Pasivna 'LEGO' kuća

U stalnoj smo potrazi za novim i pametnim kućama koje su štedljive i praktične i koje mogu zadovoljiti potrebe modernog čovjeka koji je u stalnoj utrci s vremenom. Gradnja kuće bez obzira na to je li riječ o kući za život ili odmor često je prava noćna mora. Dugotrajan proces koji iziskuje puno vremena, novca i živaca. Ali što biste rekli kada biste znali da postoji tvrtka koja je uspjela samo građenje skratiti na minimum, a cijeli proces gradnje učiniti ugodnim iskustvom. Francuska arhitektonska tvrtka Multipod Studio osmislila je kuću koja je pasivna, montažna, jeftina i može biti reciklirana. Zar to nije divno? No, krenimo redom. Kuća se zove PopUp House i sve što je potrebno za njezino sastavljanje je četverodnevno strpljenje i standardni električni odvijač. Sigurno se pitate kako je to moguće? E pa, oni su shvatili da je najveći problem vrijeme koje se gubi da bi se kuća kvalitetno izolirala i imala karakteristike štedljive kuće pa su dva procesa gradnje spojili u jedan. Zašto graditi okvir kuće i izolirati ga kasnije kada je brže i jednostavnije graditi već izolirani okvir. Njihov jednostavan koncept gradnje znači da cijelu kuću možete sagradi (kat, zidove i strop) spajanjem izolacijskih blokova koji su odvojeni drvenim daskama. Što znači da je kuća pasivna? Znači da je potrošnja energije po četvornom metru vrlo niska. Potreba za grijanjem ne prelazi 15 kWh/ m² /godišnje. Zatim, ima najbolju toplinsku izolaciju, posve je nepropusna i maksimalno lovi sunčevu energiju. Osim toga, pasivne kuće nisu samo atraktivne zbog uštede energije, nego zato što pružaju udobnost tijekom cijelog dana i godine. Dakle, u njima je ugodno bez aktivnog sustava grijanja i hlađenja. Kako Multipod Studio nije izvođač radova već vlasnik patenta, oni prodaju upute za montažu i sav potreban materijal za gradnju profesionalcima koji će kuću sastaviti. Cijena kuće po principu ključ u ruke u prosjeku iznosi između 1300 i 2000 eura po četvornom metru s grijanjem, hlađenjem i stolarijom. Ako želite PopUp kuću, možete naručiti i bez završne obrade, a njezina je cijena tada između 700 i 900 eura po četvornom metru.
www.jutarnji.hr

800 eura po kvadratu za Prvu pasivnu kuću u Vojvodini

Kuća od 117 kvadrata za čije se grijanje ili hlađenje koristi minimalna količina energije, potpuno je energetski efikasna. Projekt „Prve pasivne kuće“ u Vojvodini osmislio je arhitekt Goran Todorović ispred Klastera za energetsku efikasnost i ekologiju (ENEF). Kako kaže za novosadski Dnevnik, „cilj je bio ne samo da se napravi kuća sa željenom godišnjom potrošnjom od 15 kWh po kvadratu – u odnosu na u Srbiji danas prosječnih skoro 200 kWh – već i da se istovremeno osigura visoki komfor življenja u ovakvom domu i ljeti i zimi.“ Glavni konstruktivni element je drvena konstrukcija ispunjena mineralnom vunom. Prva pasivna kuća u Vojvodini je zamišljena kao obiteljski stambeni objekt od 117 kvadratnih metara na dvije etaže koji je potpuno energetski efikasan. Kako bi se to postiglo, glavni konstruktivni element je drvena konstrukcija ispunjena mineralnom vunom. Vanjski zidovi bili bi obloženi stiroporom i farmacel pločama, a ukupna debljina izolacije dosegla bi 39, odnosno 35 centimetara na krovnoj konstrukciji. I o stolariji se vodilo puno računa. Planirana je ugradnja šestokomornog profila sa niskoemisionim staklom punjenim argonom, a kako bi se istovremeno osigurala dobra zabrtvljenost objekta i neophodna redovna izmjena zraka, planirana je ventilacija sa rekuperacijom. Predviđeno je podno grijanje sa konstantnom temperaturom zraka u cijelom objektu, dok bi se planirana vlažnost zraka kretala između 40 i 60 posto. U većini zemalja zapadne Europe ne samo da se odavno grade ovakve pasivne kuće (čija je potrošnja energije približna nuli) već se otišlo korak dalje – a to su aktivne kuće, odnosno, kuće koje prave više energije nego što im je potrebno i da prodaju na slobodnom tržištu. Ako se u kalkulaciju ubaci i projektirana godišnja ušteda na potrošenoj energiji, onda je cijena od 800 evra/m2 cijena sasvim prihvatljiva. Posljedica je da u EU danas na grijanje/hlađenje stambenih jedinica ode u prosjeku 27 posto energije koja se ukupno potroši na nivou države, dok je kod nas na čak 45 posto. Prema okvirnoj projekciji, izgradnja „Prve pasivne kuće“ u Vojvodini koštala bi oko 800 eura po kvadratnom metru. Naizgled, to nije malo, ali ako se u kalkulaciju ubaci i projektirana godišnja ušteda na potrošenoj energiji – jer za ovaj objekat je potrebno 85-90% manje energije za isti komfor u odnosu na standardnu gradnju – onda je, promatrano na duže staze, ta cijena sasvim prihvatljiva.
www.gradnja.rs

Francuska ima prvu solarnu cestu na svijetu

Iz firme Colas su poručili kako su paneli premazani smolom koja sadrži silicij što što ih čini dovoljno čvrstim da izdrže sav promet, uključujući i teška vozila poput kamiona. U jednom francuskom selu, u pokrajni Normandija je otvorena prva solarna cesta na svijetu. Kilometar duga ruta u malom selu Tourouvre-au-Perche je prekrivena s 2.800 kvadratnih metara panela koji proizvode električnu energiju, a svečano ju je otvorila ministrica ekologije Segolene Royal u četvrtak. Izgradnja je koštala košta 5 miliona eura, a tokom dvogodišnjeg perioda će tim putem dnevno prometovati 2.000 motornih vozila kako bi se utvrdilo da li solarna cesta može proizvesti dovoljno energije za napajanje javne rasvjete u selu od 3.400 stanovnika, za The Guardian piše Kim Willsher. 2014. godine je u Holandiji otvorena solarna biciklistička staza koja je, unatoč početnim problemima, generirala 3,000kWh energije, što je dovoljno za napajanje prosječne porodične kuće cijelu godinu dana. Međutim, troškovi izgradnje solarne biciklističke staze su mogli biti dovoljni za kupnju 520.000kWh energije, što bi podmirilo godišnje potrebe 173 domaćinstva. Paneli su testirani na četiri parkirališta širom Francuske prije nego što je solarna cesta Wattway otvorena. Izvođač radova je bila firma Colas koja je sastavni dio telekomunikacijskog giganta Bouygues. Prijekat je u potpunosti finansirala država. Normandija nije poznata po velikom broju sunčanih dana. Glavni grad Normandije, Kan ima samo 44 sunčanih dana godišnje, dok Marsej ima čak 170. Royal je izjavila kako bi željela vidjeti solarne panele na svih 1.000 kilometara francuskih autoputeva. Francuska ukupno ima milion kilometara cesta, no paneli ugrađeni na ravnim površinama nisu efikasni kao oni na kosim površinama poput krovova. Kritičari kažu kako solarne ceste predstavljaju neisplativo trošenje javnih sredstava. Marc Jedliczka, potpredsjednik Mreže za energetsku tranziciju (CLER) je za Le Monde izjavio: "Solarna cesta bez sumnje predstavlja tehnički napredak, no u cilju razvoja obnovljivih izvora energije postoje prioritetniji projekti od ovog za koji znamo da mnogo košta, ali ne znamo da li će uopšte funkcionisati." Jean-Louis Bal, predsjednik Unije obnovljivih izvora energije SER, je izjavio: "Moramo uzeti u obzir troškove, proizvodnju električne energije i vijek trajanja. Za sada nemam odgovore." Iz firme Colas su poručili kako su paneli premazani smolom koja sadrži silicij što što ih čini dovoljno čvrstim da izdrže sav promet, uključujući i teška vozila poput kamiona. Kompanija poručuje kako se nadaju da će uspjeti smanjiti troškove proizvodnje solarnih panela, te da imaju oko 100 drugih projekata izgradnje solarnih cesta od čega pola u Francuskoj, a pola u inostranstvu.
www.frontslobode.ba


Solarne ceste su fora, ali...
Od plutajućih solarnih elektrana na spremnicima za vodu u Japanu i solarnih farmi u Sahari, znanstvenici i inženjeri diljem svijeta pomiču granice korištenja obnovljivih izvora energije. No, čeka ih još dug put. Francuska se sprema napraviti korak dalje. U sklopu projekta Wattway oko tisuću kilometara ceste u toj zemlji bit će popločeno izdržljivim solarnim panelima koje je, kažu, lako postaviti na postojeći asfalt. Naime, slojevite solarne ploče tanke sedam milimetara lijepi se za asfalt, što pojednostavljuje njihovo postavljanje i čini ga jeftinijim. Navodno su otporni na kišu i snijeg, a i ne skližu se. Dvadeset kvadratnih metara trebalo bi proizvesti dovoljno energije za prosječni francuski dom, kilometar za javnu rasvjetu u gradu s pet tisuća stanovnika. Svih tisuću kilometara trebalo bi podmiriti potrebe pet milijuna stanovnika. Petogodišnji projekt u suradnji tvrtke za transportnu infrastrukturu Colas i francuskog Nacionalnog instituta za solarnu energiju (s odobrenjem Agencije za okoliš i upravljanje energijom) trebao bi koštati između 1,5 i tri milijarde kuna, što će biti prikupljeno podizanjem poreza na naftu. Prvi projekt te vrste zaživio je prije godinu i po u Nizozemskoj, kada je solarnim panelima prekriveno 70 metara biciklističke staze. Koštao je 3,5 milijuna eura. Tijekom tri godine trebao bi poslužiti za testiranje otpornosti, izdržljivosti i isplativosti mješavine betona i solarnih panela prekrivenih staklom. SolaRoad je u prvih šest mjeseci proizveo više energije nego što se očekivalo, dovoljno za domaćinstvo s jednom osobom za godinu dana. Idući korak bit će opremanje manjih općinskih cesta. Sličan projekt, nazvan Solar Roadways, u tijeku je u Sjedinjenim Državama. Od vlasti je dobio 850 tisuća, a na platformi za crowdfunding skupio je više od dva milijuna dolara.Iako je okretanje prema obnovljivim izvorima energije pohvalno, solarni paneli na cestama nisu rješenje bez problema. Usprkos padu troškova, još uvijek su prilično skupi, postavljanje traje dugo, a potrebno je i obučiti ljude koji će ih održavati. Visoka razina troškova znači kako neće brzo početi vraćati uložen novac. Kritičari se pitaju i koliko su solarni paneli na kolnicima doista otporni na raubanje koje će im priuštiti kamioni, automobili, motocikli i bicikli te vremenske neprilike povrh toga. Nije u pitanju tek povećanje troškova održavanja. Ako ćemo energiju stvorenu cestama koristiti za prometnu signalizaciju i, u francuskom slučaju, napajanje domova, iznimno je bitno imati spremno rješenje za brzu detekciju i zamjenu oštećenog kolektora. Isto vrijedi i za oblačne i zimske dane, kada učinkovitost solarnih panela značajno pada. Zbog svega navedenog solarni paneli na cestama još uvijek su na razini pilot projekata manjeg opsega. Za očekivati je kako će tako ostati još neko dulje vrijeme.
m.tportal.hr

Google od iduće godine prelazi na stopostotno snabdijevanje obnovljivim izvorima energije

Internetski gigant Google je najavio da će za svoje urede i podatkovne centre u 2017. godini postići cilj stopostotnog korištenja obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sunca. Evidentno je da divovi poput Googlea, Applea, Facebooka, Amazona i Microsofta sa svojim podatkovnim centrima i postrojenjima predstavljaju ogromne potrošače energije. Iako prethodna tvrdnja može djelovati apstraktno, mogu pomoći usporedbe: samo je Google prošle godine potrošio energije kao cijeli San Francisco. Pozitivno je to što su navedene kompanije toga itekako svjesne te smatraju kako bi osim kao tehnološki predvodnici trebali svijet predvoditi i u korištenju energije iz obnovljivih izvora te smanjenju ugljičnog otiska. Među njima je najdalje otišao Google. Naime, spomenuta najava sa službenog bloga o cilju potpunog korištenja obnovljive energije je i odlična vijest za proizvođače. Ugovorima koje Google potpisuje s njima im se omogućuje indirektno subvencioniranje, jer garancijama za kupnju proizvođači imaju prilike za lakše širenje proizvodnih kapaciteta. Google se također pohvalio nekim činjenicama. Sve je počelo sa suradnjom s jednom vjetrofarmom u Iowi 2010. da bi danas bili najveći korporativni kupac izvora obnovljive energije na svijetu. S obzirom na to da su prošle godine potrošili ukupno 5, 7 teravatsati energije, čak 44% toga je dolazilo od solarnih ćelija i vjetroelektrana. Osim ekoloških razloga njihovog poteza, za potpuni prelazak na obnovljive izvore energije, pripomogli su i motivi financijske naravi. Predviđa se smanjenje troškova vezanih za energiju od oko 60%. U prilog tome ide i činjenica da su cijene zdrave energije stabilnije u odnosu na onu iz fosilnih goriva. Također su istaknuli da to ne znači da su potpuno odbacili pomisao na nuklearnu energiju. Zasad je ista vezana uz sigurnosne probleme i nestabilnost cijene, ali tvrde da ne odbacuju mogućnost da ubuduće sklope neki „nuklearni“ sporazum ako bude poštivao njihove viske ekološke i financijske kriterije. Stopostotno snabdijevanje obnovljivim izvorima energije ne znači da apsolutno svu energiju dobivaju samo od vjetra i zraka, pojašnjavaju u Googleu, nego da na godišnjoj razini kupe onolike količine obnovljive energije koliko je i potroše. Vijest o tome znači bitan pomak, jer može predstavljati pritisak ostalim velikim kompanijama da krenu tim putem. Nadamo se da će to postati trend.
geek.hr

Google: Iduće godine postižemo cilj stopostotnog korištenja obnovljive energije

Prema objavi na službenom blogu, Google će 2017. postići cilj stopostotnog korištenja obnovljive energije za svoje globalne operacije, što uključuje podatkovne centre i urede.Google je prošle godine potrošio količinu energije kao poveći grad veličine Zagreba, sljedeće godine, sva će ta silna potreba biti zadovoljena isključivo kroz obnovljive izvore. Mi smo bili jedna od prvih korporacija koja je ostvarila dugoročne ugovore velikih razmjera za direktnu kupovinu obnovljive energije; mi smo svoj prvi sporazum o kupovini električne energije od vjetrofarme u Iowi potpisali u 2010. godini. Mi smo danas najveći svjetski korporativni kupac obnovljive energije, s obavezom o preuzimanju 2.6 gigawata (2,600 megawata) energije dobivene suncem ili vjetrom. To je puno više od 1.21 gigawata koliko je Martyju McFlyu trebalo za “povratak u budućnost”, napisao je viši potpredsjednik Googlea za tehničku infrastrukturu Urs Hölzle.Google je u posljednjim godinama uvjetovao kupovinu energije obnovljivim izvorima, (in)direktno subvencionirajući proizvođače. Sporazumi su u pravilu podrazumijevali garanciju Googlea da će kupiti određenu količinu obnovljive energije, što je kompanijama omogućilo da lakše financiraju širenje kapaciteta, piše New York Times.Google je u posljednjim godinama uvjetovao kupovinu energije obnovljivim izvorima, (in)direktno subvencionirajući proizvođače. Sporazumi su u pravilu podrazumijevali garanciju Googlea da će kupiti određenu količinu obnovljive energije, što je kompanijama omogućilo da lakše financiraju širenje kapaciteta, piše New York Times.
lider.media

Google obećava revoluciju: Od 2017. se u potpunosti okreću obnovljivoj energiji

Tehnološki gigant Google u prošloj godini potrošio je energije kao cijeli San Francisco. Krajem ove godine su najavili revolucionarni zaokret kao obnovljivim izvorima energije. Kao društveno odgovorna kompanija Google je obećao da će već od 2017. godine sve svoje data centre širom svijeta početi napajati obnovljivom energijom poput one iz vjetroelektrana i solarnih panela. Trenutno se, kao i gotovo sve druge firme, napajaju strujom iz elektroenergetskih kompanija koje energetsku mrežu opskrbljuju iz brojnih izvora - hidroelektrana, prirodnog plina, uglja i energije vjetra. Zanimljivo je da je Google proteklih deset godina bez mnogo pompe sklopio dogovore sa brojnim velikim proizvođačima obnovljive energije koji je dobijaju iz vjetroturbina i solarnih ćelija. Uz te garancije firme su uspijevale dobiti kredite od banaka za izgradnju novih turbina. "Mi smo najveći korporativni kupac izvora obnovljive energije na svijetu. To je dobro za ekonomiju, za biznis i naše dioničare", kazao je viši potpredsjednik Googleove tehničke infrastrukture Joe Kava. Za razliku od energije na bazi uglja, Kava kaže da cijene obnovljive energije ne osciliraju, što će Googleu omogućiti bolje planiranje budućih projekata. Osim toga, što više obnovljivih izvora energije bude kupljeno, ona će biti jeftinija. U nekim dijelovima svijeta, poput Čilea, ovi izvori su ponekad jeftiniji od fosilnih goriva. Googleov veliki data centar u Pryoru u Oklahomi trebao bi se snabdijevati iz velikih vjetroelektrana u Mincu. Oko 25 posto potrošnje električne energije SAD-a otpada na kompanije, a one poput Googlea čine dva posto te brojke. Googleova globalna mreža sastoji se od 13 velikih data centara, a imaju osam različitih vrsta biznisa, uključujući internet pretraživače, YouTube i Gmail, od čega svaki ima više od milijardu korisnika. Prošle godine su potrošili 5,7 teravatsati električne energije te njihov danas najavljeni potez predstavlja zaista krupnu stvar, posebno jer se očekuje da će time izvršiti pritisak na slične kompanije da ih slijede, piše New York Times.
www.slobodnaevropa.org


Google iduće godine isključivo na obnovljivu energiju

Svi Googleovi uredi i podatkovni centri 2017. godine će raditi isključivo na energiju sunca ili vjetra.Među najvećim potrošačima energije današnjeg doba nalaze se veliki ICT divovi poput Googlea, Amazona, Applea, Microsofta i Facebooka, čija postrojenja, uredi i podatkovni centri širom svijeta gutaju (i kupuju) ogromne količine struje. Dobra stvar je što su svi ti divovi svjesni da bi osim u tehnologiji svijet trebali predvoditi i u korištenju zdrave energije iz obnovljivih izvora i smanjenju ugljičnog otiska, pa se sve više trude trošiti struju koja isključivo dolazi iz solarnih elektrana i vjetroelektrana. Google je u tome izgleda došao najdalje, pa se uz objavu svojeg Izvještaja o okolišu pohvalio da se nalazi na pragu dostizanja svojeg konačnog cilja, potpunog korištenja obnovljive energije. Stariji potpredsjednik tehničke infrastrukture Urs Hölzle, na Googleovom blogu je izjavio kako očekuje da će tijekom 2017. svi uredi i podatkovni centri Googlea biti 100% pogonjeni energijom vjetra ili sunca. To ne znači da će Googleova postrojenja sama proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, već će istu kupovati od dobavljača koji ju proizvode.Prema izvještaju o potrošnji energije za 2015. godinu, Google troši oko 5,7 teravata energije godišnje, pa će isključivim korištenjem obnovljive energije uvelike doprinijeti smanjenju ugljičnog otiska u svijetu, mada stručnjaci predviđaju da bi se kroz idućih 5 godina svjetska potrošnja energije na internet mogla udvostručiti ili čak utrostručiti, pa bi sva infrastruktura čim prije trebala prijeći na zelenu energiju. Što se tiče većih troškova zbog korištenja energije iz obnovljivih izvora, Google kaže da se troškovi sustava za prikupljanje energije Sunca i vjetra dramatično smanjuju, a cijene zdrave energije su puno stabilnije od fosilnih izvora poput nafte i ugljena.Google se nada da će jednog dana čitav naš planet biti pogonjen energijom iz obnovljivih izvora. Mi bismo također željeli da se to čim prije ostvari mada smo zasad još uvijek pomalo skeptični, jer na primjeru naše zemlje ne vidimo da se na tome ozbiljno radi.
www.vidi.hr


Apple i Google sve agresivnije investiraju u solarnu energiju i, čini se, imaju jako dobar razlog za to

Većina ljudi Apple smatra isključivo tvrtkom koja izrađuje mobilne uređaje, računala i pametne satove; proizvodnja struje je nešto što nitko ne povezuje s njom. No sve to se promijenilo tijekom kolovoza kada je ta kompanija dobila dozvolu za prodavanje električne energije s kalifornijske solarne farme koju su kupili prošle godine. Apple je i prije investirao u izvore obnovljive energije i naglasio kako žele da svi njihovi pogoni u potpunosti koriste obnovljive izvore energije. Naravno, Apple nije jedina tvrtka koja žele ići u tom smjeru. Amazon je objavio da će u zapadnom Teksasu izgraditi novu vjetroelektranu snage 253 megavata, piše BBC.

Električna energija najveći trošak
Google je, u međuvremenu, investirao u solarnu elektranu Ivanpah te je nedavno udružio snage s tvrtkom SunPower i počeo nuditi solarne panele za instalaciju u kućama. Postoji vrlo dobar razlog zbog kojeg su tehnološke tvrtke toliko zainteresirane za obnovljive izvore energije. “Tim velikim tvrtkama električna energija je jedan od najvećih troškova”, rekao je Ash Sharma, analitičar tvrtke IHS Technology. “Postizanje niske cijene je jako važno za njih” Potrebno je puno energije kako bi tvrtke opskrbile svoje moderne baze podataka. Osim što serveri rade čitav dan, sva ta mašinerija treba i hlađenje, što je samo po sebi iznimno skupo. Ali zbog čega bi Google bio zainteresiran za prodaju solarnih panela kućanstvima?

Masovna proizvodnja solarnih farmi
Iz te tvrtke objašnjavaju da žele “mapirati zemljin solarni potencijal”, jer bi podaci dobiveni tim procesom mogli biti temelj za energetske strategije budućnosti. Cijena solarne energije pritom pada brže nego što se itko nadao. Prošlog mjeseca u Abu Dhabiju održana je aukcija za solarnu farmu, na kojoj su japanski i kineski konzorcij licitirali da će izgradili solarnu farmu koja će proizvoditi solarnu energiju s cijenom od 2,5 centa po kilovat satu – radi se o iznosu koji je jeftiniji od prosječne cijene energenata u Americi, poput plina ili ugljena i daleko najnižem iznosu kada je riječ o solarnim farmama.

Kina proizvodi 80 posto svjetskih panela
Sharma misli da su padajuće cijene solarne energije povezane sa sve većom proizvodnjom solarnih panela. “Novi proizvodni kapacitet napravljen je u Kini”, objašnjava. “Kina proizvodi gotovo 80 posto svjetskih solarnih panela.” Iako cijena gradnje solarnih farmi pada, svijet svjedoči sve većoj gradnji ogromnih instalacija. Prije samo nekoliko godina, kaže Sharma, 50-megavatni projekt mogao se smatrati velikom stvari. No danas postoji nekoliko objekata koje proizvode po nekoliko stotina megavata energije. To uključuje i najveću, 750-megavatnu solarnu elektranu u Madhya Pradeshu u Indiji, čija bi gradnja trebala biti dovršena do 2017. godine.

Cijena solarne energije past će za 30 posto

Povrh toga, dolazi i do novih uzbudljivih istraživanja na polju unapređenja solarnih ćelija. Neki novi, eksperimentalni paneli koriste sintetičke materijale koji oponašaju kristalnu strukturu minerala perovskita. Zbog toga je proizvodnja ćelija jeftina, a takvi paneli su iznimno efikasni. Solarna energija predstavlja samo 1 posto ukupne svjetske proizvodnje energije, no to bi se uskoro moglo promijeniti, a Sharma dodaje kako će to utjecati i na cijenu solarne energije. IHS Technology očekuje da će cijena solarne energije pasti za 30 posto već iduće godine. Spomenuti tehnološki giganti su neke od najvećih i najmoćnijih tvrtki na svijetu, stoga nije nikakvo iznenađenje da se počinju baviti energijom jer, kao što i oni jako dobro znaju, sve ovisi o njenoj proizvodnji.
www.telegram.hr

ETF Osijek – solarni električni automobil
Na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku predstavljen je iznimno zanimljiv znanstveno-istraživački projekt pod nazivom "Istraživanje i razvoj solarnog električnog automobila". Sudionike predstavljanja pozdravio je zamjenik gradonačelnika Denis Ambruš te ih upoznao s aktivnostima Grada Osijeka, kao jedinice lokalne samouprave, na području održivog razvoja. Ovaj znanstveno-istraživački projekt predstavio je voditelj tima profesor Ljubomir Majdandžić, naglasivši iznimnu važnost projekta u smislu pozicioniranja osječkog sveučilišta na karti svijeta. Naime, projektom će se izraditi konstrukcija električnog vozila snage do 10 kW. Ono će se redizajnirati s prepoznatljivim vizualnim identitetom Republike Hrvatske. Na vozilu će se ugraditi i integrirati solarne ćelije visoke učinkovitosti koje će u vožnji puniti akumulatore. Također će se razviti specijalni akumulatori za pohranu energije. Solarno električno vozilo punit će se električnom energijom dobivenom iz obnovljivih izvora energije i energijom s integriranih solarnih ćelija ugrađenih na vozilu. Ovaj projekt koristi nove i inovativne zelene tehnologije iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije s posebnim naglaskom na otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast u Republici Hrvatskoj. Elektrotehnički fakultet Osijek ovim istraživačkim projektom nastavlja znanstveno-istraživački rad u području zelenih tehnologija, zaštite okoliša i održivog razvoja, a odnosi se na korištenje Sunčeve energije u čistijem transportu primjenom inovativnih metoda i materijala u cilju što manje potrošnje energije i što manje emisije CO2 po prijeđenom kilometru, a sve glede zaštite okoliša. Cilj je ovoga projekta razviti i napraviti solarni električni automobil na temelju tehničkih karakteristika zadanih osnovnim pravilima svjetske utrke «WORLD SOLAR CHALLENGE» te sudjelovati na jednoj od Svjetskih utrka World Solar Challenge sljedeće godine.
www.osijek.hr

FERIT-ov solarni automobil jurio osječkim ulicama!
Na osječkim ulicama jučer zakratko scena iz filmskog serijala o Mad Maxu, neobično vozilo ravnopravno je prometovalo južnom obilaznicom i Trpimirovom ulicom. Privuklo je pozornost prolaznika i ostalih sudionika u prometu. “CROsolar01” solarni je električni automobil koji je nastao kao rezultat projekta Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija te zainteresiranih gospodarstvenika. Projekt koji je počeo na osječkom FERIT-u 2014. godine, jučer je i službeno završen i to vrlo efektno - vožnjom automobila od zapadnog ulaska u Osijek do zgrade fakulteta. Automobil je dopremljen iz Zagreba, iako su njegove mogućnosti takve da on u jednom komadu, bez obzira na vremenske uvjete, bio dan ili bila noć, može prevaliti 300 kilometara za pet do šest sati. Uz potrošnju od 6 kw/h, odnosno, to je u novcu iznos od šest kuna (bez cestarine naravno). Ljubomir Majdandžić, sve dok nije prošle godine preuzeo ulogu direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz Dražena Sliškovića voditelja ovog projekta, dočekao je novinare na benzinskoj postaji Lukoil i ondje je održan prvi set snimanja i fotografiranja. Šasija autombila izrađena je od aluminija, karoserija od karbonskih vlakana, ukupna masa vozila je nešto veća od 200 kilograma. Automobil je pokriven solarnim panelima koji imaju površinu šest četvornim metara i snagu oko 1,2 kW. Vozilo je dugačko 4,5, široko 1,8 i visine oko 1,2 metra. Jednosjed je, kabinu čini upravljač na kojemu su komandna ploča, displej, papučice za kočnicu i gas. Opremljen je i svjetlima te pokazivačima smjera. Može razviti brzinu veću od 100 kilometara na sat. Vozilo je vrijedno oko 750 tisuća kuna. “CROsolar” je 80 posto realiziran kroz znanstveno djelovanje djelatnika i studenata Ferita, on je rezultat dvadesetak diplomskih radova - pojašnjava Majdandžić. Jučer je bila priređena premijerna vožnja ovog prototipa po gradskim ulicama i u redovnom prometu. Naravno, to ipak nije moglo proći bez obvezne pratnje djelatnika prometne policije. Za upravljač je potom sjeo “pilot” Mario Popović, inače Dokingov djelatnik i suradnik na projektu. I uz prosječnu brzinu između 40 i 50 km/h za petnaestak minuta, uz obvezno zadržavanje na semaforima, stigao do Ferita. I pri ovoj vožnji, budući da je bilo sunčano, nisam ništa potrošio, nego sam još i napunio baterije - izvjestio je Popović po izlasku iz kabine. A na dočeku su se okupili svi sudionici projekta, kao domaćin pozdravio ih je dekan FERIT-a Drago Žagar, za njega je ovo još jedan primjer suradnje znanosti i gospodarstva, te predstavnici Grada, Županije, Sveučilišta i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U konačnici namjera rezultata ovog projekta je sudjelovati na jednoj od svjetskih utrka solarnih vozila. Do tada, ideja je FERIT-ovaca organizirati promotivnu vožnju solarnih automobila od Vukovara do Dubrovnika. Vozilo je opremljeno s 20 kg litij-ionskim baterijama koje se pune Sunčevom energijom preko fotonaponskih ćelija ugrađenih u karoseriju.
www.glas-slavonije.hr

HEP akumulator topline, TE-TO Zagreb

U sklopu Pogona TE-TO Zagreb gradi se postrojenje Akumulatora topline. Akumulator topline je čelični spremnik promjera 24m i visine plašta od 47,50 m do 50,12 m. Temeljna konstrukcija čeličnog spremnika akumulatora topline sastoji se od armiranobetonske kružne ploče oslonjene na 69 armiranobetonskih pilota. Piloti su tlocrtno raspoređeni na četiri koncentrična prstena (kružnice).Temeljna ploča promjera je D=27 m i debljine d=200 cm.Ispod čeličnog stubišta temeljna ploča ima pravokutnu istaku tlocrtnih dimenzija cca 3.40 x 6.5 m koja se oslanja na 2 pilota.Svi piloti promjera su 1m i duljine 20m. U sklopu postrojenja gradi se još i pumpna stanica i stupovi vrelovoda novog postrojenja. Zgrada pumpne stanice je prizemna, pravokutnog tlocrtnog oblika dimenzija 20,36 m x 11,59 m, ukupne visine 8,56 m mjereno od kote uređenog terena. Trasa vrelovoda spaja dio od nove pumpne stanice do postojećeg bloka C i od nove pumpne stanice do spremnika akumulatora topline.
www.ing-grad.hr


U TE-TO Zagreb montirana krovna konstrukcija akumulatora topline

Na akumulator topline u Termoelektrani-toplani Zagreb (TE-TO) na Žitnjaku je montirana krovna konstrukcija. Na akumulator topline u Termoelektrani-toplani Zagreb (TE-TO) na Žitnjaku je montirana krovna konstrukcija, čime je obavljen najzahtjevniji dio montaže te su završeni strojarsko-montažni radovi na tom postrojenju, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske elektroprivrede (HEP). "S obzirom da se radilo o podizanju i spuštanju krovne konstrukcije teške 30 tona na visinu od 50 metara, uz pomoć 1.200-tonske dizalice, taj delikatan zahvat morao se uskladiti i s vremenskim okolnostima te izvesti u danu bez padalina i vjetra", objašnjavaju iz HEP-a. Akumulator topline u TE-TO Zagreb prvo je takvo postrojenje u Hrvatskoj, ukupna vrijednost te investicije je oko 48,5 milijuna kuna, a izvođači radova su Đuro Đaković Holding i Montmontaža - Oprema. Direktor Termoelektrane-toplane Zagreb Damir Božićević najavio je završetak investicije u listopadu ove godine, nakon čega će uslijediti probni pogon postrojenja. U cilju optimizacije proizvodnje električne i toplinske energije i ušteda, izgradnja akumulatora topline započela je u ožujku 2014. Do kolovoza prošle godine završeni su glavni građevinski radovi, nakon čega je počela montaža čelične konstrukcije. Iz HEP-a ističu kako se takvi akumulatori topline sve više ugrađuju u kombi-kogeneracijska postrojenja širom svijeta, česti su u skandinavskim zemljama, a nama najbliži je u Ljubljani. To su razmjerno jednostavni uređaji - veliki spremnici tople vode, ugrađeni u sustave zagrijavanja ogrjevnog medija (vode) centraliziranih toplinskih sustava. Optimizacija proizvodnje postiže se upravljanjem viškom toplinske energije, koji se u akumulatoru pohranjuje u obliku tople vode. Kapacitet akumulatora u TE-TO Zagreb je 750 megavatsati (MWh), 150 megavata (MW), pri razlici temperature ulazne i izlazne vode do 40 stupnjeva Celzijevih, navode iz HEP-a. O montaži čelične konstrukcije krova na akumulatoru topline izvijestili su i na internet stranicama Đuro Đaković Holdinga. Pritom navode kako je u TE-TO Zagreb uspješno završena strojarska montaža plašta akumulatora topline, visine 50 metara, unutarnjeg promjera 24 metra i težine 688 tona, montiran gornji difuzor i vruća cijev. Čelična konstrukcija krova montirana je i podignuta na vrh akumulatora na visinu 50 metara. Krov spremnika, ukupne težine 35 tona, predmontiran je na tlu i podignut dizalicom nosivosti 1.200 tona, objašnjavaju iz Đure Đakovića.
www.poslovni.hr

Tri stvari u koje u energetici želi ulagati Bill Gates

Gates inspirirao bogataše da ulože par milijardi dolara u istraživanje obnovljive energije. Milijunaš i filantrop Bill Gates na svom blogu najavio je osnivanje najvećeg privatnog svjetskog fonda za istraživanje dostupnih i jeftinijih rješenja za iskorištavanje 'čiste' energije, u koji bi novac trebalo uložiti 28 bogataša. Gatesov cilj je na kroz fond vrijedan više milijardi dolara stvoriti ljudima priliku da primjenom novih energetskih tehnika u narednih 35 godina mogu masovno proizvoditi energiju uz nulte emisije stakleničkih plinova. Climatwire piše da je riječ o najvećoj partnerskoj suradnji u istraživanju i razvoju u povijesti, a uz Gatesa, očekuje se da novac ulože Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, osnivač Alibabe Jack Ma, osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Virgina Richard Branson i dr. Gates je nedavno naslutio da planira uložiti dvije milijarde dolara osobnog bogatstva u rješenja za iskorištavanje 'čiste' energije. Cilj te koalicije ulagača je dati zamah istraživanjima 'čiste' energije, a detalji bi trebali biti objavljeni danas. CNBC piše o tri specifične energetske tehnike koje najviše inspiriraju Gatesa. To su rješenja za pohranu električne energije proizvedene iz Sunčeve energije u raznim kemijskim tvarima, baterije s kapljevitim elektrolitom (eng. flow batteries) i solarni premazi. Rješenja za pohranu električne energije proizvedene iz Sunčeve energije u raznim kemijskim tvarima u pravilu podrazumijevaju proizvodnju vodika koji potom može biti iskorišten kao gorivo ili u druge, komercijalne svrhe. "Takva rješenja mogu dovesti do toga da 'dekarboniziramo' proizvodnju energije i promet. Također, mnogo bi pomogle kod problema pohrane energije jer je svijet već sada jako učinkovit u pohrani i transportu goriva plinovodima, naftovodima, tankerima i drugom infrastrukturom", napisao je Gates na svom blogu. Baterije s kapljevitim elektrolitom bi mogle redefinirati način pohrane električne energije. Zahvaljujući primjeni kapljevitog elektrolita koji se može ponovo puniti u dva para spremnika takve su baterije mnogo učinkovitije od litij-ionskih, koje su sada 'zlatni standard' za pohranu energije. Cilj razvoja fotoosjetljivih solarnih premaza, koji mogu proizvesti električnu energiju, je stvoriti uvjete za masovniju i jeftiniju primjenu fotonaponskih elemenata, tako da se željene površine jednostavno premažu tim premazom.
www.energetika-net.com


Bill Gates ulaže dvije milijarde dolara u obnovljivce

Klimatske promjene može se ublažiti inovativnim tehnologijama, smatra Gates. Bill Gates smatra da je najbolji način ublažavanja klimatskih promjena inovacija. Kako bi to dokazao, kroz narednih pet godina će uložiti dvije milijarde dolara u projekte koji se bave obnovljivom energijom. U razgovoru za Financial Times je izjavio kako je dosad uložio milijardu dolara, od čega direktno u petnaest tvrtki koje vode takve projekte, a indirektno kroz fondove rizičnog kapitala u dodatnih trideset kompanija koje pokušavaju pronaći rješenje za ublažavanje klimatskih promjena. - Postoji realna šansa da će se ulaganja u narednih pet godina udvostručiti. – izjavio je Gates. Najbogatiji čovjek na svijetu smatra da je velika odgovornost na vladama. Države bi trebale novac usmjeriti u financiranje istraživanja i razvoja. Trenutno se za to izdvaja svega šest milijardi dolara na svjetskoj razini, a stručnjaci smatraju kako treba ulagati dvostruko ili trostruko više. Gates smatra kako solarni paneli i vjetroelektrane nisu dovoljno pouzdani izvori energije te stoga ulaže u alternativna rješenja, kao što su projekt nuklearnog recikliranja, umjetna fotosinteza i slično, prenosi Lider.
www.energetika-net.com


Gatesova fondacija prodala udjel u BP-u

Fondacija Gates prodaje sve više imovine uložene u fosilne izvore. Fondacija Billa i Melinde Gates prodavši kompletan udio u BP-u, vrijedan 187 milijuna USD nastavlja s prodajom imovine uložene u naftni sektor. Gates je svojedobno rekao da je rasprodaja dionica kompanija koje rade s fosilnim izvorima "pogrešno rješenje za klimatske promjene", no poznate investicije njegove fondacije u velike kompanije u tom sektoru pale su za 85% od 2014. Prije prodaje udjela u BP-u između rujna i prosinca 2015. fondacija je prodala 824 milijuna USD vrijedan udjel u ExxonMobileu. BP je objavio 6,5 milijardi USD godišnjeg gubitka u veljači, a Exxon je pod istragom je li lagao investitore vezano za potencijalni utjecaj klimatskih promjena na tu kompaniju. Fondacija ima politiku da ne komentira svoj investicije, a javni podaci s početka 2014. kažu da je držala 1,4 milijarde USD vrijedne dionice velikih kompanija koje rade s fosilnim izvorima energije, objavio je Guardian.
www.energetika-net.com


Milijardu dolara vrijedan fond za čistu energiju

Dugoročne investicije u rizične projekte za čistu energiju. Bill Gates i još desetak moćnika, među kojima su osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Virgina Richard Branson i Jack Ma, osnivač Alibabe, podržali su novi, milijardu američkih dolara vrijedan fond za poticanje proizvodnje čiste energije. Fond se naziva Dubbed Breaktrough Energy Ventures a cilj mu je dugoročno, u periodu od 20 godina investirati novac u rizičnije i dugoročne tehnologije poput električne pohrane, poljoprivrede i prometa, kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Lani, ta je grupa najavila Breaktrough Energy Coalition, grupu milijunaša koji namjeravaju velik dio svog bogatstva dati u energetske tehnologije, objavio je Bloomberg.
www.energetika-net.com

