Budućnost zelenih krovova
    Subota, 08 Prosinac 2018 17:41

    Budućnost zelenih krovova

    Budućnost zelene gradnje: Hoće li nam krovni vrtovi ikada dosaditi? Iako naizgled prestavljaju potpuno suprotne sredine, gradovi su poput prašuma. Na tlu, svijet je mračan i pun predatora, pa oni koji traže svjež zrak, Sunce i privatnost mogu da idu u samo jednom smjeru: GORE. No, jesu li krovni vrtovi kakve danas znamo samo stvar trenda, trenutne fiksacije ili su, pak, renesansne tvorevine, pitanje je koje autor Matt Alderton postavlja za Redshift, magazin pod pokroviteljstvom Autodeska. Činjenica je da su krovni vrtovi širom svijeta sve brojniji. Svetlih primjera ima čak i i načim krajevima, dok je u razvijenijim zemljama ovakav dizajn postavljen na vrlo visok nivo. Međutim, kako piše Alderton, ni ovaj trend se nije pojavio sam od sebe. Tijekom devedesetih, američki Savjet za zelenu gradnju (Green Building Council) postavio je certifikat Leadership in Energy and Environmental Design (LEED) zahvaljujući kojim je održiva gradnja dobila na mnogo većem značaju i time potakla dizajnere, arhitekte i investitore da sve više razmišljaju u tom novom, ekološkom, odnosno „zelenom“ pravcu. Nakon toga, krovni vrtovi počeli su da bujaju. Prva generacija krovnih vrtova više je pomagala planeti nego korisnicima. Međutim, zahtjevi korisnika počeli su da mijenjaju dizajn ovih zelenih oaza, pa tako danas imamo krovne vrtove po kojima ljudi mogu da se prošetaju, da sjednu na kavu i sudjeluju u različitim aktivnostima. Na taj način, krovni vrtovi postali su ne samo luksuzni javni prostori već standard. U razvijenim zemljama, gotovo da se podrazumijeva da će svaka nova zgrada imati barem jedan nivo krovnog vrta. Krov je, drugim riječima, konačno okupiran!

    Ekologija koja donosi profit
    Alderton u svom tekstu objašnjava da investitori ne grade ovakve projekte samo radi ekologije i blagostanja korisnika. Prvi i osnovni razlog kreiranja zelenih vrtova kakve danas znamo odnosi se zapravo  nakomercijalizaciju prostora: krov je dobio na upotrebnoj vrijednosti i sada se i iz njega može izvući profit. „To je čist ekonomski model“, objašnjava arhitekt Simon Ha iz losanđeleskog studija Steinberg Hart među čijim klijentima se nalaze i luksuzni ugostiteljski lanci. Ovi hoteli koriste svoje bujne, besprekorno dizajnirane krovne vrtove s bogatom ugostiteljskom ponudom ne bi li privukli veći broj klijenata, a konkurencija je godinama u ovoj sferi postala sve jača. „Naši klijenti žele nešto što će ih odvojiti od ostalih, a krovni vrtovi definitivno uspijevaju u tome, a pritom hotelu donose ogromne količine novca“.

    Uživancija ipak zagarantirana
    Postoji još jedan aspekt krovnih vrtova koji ne smijemo zanemariti, a to je da ih korisnici zaista vole. U velikim ravnim gradovima, kada stojite na vrhu zgrade to je kao da ste osvojili planinu, a kvalitetan dizajn krovnih vrtova može samo da pojača taj osećaj. Odličan primjer je krovni vrt na vrhu Tranzitnog centra Salesforce u San Francisku. Centar je otvoren u kolovozu ove godine i na njegovom krovu se nalazi 13 vrtova, centralni travnjak s drvećem i livada za piknik. Tu su još i brojne pokretne stolice i stolovi, amfiteatar s 800 mjesta, dugačko šetalište i restoran. Uz to, svuda po parku su raštrkane lijepo dizajnirane klupe na kojim zaposleni u centru mogu da se opuste tijekom pauze. Dizajn ovog velikog parka koji se prostire na skoro 22.000 kvadrata potpisuje vrhunska firma za pejzažnu arhitekturu PWP.

    Izazovi pri dizajnu zelenih vrtova
    Međutim, osmisliti zelenu oazu usred užurbanih gradova nije nimalo lako i glavni izazov u njihovom dizajnu obično prestavlja orijentacija, ali i izloženost Suncu i toplinskoj energiji. Pregrijavanje krovnih vrtova ogroman je problem koji se djelomično sprječava biranjem lakih materijala za konstrukciju, dok se posebna pažnja obraća na tip biljaka koji se tamo sade. Naime, treba imati na umu da ovakvi uvjeti nisu pogodni za sve vrste biljaka i da su nadstrešice praktično neophodne. Posebni klimatski i geografski uvjeti nose sa sobom dodatne izazove sa kojima stručna lica iz studija za pejzažnu arhitekturu moraju da budu sposobna da se izbore, ne bi li projekt krovnog vrta uopće uspio. I u našoj zemlji postoji više uspešnih primjera zelenih krovova, mada ima i onih investitora koji umjesto obećanog krovnog vrta postave PVC tepih koji imitira travu. Jedan od velikih projekata koji privlači pažnju, a koji će uskoro biti realiziran jeste Stattwerkova kula na Zelenom vijencu u Beogradu.Iz svega navedenog zaključujemo da je izgradnja krovnih vrtova i više nego kompleksan zadatak koji zahtijeva detaljne pripreme, ispitivanja, veliki budžet, kao i svakodnevno održavanje. Da li će investitori i projektanti vremenom pokleknuti pred ovakvim izazovima ostaje da se vidi. Ali, jedno je sigurno: u gradovima nas ima sve više i više, i moramo negde da nađemo mir, pa zašto ne bi bio zeleni krov?!
    www.gradnja.rs

     

    HD KROVNI VRT 750 1

    HD KROVNI VRT 750 2

    HD KROVNI VRT 750 3

    HD KROVNI VRT 750 4

    HD KROVNI VRT 750 5

    HD KROVNI VRT 750 6

    Pročitano 88 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive