Veliki londonski smog iz 1952.

„Pakao,“ napisao je Shelley, „je grad nalik Londonu – naseljen i zadimljen grad“. Ovo se pokazalo posebno istinitim 5. prosinca 1952. kad se London našao prekriven gustim smogom koji je trajao četiri dana i zbog kojeg je više od 4000 ljudi izgubilo živote. To je postala jedna od službeno najgorih katastrofa vezanih uz zagađenje zraka, a koja je rezultirala njegovim nadimkom „Stari dim“ (The Old Smoke) i pokretanjem prvih pokreta za očuvanje okoliša.

Danas je smog sastavni dio mnogih gradova, no London je svakako onaj koji je po tome jedan od najpoznatijih, a osobito nakon tog kobnog vikenda koji je ostao zapamćen kao vrhunac duge i prljave povijesti ovoga grada. 5. prosinac je datum koji pada usred zime, a ona je te godine bila prilično oštra zbog čega su stanovnici Londona morali dodati više ugljena u svoje peći kako bi se ugrijali. Milijuni dimnjaka su tako svojim izgaranjem pridonijeli zagađenju već ionako maglovitog i ustajalog zraka. Grad se našao zarobljen u temperaturnoj inverziji hladnog i toplog zraka.

Vidljivost se tog petka diljem London gotovo odmah smanjila na manje od 4 metra dok je u nedjelju službeno iznosila „nula“. U ponedjeljak je kazalište Sadler’s Wells moralo otkazati predstavu jer publika nije mogla vidjeti pozornicu dok su medicinske sestre londonske Royal bolnice kasnije izjavile da nisu mogle vidjeti pacijente koji su ležali jedan pored drugoga. Ljudi koji su tih dana kretali na put automobilima su ih morali napustiti i nastaviti pješice jer su autobusne linije bile ukinute. U blizini Londonskog mosta su se sudarila dva vlaka dok su stočari svojim govedima oko nosnica vezali krpe umočene u viski, a koje su djelovale kao improvizirane plinske maske.

Velika Britanija je i prije ovog događaja bila poznata kao zemlja koja se nalazi pod velikim utjecajem izmaglice i magle, i to ponajviše nakon početka industrijske revolucije krajem 18. stoljeća. Tvornice su tada počele izbacivati u zrak svoje plinove ispunjene brojnim česticama koje su već same po sebi bile škodljive, ali koje su također djelovale kao katalizatori za maglu koja se uz njih vezala i stvarala zagađenu maglu ili, kako ju najčešće nazivamo, smog.

Kada se kemikalije ispuštene iz tvornica izmiješaju s vodom i zrakom, one se pretvaraju u kiselinu koja može uzrokovati iritaciju kože ili probleme s disanjem kod ljudi, dok je također sposobna izazvati koroziju. Smog se može prepoznati po njegovoj gustoći i neugodnom mirisu te prljavo-žutoj ili smeđoj boji što je u potpunoj suprotnosti s, primjerice, maglom.

Kako se stvorio toliko gust i trajan smog te godine u Londonu? Kao što je već napomenuto, bilo je zimsko doba i vrijeme je bilo hladno dok je u cijeloj regiji padao snijeg. Dim koji se inače stvara loženjem se u uobičajenim uvjetima uzdiže do atmosfere gdje se raspršuje, no anticiklona koja je tada vladala područjem je gurala zrak prema dolje, a on se pritom zagrijavao. To je stvorilo inverziju – zrak koji je bio bliže tlu je bio hladniji od onog iznad. Iz tog razloga je topao dim iz dimnjaka ostajao zarobljen.

Tijekom razdoblja ove teške zagađene magle, svakog se dana emitiralo 1000 tona čestica dima, 2000 tona ugljičnog dioksida, 140 tona solne kiseline i 14 tona fluorovih spojeva dok se 370 tona sumpornog dioksida pretvorilo u 800 tona sumporne kiseline. Iz tog je razloga tijekom pet dana živote izgubilo više od 4000 osoba dok je još 8000 ljudi preminulo tijekom nekoliko narednih tjedana. Većina tih osoba je bolovala od nekog oblika respiratornih bolesti ili su to bile starije osobe.

Broj nastradalih je šokirao cijeli svijet, a osobito činjenica da je riječ o žrtvama onečišćenja zraka. Ovaj je događaj zato pokrenuo razne akcije, ali i uzrokovao širenje svijesti o opasnostima industrijalizacije (iako ju nije zaustavio) i potrebe za očuvanjem zraka i okoliša. Tako je britanski parlament 1956. i 1968. donio dva zakona o čistom zraku kojim se pokrenuo proces eliminacije spaljivanja ugljena u domovima, ali i tvornicama.
portalosuma.com

12,000 ljudi umrlo od smoga u Londonu – 1952.

Čak i sama riječ smog engleskog je porijekla i nastala je spajanjem riječi smoke (dim) i fog (magla). Zrak je na današnji dan bio ispunjen žućkastom maglom, tako gustom da je zbog loše vidljivosti obustavljen javni prijevoz i rad kola hitne pomoći. Smog je ulazio i u unutrašnjost kuća, a projekcije u kino dvoranama su obustavljene zbog smanjene vidljivosti. Na današnji dan spustio se na London najgušći smog u povijesti, od čijih je posljedica umrlo prema procjenama i do 12,000 ljudi. Anticiklona nad Londonom uzrokovala je stanje bez vjetra, u kojem se uz površinu zemlje nataložio hladni zrak zasićen smogom, a iznad toga je formiran poklopac od toplog zraka. Inače, i sama riječ smog je engleskog porijekla i nastala je spajanjem riječi smoke (dim) i fog (magla). Zrak je tog dana bio ispunjen žućkastom maglom, tako gustom da je zbog loše vidljivosti obustavljen javni prijevoz i rad kola hitne pomoći. Smog je ulazio i u unutrašnjost kuća, a projekcije u kino dvoranama su obustavljene zbog smanjene vidljivosti. Smog je nastao zbog onečišćenja zraka izazvanog ponajviše izgaranjem velikih količina ugljena, kako u termocentralama, tako i privatnim kućama. Osobito je visoka bila koncentracija sumpornog dioksida. Ljudi s dišnim smetnjama dobili su komplikacije u toj mjeri da je 12,000 ljudi kroz sljedeća dva tjedna umrlo od posljedica. Ukupno je oko 100,000 ljudi obolilo od bolesti dišnog sustava. Veliki broj žrtava potaknuo je zakonodavce da donesu propise o očuvanju čistoće zraka.
www.dnevno.hr

Poznata Londonska magla

U kasnu jesen magla je uobičajena pojava u Londonu. No, početkom prosinca 1952. godine na taj se velegrad spustio oblak gustog smoga, smjese magle i sumpornog dioksida iz milijuna dimnjaka. Bila je to jedna od najstrašnijih nesreća u suvremenoj povijesti: smog – ubojica usmrtio je oko četiri tisuće ljudi, a od posljedica je umrlo još 15 tisuća! London je bio jednostavno paraliziran, postao je gradom prestrašenih ljudi koji su se gušili na ulicama, u svojim domovima i na radnim mjestima. Magla je bila tako gusta i prodorna da se u kinima platno moglo vidjeti samo iz prvih redova. Opera "Traviata" prekinuta je poslije prvog čina zbog opasne zagušljivosti. Najveća je pomutnja nastala u prometu. Autobusi su stali, a njihovi vozači ostali su na mjestima kako se ne bi izgubili. Hitna pomoć i vatrogasci nisu mogli naći put do svojih odredišta. Slijepci koji su se i inače snalazili na ulicama, vodili su građane njihovim kućama. Poslije katastrofe, britanska vlada donijela je stroge zakone protiv onečišćenja okoliša što je već sedamdesetih godina dovelo do općeg poboljšanja. Novine su 1972. godine objavile senzacionalnu vijest: g. Moris Saxton u dotad onečišćenoj Temzi ulovio je prvu pastrvu! Londonska magla kao prepoznatljivi engleski brand ipak nije zaboravljena. Iako više ne pritišće glavni grad, pronašla je način da ostane prisutna. U trgovinama možete kupiti čaj, a u mnogim kafićima isto tako možete naručiti koktel s džinom koji se zove Londonska magla.
www.laudato.hr

NOVA ‘BOMBA’ MATE RIMCA: Stiže novi e-bicikl s najvećim dometom na svijetu

Nakon uspješnog električnog superautomobila Mate Rimac i njegova tvrtka Rimac Automobili imaju još jednog džokera u rukavu. Riječ je o Greyp G12H, odnosno trećoj generaciji dosad najbržeg e-bicikla na svijetu čiji je izlazak na tržište najavljen za ljeto iduće godine, piše Dnevnik.hr Greyp G12H neće biti brži od svog prethodnika prethodne verzije G12S, koja je imala domet od 120 kilometara i maksimalnu brzinu vožnje od čak 70 kilometara na sat. Neće čak biti niti jednako brz ali ono što nudi, posramit će i automobilsku konkurenciju u smislu maksimalne udaljenosti koju može prijeći s jednim punjenjem baterije. Naime, njegova maksimalna brzina spuštena je na 45 kilometara na sat, dok je domet znatno povećan,sa 120 na čak 240 kilometara, za što se brine paket baterija od 3kWh! Vijest je na svojem profilu objavio i sam Mate Rimac, uz napomenu da je Geyp G12H e-bicikl s najvećim dometom na svijetu.Novi model Greypa namijenjen je svakodnevnoj uporabi i ponudit će onima koji se opredjele za njega, no kako Rimac zasad nije objavio točnu cijenu novog modela, to zasad ostaje na razini nagađanja.
net.hr

Rimčev novi bicikl može prijeći 240 km s jednim punjenjem

Greyp Bikes predstavlja novi električni bicikl Greyp G12H koji će vas odvesti dalje od bilo kojeg drugog.Tvrtka Greyp Bikes, podružnica hrvatske tvrtke Rimac Automobili koja je specijalizirana za izradu električnih bicikla, na motociklističkom događanju INTERMOT u njemačkom Kelnu predstavlja svoj novi proizvod na dva kotača, koji će vas s jednim punjenjem baterija dovesti dalje od bilo kojeg drugog koji se nalazi na tržištu. Prema riječima COO-a tvrtke Krešimira Hledea, domet i kapacitet njihovog novog Greyp G12H električnog bicikla će ovisiti o konfiguraciji, no krajnji doseg će vam omogućiti da prijeđete do čak 240 km uz kapacitet do 3 kWh. Također navode da je Greyp G12H premium cestovna inačica električnog bicikla koji dolazi u kombinaciji maksimalne brzine od 45 km/h i dometa koji nadmašuje "magičnu granicu" od 200 km s jednim punjenjem baterija. Novi proizvod dolazi s prepoznatljivim dizajnom i nekim potpuno novim dijelovima koji uključuju Supernova svjetla istoimene njemačke tvrtke koja je za svjetla namijenjena običnim i električnim biciklima osvojila zlatnu nagradu na sajmu Eurobike za 2016. godinu. Greyp Bikes navodi da novi e-bicikl posjeduje premium finiš i dizajn koji odražava jaku osobnost proslavljenog Greyp G12S bicikla koji se isporučuje u 26 država na 5 različitih kontinenata, a voze ga i Barcelonini nogometaši Messi, Fabregas i Pique. Također kažu da će G12H koristiti isti biometrijski senzor kao i G12S model za aktiviranje, te će se moći programirati za različite vozače i njihove prste, kao i personalizirane modove vožnje.Na kraju dodaju da će maksimalna brzina od 70 km/h i dalje ostati zaštitni znak G12S modela. Za sada još nije poznato kada će novi e-bicikl stići na tržište, niti po kojoj će se cijeni prodavati.
www.vidi.hr

Počela gradnja znanstvenog centra za obnovljive izvore energije vrijednog 50 milijuna kuna

Prva faza radova vrijedna je oko 450 tisuća kuna, a uključuje izgradnju prometne i manipulativne površine i sl. U eko-industrijskoj zoni Nemetinu, u blizini Osijeka, u utorak je počela gradnja znanstvenog centra za obnovljive izvore energije s kogeneracijskim bioplinskim postrojenjem, čija je vrijednost oko 50 milijuna kuna. Prva faza radova vrijedna je oko 450 tisuća kuna, a uključuje izgradnju prometne i manipulativne površine i sl. S obzirom na to da smo aplicirali na nekoliko EU fondova, očekujemo da ćemo ove godine, u suradnji s mjerodavnim ministarstvima, osigurati ostatak financijskih sredstava, a vjerujemo da će centar najkasnije do 2019. godine biti potpuno u funkciji, rekao je Davor Kralik, direktor Obnovljivih izvora energije, tvrtke koja je u vlasništvu osječkoga Sveučilišta i grada Osijeka. Dodao je kako će se novac dobiven od prodaje električne energije investirati u daljnja istraživanja u obnovljive izvore energije i zaštitu okoliša. Toplinska energija iz kogeneracijskog postrojenja uglavnom će se isporučivati korisnicima industrijske zone. Rektor osječkoga Sveučilišta Željko Turkalj istaknuo je kako će se novac za izgradnju centra nastojati osigurati iz različitih izvora, a dugoročni cilj te investicije, koja bi, kada bude potpuno završena, mogla otvoriti stotinjak radnih mjesta, jest da se proizvodnja električne energije dovede do razine koja će zadovoljiti potrebe tog sveučilišta. Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić istaknuo je kako je to četvrto ulaganje u nemetinskoj industrijskoj zoni. Smatra da će ono pomoći većoj konkurentnosti te industrijske zone, a ulaganjem i otvaranjem novih radnih mjesta zaustavio bi se odlazak mladih i obrazovanih ljudi s tog područja.
www.poslovni.hr


Početak gradnje Znanstvenog centra za obnovljive izvore

Radove na izgradnji Znanstvenog centra za obnovljive izvore s bioplinskim postrojenjem u Eko - industrijskoj zoni Nemetin otvorili su danas gradonačelnik Ivan Vrkić, rektoror osječkog Sveučilišta Željko Turkal i direktor Sveučilišnog trgovačkog društva "Izvori energije" Davor Kralik. Tvrtka Obnovljivi izvori energije Osijek d.o.o., projektno trgovačko društvo u vlasništvu Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, započela je s izgradnjom znanstvenog centra za obnovljive izvore energije s bioplinskim postrojenjem. Ukupna vrijednost izgradnje iznosi 44.977.620,00 kn, a centar će služiti za edukaciju, povezivanje javnog i privatnog znanstvenog sektora kao i transfer znanja u poduzetništvo od čega očekujemo višestruke koristi za Grad, Sveučilište i okolno područje. Uz predviđenu izgradnju bioplinskog postrojenja s pripadajućim objektima poput potpuno opremljenog laboratorija doći će i do otvaranja novih radnih mjesta i, postupno, rješavanja gorućeg problema našeg društva. Zona polako raste, ovo je već treći investitor koji je otpočeo radove, a za četvrtog je pitanje dana. Sretan sam i zadovoljan što, usprkos brojnim preprekama i sumnjama, projekt napreduje i jasno pokazuje svoju veliku perspektivu za budućnost! Industrijska zona Nemetin predstavlja prvu zelenu industrijsku zonu u Republici Hrvatskoj. Korištenjem alternativnih izvora, bit će omogućena proizvodnja električne energije kao i proizvodnja toplinske energije koja će bez naknade biti distribuirana korisnicima zone za potrebe grijanja odnosno hlađenja njihovih industrijskih postrojenja.Deset je ključnih prednosti ove zone: ukupna površina je 101 Ha, prva je zelena gospodarska zona u Hrvatskoj, ima izvanrednu prometnu povezanost, u neposrednoj je blizini grada Osijeka, prekogranično područje prema Mađarskoj i Srbiji, područje je od posebne državne skrbi, ima dodatne povlastice za investitore, parcele su od 2.500 do 50.000 m2, ima Znanstveni centar za obnovljive izvore energije u Zoni te bioplinsko postrojenje za električnu i toplinsku energiju.
radio.hrt.hr


U zoni Nemetin gradit će se znanstveni centar i energana

Toplinom nastalom od bioplina iz energane grijat će se besplatno svi poslovni subjekti. Osijek će dobiti znanstveni centar za istraživanje obnovljivih izvora energije u zajedničkom vlasništvu osječkog Sveučilišta J. J. Strossmayera i Grada Osijeka. Predviđa se da se gradnja tog centra financira sredstvima Europske unije, a jedna od početnih faza plana je projekt CHREN - Hrvatsko-mađarska mreža obnovljih izvora energije, koja je predstavljena prošloga tjedna u Osijeku. Inače, projekt CHREN vrijedan ukupno 373.582 eura financira se iz IPA fonda namijenjenog programima prekogranične suradnje, u ovom slučaju s partnerima iz Mađarske. Nositelj je projekta CHREN Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, a partneri su Grad Osijek, Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje (RRA), Udruga EU Centar, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Udruga za održivi razvoj iz mađarskog Eszteregnyea te EUROPEER iz Siofoka. U sklopu znanstvenog centra, pojašnjava prof.dr.sc. Davor Kralik s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, nalazit će se i bioplinsko postrojenje koje će bioplin proizvoditi od biljnih ostataka - kuhinjskog otpada iz restorana Studentskog centra, osječkih vrtića i Kliničke bolnice Osijek te biljnih ostataka s gradskih površina kao i kukuruzne silaže proizvedene na poljima Poljoprivrednog fakulteta Osijek. Zamisao je da znanstveni centar bude sastavni dio Sveučilišta te da se sam financira. U drugoj bi se fazi projekta išlo na postavljanje solarnih panela na krovove zgrada svih sveučilišnih članica, naravno koji su pogodni za to, te natkrivanje panelima parkirališta Poljoprivrednog fakulteta. Time bi i Sveučilište dobilo novi izvor prihoda - kaže dr. Kralik. Znanstveni centar, kao i bioplinsko postrojenje, prema riječima zamjenice gradonačelnika Osijeka Danijele Lovoković, gradit će se u poslovnoj zoni Nemetin, a toplinom nastalom od bioplina grijat će se besplatno svi poslovni subjekti smješteni u toj zoni. Kada je u pitanju korištenje obnovljivih izvora energije - napominje Lovoković, Grad Osijek je odavno prepoznao važnost ulaganja u takve projekte. Grad je stoga već pokrenuo projekt Solar City, koji podrazumijeva postavljanje solarnih panela po javnim gradskim objektima. Osim toga, u Osijeku, na razini Hrvatske, prednjačimo po tome što već imamo dva javna objekta koji koriste podzemne izvore za grijanje preko toplinskih pumpi - Poljoprivredni fakultet i Autobusni kolodvor. Sličan sustav grijanja projektira se i za novi objekt gradskih bazena. Svakako vrijedi napomenuti da se i u više obiteljskih kuća koristi takav izvor energije - osobno znam za sedam-osam primjera - naglašava Danijela Lovoković.
Igor MIKULIĆ

OBŽ vodeći u Hrvatskoj
Ribić: 273 projekta iz EU fondova
Ravnatelj RRA Slavonije i Baranje Stjepan Ribić napominje kako su s projektom CHREN na području Osječko-baranjske županije ukupno odobrena 273 projekta koji se financiraju iz EU fondova, ukupne vrijednosti 126 milijuna eura. “ Naša županija od svih regija najviše surađuje s Mađarskom, odnosno Županijom Baranja, s kojom do sada imamo odobrenih 86 projekata ukupne vrijednosti 36 milijuna eura. Samo na posljednjem natječaju IPA prekogranična suradnja Hrvatska - Mađarska za cijelo područje Hrvatske odobreno je 39 projekata, od kojih 20 s područja Osječko-baranjske županije”, istaknuo je Ribić.
www.glas-slavonije.hr

Od otpada iz studentske menze pravit će struju za Sveučilište

Ukupna vrijednost gradnje iznosi 50 milijuna kuna, a njegov dragulj je gradnja bioplinskog postrojenja. Od kvarteta prvih najavljenih investitora u Eko-industrijskoj zoni Nemetin jučer je i treći počeo fizičke radove na gradnji svoga postrojenja. Za Grad Osijek posebno zanimljivog jer riječ je o projektu u kojemu se oni pojavljuju kao osnivač tvrtke investitora. Tvrtka Obnovljivi izvori energije Osijek d.o.o., projektno trgovačko društvo u vlasništvu Grada Osijeka i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u omjeru 40 : 60), započela je jučer gradnju Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije s bioplinskim postrojenjem. Ukupna vrijednost gradnje iznosi 50 milijuna kuna, a njegov je dragulj gradnja bioplinskog postrojenja koje će iz obnovljivih izvora cijelu zonu opskrbljivati dostatnim količinama toplinske energije. U drugoj fazi proizvodit će i električnu energiju potrebnu za zadovoljavanje potreba svih sastavnica osječkog Sveučilišta. Istovremeno Centar će služiti za edukaciju, povezivanje javnog i privatnog znanstvenog sektora kao i transfer znanja u poduzetništvo. - Uz predviđenu gradnju bioplinskog postrojenja s pripadajućim objektima poput potpuno opremljenog laboratorija doći će i povezivanje javnog i privatnog znanstvenog sektora - napomenut će Željko Turkalj, rektor osječkog Sveučilišta. Sretan sam i zadovoljan što, unatoč brojnim preprekama i sumnjama, projekt napreduje i jasno pokazuje svoju veliku perspektivu za budućnost, a to je svakako otvaranje novih radnih mjesta - kazao je pak gradonačelnik Ivan Vrkić. Turkalj i Vrkić su potom položili tuljac u temeljni kamen. Sredstva za realizaciju ovog Centra planiraju se namaknuti EU financiranjem, a Grad Osijek je s 500.000 kuna “ojačao” aplikaciju ovog projekta. Davor Kralik, direktor Obnovljivih izvora, otkrio je pak i zanimljive izvore sirovine za bioplinska postrojenja - kuhinjski otpad iz studentskih restorana, kuhinje iz KBC-a te organski otpad od uređenja javnih zelenih površina. Također, Centar raspolaže sa 110 hektara oraničnih površina na kojima će proizvoditi biljnu sirovinu za potrebe postrojenja. U prvoj fazi gradnje Znanstvenog centra raspoloživim sredstvima uredit će se manipulativni prostori na parceli, a kada se ugovori financiranje, može se očekivati kako će Centar biti dovršen do kraja 2018. ili najkasnije u prvom dijelu 2019. godine.
Dario KUŠTRO
www.glas-slavonije.hr

Počela gradnja Znanstvenog centra za obnovljive izvore s bioplinskim postrojenjem

U Eko-industrijskoj zoni Nemetin 27. prosinca 2016. počela je gradnja Znanstvenog centra za obnovljive izvore energije s bioplinskim postrojenjem. Radove financira poduzeće Obnovljivi izvori energije Osijek d.o.o., čiji su osnivači Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Grad Osijek s vlasničkim udjelima 60 : 40, pa su početak radova zajednički obilježili rektor Sveučilišta u Osijeku, prof. dr. sc. Željko Turkalj, gradonačelnik Ivan Vrkić i prof. dr. sc. Davor Kralik, direktor Obnovljivih izvora d.o.o. Ukupna vrijednost gradnje Centra iznosi 44.977.620 kuna, a započela je prva faza koja uključuje gradnju prometne i manipulativne površine (tucanička cesta), kolnog prilaza, parkirališta i ograde u vrijednosti 482.385 kuna s PDV-om. Znanstveno-istraživački centar služit će za edukaciju, povezivanje javnog i privatnog znanstvenog sektora, kao i transfer znanja u poduzetništvo, što će rezultirati višestrukom koristi za Sveučilište u Osijeku, Grad Osijek i okolno područje. Bioplinsko postrojenje u sklopu Centra proizvodit će postupkom kogeneracije električnu energiju, toplinu te digestat (godišnji kapacitet proizvodnje električne energije iznosi 5480 kWh), a sva električna energija bit će isporučena u elektroenergetsku mrežu po povlaštenim otkupnim cijenama, a proizvedena količina bit će dovoljna za zadovoljavanje potreba svih sastavnica Sveučilišta. Toplinska energija većim će dijelom biti isporučivana budućim korisnicima Eko-industrijske zone Nemetin putem već sagrađenog toplovoda, kroz projekt "Razvoj poslovne i komunalne infrastrukture u Eko-industrijskoj zoni Nemetin". Može se očekivati kako će Znanstveni centar biti dovršen do kraja 2018. ili u prvom dijelu 2019. godine.
(Grad Osijek, Dario Kuštro)

Kuća je postavljena na betonsko skeletno postolje kako bi se iz nje postigao što bolji pogled na prirodu. Lodgepole Retreat je moderna interpretacija tradicionalnih rudarskih kuća u ovom podneblju. Ona se može raščlaniti na tri glavne komponente: betonsko skeletno postolje, zastakljene površine i veliki jednovodni kosi krov. Kuća je postavljena na betonsko skeletno postolje kako bi se iz nje postigao što bolji pogled na prirodu. Na postolje se nastavljaju površine pod staklom sa tamnom aluminijskom bravarijom, a kuća se završava krovom koji je sposoban da sa sebe zbaci nanose snijega, piše Inhabitat.

Želja klijenata bila je da se napravi prostrana kuća u kojoj će moći da se odmara više ljudi različitih starosnih dobi. Na 220 kvadrata smješteno je tri spavaće sobe, veliki dnevni boravak sa trpezarijom u kuhinji koji imaju fenomenalan panoramski pogled na okolni ambijent. Ukoliko se želi dodatno uživati u pogledu, tijekom ljetnjih mjeseci stakleni paneli se mogu odgurati i tako ostavariti veza između unutrašnjosti i velike terase.

Ono što čini ovu kuću suvremenom jest i njena energetska efikasnost. Naime, ovaj objekat u potpunosti odgovara kriterijima nulte gradnje što znači da ona proizvodi dovoljno energije koliko joj je i potrebno za potrošnju. Pored solarnih panela na krovu, kuća je opremljena zračnom dizalicom topline ali i pećkom na drva koja garantira nezavisnost od energetske mreže.

Kako bi se smanjila potrošnja električne energije na rasvjetu, sva rasvjetna tijela su sa LED sijalicama. U enterijeru je sve podređeno panoramskom pogledu na Stjenovite planine Colorada. Atmosfera je dodatno utopljena uporabom prirodnih materijala koji su u kontrastu s velikim staklenim površinama.

www.gradnja.rs

U Starom Gradu sagrađen prvi pasivni objekat u BIH

Prvi pasivni objekat u BiH, izgrađen kao rezultat saradnje Općine Stari Grad i tvornice montažnih kuća drvne industrije “Promo”, svečano je predstavljen danas u Starom Gradu. Pasivna kuća je objekat sa godišnjom potrošnjom energije od 15 KW/m2, a troši do 20 puta manje od prosječne kuće u BIH. Procjene su da su troškovi ove kuće za grijanje, hlađenje, ventilaciju i sanitarnu vodu, na godišnjem nivou oko 300 KM. Specijalni, certificirani sistem grijanja za pasivne kuće, ugrađen je i u objekat na Kovačima. Kuća ima ugrađenu poseban sistem grijanja, odnosno hlađenja, koji funkcionira na principu zraka koji se usisnim ventilom usisava u cijevi položene u zemlji, na dubini od 2 metra, ispod kuće, zatim oko kuće i na tavanu. Zrak se po potrebi zagrijava ili hladi i osigurava ugodnu temperaturu unutar objekta. Prema neslužbenim procijenama, cijena ovog sistema iznosi od 25-30.000 KM, a može zagrijavati, odnosno hladiti i do 300 m2 površine. Tvornica montažnih kuća drvne industrije "Promo " iz Donjeg Vakufa već je gradila niskoenergetske objekte u zemljama zapadne Europe, ali ovo je prvi takav objekat u BiH i smješten je u jednoj od najstarijih sarajevskih mahala, na Kovačima. “Ima simbolike u tome što smo ovu kuću sagradili baš u općini Stari Grad gdje su prepoznali budućnost i perspektivu ovakve gradnje. Načelnik Hadžibajrić je spremno prihvatio ideju koju su prije svega iznjedrili naši mladi inženjeri arhitekture i građevine i zajedno s zaposlenicima Općine danas smo došli do otvaranja prve pasivne kuće u BiH,” kazao je Kemal Čolak generalni direktor firme “Promo”. Čolak je dodao da je u projektu sudjelovalo još 18 njihovih kooperanata, od kojih je većina firmi iz BiH, ali tu su i neke kompanije iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Kako je kazao načelnik Ibrahim Hadžibajrić, kuća je u vlasništvu Općine i ona će služiti kao ogledni primjer u narednih 10 godina. Veličina kuće je 103 metra kvadratna. “Mi smo ustupili zemljište i izdali potrebne dozvole, urbanističku i građevinsku, a firma 'Promo' je u potpunosti financirala gradnju. Potpisali smo ugovor prema kojem ćemo je u narednih deset godina zajednički koristiti kao pokaznu za sve one koji žele da grade baš ovakvu kuću”, istakao je Hadžibajrić izrazivši zadovoljstvo zbog suradnje sa firmom “Promo”. Kako je procijenjeno, vrijednost kuće je oko 150.000 KM, odnosno 1.500 KM po m2, ne računajući cijenu zemljišta na kojem je sagrađena.
www.starigrad.ba

Na Kovačima će se graditi prva pasivna kuća u BiH

Agencija za arhitekturu i dizajn "Archigreen" iz Sarajeva uputila je Općini Stari Grad pismo namjere za realizaciju projekta "Naša pasivna kuća", koji bi bio prvi pasivni objekt u Bosni i Hercegovini izgrađen u suradnji državnih institucija i izvođača pasivnih kuća. Pasivne kuće svojom vrhunskom toplinskom izolacijom i korištenjem energije iz obnovljivih izvora potrošnju energije smanjuju i do 10 puta, a istovremeno osiguravaju maksimalnu udobnost. Realizacija projekta gradnje ovakvih kuća počet će upravo u Starom Gradu. Ovakvi primjeri izgrađenih pasivnih kuća govore sami za sebe i već se primjenjuju u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama okruženja. Općina Stari Grad će sudjelovati u ovom projektu tako što će osigurati odgovarajuću parcelu za izgradnju, a kuću će graditi firma Promo. kao glavni izvođač sa kooperantima. Po završetku gradnje, pasivna kuća će određeni period biti ogledni primjer u korištenju izvođača, u kojoj će se organizovati događaji i sadržaji vezani za energetski efikasnu gradnju. Tokom "Otvorenih vrata pasivne kuće" korisnicima će biti omogućen boravak i uvid u potrošnju te ponašanje ovog objekta. Općina Stari Grad je, prihvativši učešće u projektu, za izgradnju pasivne kuće izabrala lokaciju u starom dijelu grada, u Mjesnoj zajednici Kovači, a kako Općina ustupa lokaciju i izdaje dozvole na svoje ime, kuća će u konačnici ostati u vlasništvu Općine Stari Grad, koja će joj dati krajnju namjenu. Nakon što Zavod za planiranje utvrdi da se na predmetnoj lokaciji može graditi kuća, u skladu sa Regulacionim planom Kovači, pristupit će se izdavanju potrebne dokumentacije, nakon čega će početi gradnja. "Pasivna kuća je niskoenergetski objekt koji osobinama ugrađenog materijala i načinom izbora grijanja i hlađenja pruža ugodan unutrašnji prostor i udoban boravak tokom cijele godine (zimi je prosječna temperatura 20 stepeni, a ljeti 26 stepeni), uz vrlo malu potrošnju energije. Prema energetskom razredu, kuća se nalazi u grupi A ili B, a to znači da je potrošnja toplinske energije (i rashladne energije tokom ljeta) 15-20 kWh/m2. Primjera radi, cijena potrošnje 1 kWh je oko 0,15 KM, što znači da bi ova kuća trošila godišnje oko 2,50 KM po m2. Ukupna površina kuće iznosi oko 103 m2", priopćili su iz Sektora za lokalni razvoj Općine Stari Grad, zaduženog za realizaciju projekta.
www.klix.ba


Realizacija projekta „Naša Pasivna Kuća“ u Sarajevu

Klimatske promjene, potrošnja goriva, cijene energenata i njihova ograničena dostupnost znatno utječu na uvjete, te trendove u današnjem graditeljstvu. Kao posljedica ubrzano se razvija cijeli pokret poznatiji pod nazivom zelena gradnja koji je pored korištenja obnovljivih izvora energije usmjeren i na smanjenje negativnih utjecaja gradnje, korištenje prihvatljivih građevinskih materijala, te kreiranje radnog i životnog prostora koji je ekološki održiv i zdrav za čovjeka, kao i ekonomski isplativ. U sve prednosti zelene gradnje od sada ce se moći uvjeriti i stanovnici naše zemlje kroz projekt ''Naša Pasivna kuća'', koji je idejno osmilila i inicirala mlada arhitektica Mirna Lončarica, projektant u firmi Promo. Prva pasivna kuća u BiH koja svojom vrhunskom izolacijom i korištenjem energije iz obnovljivih izvora, troškove energije svodi na minimum, službeno je otvorena 18.12.2014. na Kovačima u Sarajevu i služiti će kao ogledni primjer svima koji se budu htjeli odlučiti za ovakvu vrstu gradnje. Općina Stari Grad je ustupila je zemljište i osigurala potrebnu dokumentaciju, a finansijer i izvođač je kompanija "Promo“. Kuća je faktički u vlasništvu Općine, a potpisan je i ugovor za zajedničko korištenje u narednih 12 godina. U projektu izgradnje "Naše Pasivne kuće" sudjelovalo je 18 kooperanata i suradnika "Proma“ iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke. Prvi pasivni objekat je izgrađen na ne komercijalnim principima, a za popularizaciju gradnje budućnosti-zelene gradnje- potrebne su sveobuhvatne mjere od strane države na svim nivoima. „Europska praksa je pokazala da su sistemske mjere neophodne kako bi ovaj tip gradnje mogao zaživjeti i to su najčešće različiti oblici poticaja kroz smanjenje ili ukidanje komunalnih doprinosa te poreznih olakšica. No, pored ovih mjera jos veći pečat ostavljaju investitori i generalno krajnji korisnici koji se odlučuju za ekološko osviješten tip gradnje, te tako pored boljeg ugleda na tržištu nekretnina ujedno razvijaju osjećaj odgovornosti prema društvu i okolišu.Upravo zbog toga je veoma važna realizacija projekta pod nazivom „Naša Pasivna Kuća“ jer je nastao upravo u javno-privatnom partnerstvu koje je neophodno za promoviranje i implementaciju ovakve gradnje.'' kaže arhitektica Mirna Lončarica. Pored neophodnog subvencioniranje od strane drzavnih fondova, dostupnost objekta za javnu upotrebu svakog dana je krucijalna za popularizaciju ove gradnje budućnosti. „Ovakvi projekti izgrađenih pasivnih kuća koje su dostupne javnosti, već su česti u Europi, te se pokazalo da su praktična korištenja kuća imala najbolje rezultate i utjecaje na stavove korisnika.'' ističe Lončarica. Prva inicijativa za ovaj projekat bila je prije skoro tri godine, što i nije dug period za našu zemlju za realizaciju, od ideje do završetka gradnje. Arhitektica navodi da je okruženje u kojem se morao smjestiti objekat dodatno otežalo zadatak da se zadovolje projektantski principi pri dizajniranju pasivne kuće zbog zahtjevne lokacije u samom jezgru Starog Grada. Unatoč tome uspjeli su se postići željeni rezultati kad je u pitanju potrošnja energije što je jako važno saznanje za planiranje budućih pasivnih objekata. „Smatram da je velika prednost što jedan ovakav objekat sa vrhunskom tehnologijom smješten upravo u najtradicionalnijoj općini, jer to pokazuje da je ovakva gradnja moguća u različitim stilovima i u različitim kontekstima. Dispozicija kuće je prije svega jednostavna i funkcionalna, jer će se objekt koristiti u različite svrhe prezentiranja obrazovnim i drugim javnim institucijama, te potencijalnim investitorima. Pri određivanju dispozicije prostorija dominantnu ulogu imala je južna orijentacija, te su ovom dijelu objekta smještene prostorije za dnevni boravak u prizemlju sa galerijom. Zbog blizine susjednih objekata povoljno južno osvjetljenje dodatno je osigurano krovnim prozorima. Posebna pažnja posvećena je izbjegavanju termičkih mostova ,a ovakavi temelji predviđeni za pasivne kuće na potresno ugroženim područjima, tzv „temeljni jastuk“, prvi put su rađeni u BiH. Oblikovno objekat je prepoznatljiv po tradicionalnom arhitektonskom izrazu koji prevladava u okruženju sa određenim modernim elementima,“ objasnila je Lončarica. Zbog negativnog bilansa u razmjeni energijom/energetima sa svijetom, što skorija masovna popularizacija ovog tipa gradnje kod nas, se otvara kao neophodnost. „Trenutno je energetski efikasna gradnja jedna od najaktuelnijih tema u svijetu, te je to i kod nas pokrenulo različite inicijative i događanja, međutim ovo je jedan od rijetkih primjera realizacije koji ce biti dostupan javnosti. “, kaže arhitektica. U situaciji kad BH građani jedva skupljaju novac svakog mjeseca za pokrivanje troškova režija, gotovo nestvarno zvuče uštede koje dobijamo ovim tipom gradnje. "Pasivna kuća" je objekt s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od 15 do 20 kWh po metru kvadratnom godišnje-što spada u A+ energetski razred, a ova kuća troši i do 20 puta manje energije od prosječne kuće. Sistem zagrijavanja funkcionira sofisticiranim uređajem tzv. dizalica topline, koji je osposobljen za grijanje, ventilaciju, hlađenje i pripremu sanitarne vode. Jako je štedljiv, ekonomičan, a troškovi na godišnjoj bazi za naš objekt od 103 metra kvadratna bi trebali iznositi oko 300 KM. Naziv „Pasivna kuća“ odnosi se na činjenicu da se u takvom objektu energija dobiva na pasivan način bez sagorijevanja fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen) čime se radikalno smanjuju troškovi grijanja i izuzetno pozitivno utječe na zaštitu okoliša i općenito održivi razvoj.'' Sa pravilnim zakonskim okvirom i osiguranim značajnim financijskim fondovima, zelena gradnja se otvara kao jedna od grana koja može dati ogroman zamah u rješavanju problema nezaposlenosti u našoj zemlji. ''Posebno je važno naglasiti da je osnovna konstrukcija objekta izvedena od drveta, prirodnog i obnovljivog materijala što je još jedan doprinos kada govorimo o ekološki osviještenoj gradnji. Generalno gradnja drvetom je apsolutni trend u zemljama Zapadne Evrope kad su upitanju stambeni i javni objekti pa čak i višekatnice tj. neboderi. Pored toga što je drvo dobar izolator to je i ekološki materijal koji tvori ugodan ambijent pa time pozitivno utječe na psihu čovjeka. Sve su to prednosti koje mi u Bosni i Hercegovini svakako trebamo iskoristiti zbog dostupnosti upravo ove sirovinske baze.'' završava Lončarica.
www.6yka.com

