka. Moskva je okrivila UK za orkestriranje sabotaže, što je London negirao. Srbija nije članica EU i nije se pridružila sankcijama Unije protiv Moskve, unatoč rastućem pritisku iz Bruxellesa da to učini. Europskim terminskim ugovorima za plin u četvrtak se trgovalo između 1333 i 1405 dolara za 1000 kubičnih metara, zbog straha da će neuobičajeno toplo vrijeme uskoro ustupiti mjesto sezonskim temperaturama u studenom. Dotok prirodnog plina iz Rusije, na koji se EU dugo oslanjala, ove je godine poremećen kombinacijom čimbenika. Osim sankcija EU protiv Moskve zbog sukoba u Ukrajini koje kompliciraju plaćanja, plinovodi Sjevernog toka oštećeni su eksplozijama u rujnu. Plinovod kroz Poljsku prestao je raditi u svibnju zbog protusankcija, dok je tranzit plina preko Ukrajine prekinut u listopadu.
n1info.hr

Ako trošite 500 do 1.000 kuna struje mjesečno, najisplativija je ugradnja solarne elektrane snage 8,1 kW. Evo kolike su im cijene i za koliko će vam se isplatiti. Sve skuplja elektroenergija i sve veći troškovi za utrošak struje u domaćinstvima poticaj su brojnim sugrađanima za ugradnju solarnih fotonaponskih panela na krovove obiteljskih kuća. Činjenica je da se Sunce kao beskrajni izvor energije skoro potpuno zapostavlja na jugu, dok su građani u unutrašnjosti Hrvatske ekološki i energetski mnogo osvješteniji. Sve je potencirano i posljedicama rata u Ukrajini, a valja podsjetiti kako korištenje elektroenergije iz vlastite elektrane montirane na krovu ili pored kuće smanjuje opterećenje elektrosustava, a građanima će se, ako su utrošili manje energije nego su je proizveli, taj „višak” otkupiti po cijeni umanjenoj za 20 posto u odnosu na cijenu koju plaćaju HEP-u.

NAJAVA FRANKOVIĆA
Uz to, ove je godine Vlada RH ukinula PDV na cjelokupnu opremu te isporuku i ugradnju solarnih elektrana i kolektora za kućanstva i javni sektor, što je mnoge trgnulo iz letargije i potaknulo na konkretnije razmišljanje o obnovljivim izvorima energije. Dodatni poticaj ugradnji panela za sugrađane je svakako i ovotjedna najava dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića koji je na sjednici Gradskog vijeća najavio kako će gradska uprava od iduće godine ponuditi mogućnosti sufinanciranja montaže fotonaponskih ćelija za obiteljske kuće:- Smanjenje ovisnosti o javnom distributeru omogućava dodatne kapacitete električne energije za druge potrošače. U značajnom dijelu možemo postići energetsku neovisnost, stimulirati ljude da se odluče za takvo nešto- najavio je Franković renesansu obnovljivih izvora energije u Dubrovniku.

LAŽ NE OPRAVDAVA CIJENU
Sve se fotoćelije proizvode u Kini, a tko god kaže da prodaje ćelije koje su „proizvedene u Nizozemskoj ili SAD”, debelo laže i prikriva cijenu veću od konkurencije. Jer, fotonaponske ćelije svi uvoze, a moguće je tek da sastavljaju panele koji se sve ćešće uvoze potpuno montirani, a valja reći kako proizvođači daju jamstvo od 25 godina- savjet je trgovaca solarnom opremom.

O mogućnostima i periodu isplativosti ugradnje fotonaponskih panela Leo Škrpec, stručnjak zagrebačke tvrtke Solarni elektrane Hrvatska ističe:- Isplativost ugradnje solarnih elektrana veća je što su jače elektrane i veća potrošnja struje. Te se elektrane najčešće ugrađuju na obiteljske kuće, gdje vlasnik može raditi što želi, dok je za ugradnju na stambenim zgradama nužno dobiti pisanu suglasnost svih sustanara, a to je gotovo nemoguća misija i predstavlja iznimku. Jednostavna procjena kaže: ako je mjesečna potrošnja struje 300 kuna, tad solarna elektrana treba imati snagu 3 kW. No, solarne elektrane iste snage ne proizvode jednako energije u Zagrebu i Dalmaciji. Tako će zbog mnogo više sunčanih sati 3,5 kW solarna elektrana u Dubrovniku godišnje proizvesti struje kao ona od 4,5 kW u Zagrebu. Kako više nema PDV-a, to je kraći period isplativosti tih elektrana, odnosno kraće je vrijeme povrata uložene investicije tako da to više nije prosječno 7-8 nego 5-6 godina- kaže Škrpec i dodaje:

BRZA ISPLATIVOST ULAGANJA
Za kućanstva kojima je prosječna mjesečna potrošnja struje 500-1.000 kuna, a tako je većinom na jugu Hrvatske, najisplativija je ugradnja solarne elektrane snage 8,1 kW koja u Dalmaciji potrošnju struje iz distribucijske mreže svodi na nulu. Ako je riječ o 5 kW-elektrani, nužno je 30 „kvadrata” krova za montažu 12 panela (svaki površine 2,2 m²), a trenutačna cijena koja uključuje izradu projekta te nabavku i ugradnju kompletne opreme je 46.962 kune. No, investicija za elektranu snage 8,1 kW iziskuje 40 „kvadrata” krova i montažu 18 panela, a ta je investicija vrijedna 69.775 kuna. To su cijene za montažu na kosom krovu, ali je za ravni krov nužno nešto više konstrukcije i cijena je veća tek par tisuća kuna.

UČINAK PROJEKTA „DUSOLARI”
Kako bi se zbog sve skuplje struje značajnije smanjili troškovi elektroenergije po gradski proračun, gradska uprava Dubrovnika je izradila idejni i glavni projekt fotonaponskih elektrana DUSOLARI za sedam javnih objekata: Sportska dvorana Gospino polje, dječji vrtići Palčica i Ciciban te osnovne škole Ivana Gundulića, Montovjerna, Lapad i Antuna Masle u Orašcu. Grad je izvijestio kako će se instalacijom sedam integriranih fotonaponskih elektrana povećati proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora na gradskom području za 574 MWh godišnje, čime će se smanjiti ispust CO₂ za 91,16 tona godišnje, što će biti nemali doprinos ublažavanju klimatskih promjena.

Neslužbeno smo doznali kako će se 15. studenog ponovno otvoriti natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tako da svi koji za prijavu uredno pripreme dokumentaciju i dobiju odobrenje Fonda mogu na razvijenijim područjima očekivati 40 posto povrata investicije u elektrane ili čak do 80 posto povrata ako je riječ o brdsko-planinskim ili područjima od posebne državne skrbi.

Zbog smanjenja troškova, solarne elektrane sve češće ugrađuju i tvrtke. U kontinentalnoj dijelu države su to uglavnom elektrane od 160 kW, primjer za jug je zgrada općine Konavle gdje snaga elektrane iznosi 17,5 kW a na krov općinske zgrade postavljeno je 170 m² fotonaponskih panela:- Vrijednost radova bez PDV-a iznosila je 139.965 kuna, od čega nam je Fond priznao oko 100 tisuća, dok ostatak „pokriva” komunalno poduzeće Čistoća i zelenilo Konavle. Sustav je u uporabi od početka ove godine, a zbog porasta cijene struje potpuno će se isplatiti ne za planiranih osam nego za manje od četiri godine rada- rekao nam je direktor te komunalne tvrtke Pavo Arbulić.
dubrovacki.slobodnadalmacija.hr