Inicijativa Bila Gejtsa: Milijarda dolara za čistu energiju

Američki milijarder i filantrop Bil Gejts okupio je bogate donatore sa inicijativom da obezbedi investicije od više od jedne milijarde dolara u nove tehnologije na polju čiste energije, u cilju borbe protiv globalnog zagrevanja, saopštila je njegova fondacija. Fond, pod nazivom „Novi energetski poduhvati“ (BEV), okupio je među investitorima, između ostalih, vlasnika i osnivača Amazona Džefa Bezosa, filantropskog finansijera Džordža Soroša, Britanca Ričarda Brensona koji je osnovao grupu Virdžin i direktora Fejsbuka Marka Zakerberga, prenose francuski mediji. Ukupno, fond na čelu sa Gejtsom težak je skoro 170 milijardi dolara, prema procenama Blumberga i Forbsa. BEV će finansirati nove poduhvate koji mogu da proizvedu ekonomski održive energetske izbore, bez emisija štetnih gasova, saopštila je Fondacija Bila i Melinde Gejts. Fond će investirati u istraživanja u domenu zelene energije u više sektora, među kojima su saobraćaj, proizvodnja električne energije, fabričke aktivnosti, građevinarstvo i poljoprivreda.
izvor: tanjug.rs

Gates i društvo nude milijardu dolara za čistu energiju

Suosnivač Microsofta Bill Gates i grupa poznatih poduzetnika uložit će milijardu dolara u fond koji će služiti poticanju na čiste tehnologije i borbu s klimatskim promjenama. Bill Gates je pokrenuo zakladu Breakthrough Energy Ventures zajedno s multimilijarderima Markom Zuckerbergom, suosnivačem i direktorom Facebooka, čelnikom Amazona Jeffom Bezosom i prvim čovjekom Alibabe Jackom Maom. Zaklada će financirati razvoj novih energija i smanjenje emisije staklenika. Ovo je prvo veće ulaganje koalicije superbogatih poduzetnika osnovane u decembru 2015. s ciljem istraživanja i razvoja čiste tehnologije. 'Trebamo pristupačnu i pouzdanu energiju koja ne emitira stakleničke plinove, a kako bismo do nje došli trebamo drugačije modele ulaganja i dobre ideje koje ćemo onda iz laboratorija premjestiti na tržište', kazao je Gates. Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika otvorio je pitanje o tome hoće li buduća administracija financirati istraživanja i razvoj čistih tehnologija. Gates je kazao da će Trumpu nastaviti slati poruke da finaciranje istraživanja nije stranačko pitanje. Gates, još uvijek najbogatiji čovjek svijeta prema popisu američkog lista Forbes, početkom ove godine najavio je kako neće tako skoro u penziju. U augustu je objavio kako lično financira niz kompanija koje se bave razvojem boljih baterija, solarnih panela i nuklearnih reaktora. Otkrio je i kako duže vremena sarađuje s vodećim znanstvenicima svijeta, ali i čelnicima inovativnih kompanija kako bi se neke od ideja mogle realizirati u skorije vrijeme, prenosi Tportal.
Energetika.ba

Legende IT-a ulažu u "zelenu" energiju

Breakthrough Energy Ventures je upravo osnovani investicijski fond rizičnoga kapitala koji je usmjeren na ulaganja u području "čiste", ekološki proizvedene energije. Sve što vodi do jeftinije, čišće i pouzdanije proizvodnje energije u fokusu je ovog fonda, iza kojeg stoje velika imena svjetskog biznisa i IT industrije. Neki od osnivača Breakthrough Energy koalicije su Bill Gates, Jeff Bezos, Jack Ma, Richard Branson, Mark Zuckerberg, Ratan Tata i Meg Whitman – a mediji prenose da je riječ o možda najvećem okupljanju bogataša oko jednog ovakvog projekta ikada. Zbrojeno, osnivači fonda Breakthrough Energy "teški" su preko 170 milijardi dolara. Samo Bill Gates obećao je u fond ubaciti svojih milijardu dolara. Investirat će se u ekološku proizvodnju energije kako bi se čovječanstvo potaknulo na prelazak na obnovljive izvore. Dakako, jedna od ciljeva ove inicijative je i zaustavljanje katastrofalnih klimatskih promjena koje prijete Zemlji. Fond će svoje investicije plasirati diljem svijeta kroz narednih 20 godina. Ciljane investicije ticat će se proizvodnje i skladištenja električne energije, prijevoza, industrijskih procesa, agrikulture i energetske efikasnosti – tj. na poticanje inovacija koje bi dovele do značajnog napretka na svim ovim poljima.
www.bug.hr

Gates ulaže milijardu dolara u novi fond za čiste tehnologije

Zaklada će financirati razvoj novih energija i smanjenje emisije staklenika, a ovo je prvo veće ulaganje koalicije superbogatih poduzetnika osnovane u prosincu 2015. Suosnivač Microsofta Bill Gates i skupina poznatih poduzetnika uložit će milijardu dolara za fond koji će služiti poticanju na čiste tehnologije i borbu s klimatskim promjenama. Gates je pokrenuo zakladu 'Breakthrough Energy Ventures' zajedno s multimilijarderima Markom Zuckerbergom, vlasnikom Facebooka, čelnikom Amazona Jeffom Bezosom i prvim čovjekom Alibabe Jackom Maom. Zaklada će financirati razvoj novih energija i smanjenje emisije staklenika. Ovo je prvo veće ulaganje koalicije superbogatih poduzetnika osnovane u prosincu 2015. s ciljem istraživanja i razvoja čiste tehnologije. "Trebamo pristupačnu i pouzdanu energiju koja ne emitira stakleničke plinove, a kako bismo do nje došli trebamo drugačije modele ulaganja i dobre ideje koje ćemo onda iz laboratorija premjestiti na tržište", kazao je Gates. Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika otvorio je pitanje o tome hoće li buduća administracija financirati istraživanja i razvoj čistih tehnologija. Gates je kazao da će Trumpu nastaviti slati poruke da finaciranje istraživanja nije stranačko pitanje.
www.24sata.hr