Otvorena prva od 11 planiranih Eco-sandwich kuća

Nakon pet godina otkako je u Koprivnici otvorena prva „Šparna hiža“, Agencija za društveno poticanu stanogradnju (APOS) Grada Koprivnice odvažila se na još jedan novitet u niskoenergetskoj gradnji, prve eco-sandwich obiteljske kuće. Ova kuća sadrži tri samostalne stambene jedinice od 75 do 110 četvornih metara energetskog standarda pasivne kuće, razreda A+, a njezina posebnost je u eco-sandwich ventiliranim fasadnim panelima, koji u energetskom smislu pridonose uštedi energije i do šest puta više od uobičajene gradnje, rečeno je tijekom svečanosti otvaranja i dodjele ključeva njezinim stanarima u srijedu. Nadamo se da će se takav prvi i inovativni prozvod dobro pokazati na tržištu, a budući da je ovo prva implikacija takve kuće, u ovom trenutku je teško govoriti koje su to uštede. O tome ćemo se očitovati nakon jedne sezone grijanja i hlađenja – rekla je ravnateljica APOS-a Martina Alihodžić te dodala kako je cijena četvornog metra stana stajala 8200 kuna. Svaki stan ima spremište, parkirališno mjesto i vrt veličine od 80 do 100 četvornih metara. Mišel Jakšić, v.d. koprivničkog gradonačelnika, istaknuo je da su za ovaj projekt dobili potporu Europske unije i partnera te napomenuo kako će interes i raspoloživa sredstva diktirati daljnju gradnju takvih kuća. S obzirom na klimatske promjene moraju se tražiti energetski učinkoviti modeli poput ovoga. Vjerujem da mi u Koprivnici to radimo na dobar način i kada govorimo o energetskoj učinkovitosti nismo slučajno po tom pitanju lideri u Hrvatskoj. Autor projekta eco-sandwich kuće, arhitekt Ljubomir Miščević, naglasio je kako je ovo materijalizacija prve svjetske implementacije eco-sandwich fasadnog sustava. Kuća je pravi A+, znači pasivna kuća, jer je u stanovima ventilacijski sustav. Stanovi su školski optimalni i imaju najviši mogući standard u sustavu POS-a. Usto, u kuću su ugrađene vrlo sofisticirane sonde koje će mjeriti toplinsku ugodnost, vlažnost i potrošnju – istaknuo je i pojasnio što su eco-sandwich paneli i koje su njegove prednosti.
www.glaspodravine.hr

Zavirite u unutrašnjost eco-sandwich kuće, jedinstvene u svijetu

Svaka sljedeća eco-sandwich kuća prezentirat će drukčiju tehnologiju, možda drvena konstrukcija, možda klasičan beton, opeka... Treba naglasiti da je ovo prva implementacija ovakve tehnologije u svijet, rekao je Ljubomir Miščević. U Koprivnici je svečano otvorena prva eco-sandwich kuća, prva svjetska primjena ekološke inovacije s kojom se izlazilo na natječaje Europske unije. Kuću se predstavili i otvorili zamjenik koji obnaša dužnost gradonačelnika Mišel Jakšić, koji je i uručio ključeve stanarima, arhitekt Ljubomir Miščević i Martina Alihodžić, ravnateljica Agencije za društveno poticanu stanogradnju. – Za ovaj projekt dobili smo potporu Europske unije i naših partnera, a daljnja izgradnja ovisit će o interesu i sredstvima te, naravno, o zadovoljstvu stanara, a ne sumnjam da će biti veliko. Slijedi daljnje okretanje energetski učinkovitoj izgradnji i učinkovitim modelima korištenja energije kao odgovor na velike klimatske promjene koje se događaju – rekao je Mišel Jakšić. Riječ je o kući s tri samostalna stana energetskog razreda A+, a posebnost je u ventiliranim fasadnim panelima koji su izrađeni od betona s recikliranim agregatom i slojem mineralne vune. Između ostaloga, takvi montažni zidovi iznimno su trajni uz niske troškove održavanja, a omogućuju znatne uštede na troškovima grijanja. Arhitekt Ljubomir Miščević naglasio je da su troškovi grijanja u takvoj kući najmanje šest puta manji nego u uobičajenim građevinama. U svrhu preciznog mjerenja potrošnje u stanovima su ugrađeni senzori koji će nakon nekog vremena dati točne podatke. Također je istaknuo da je ovo prva takva kuća u cijelom svijetu, a da je interes za taj način gradnje ogroman – eco-sandwich kuće će se, prema njegovim riječima, graditi od Švedske do Indije. – Svaka sljedeća eco-sandwich kuća prezentirat će drukčiju tehnologiju, možda drvena konstrukcija, možda klasičan beton, opeka... Treba naglasiti da je ovo prva implementacija ovakve tehnologije u svijetu. Eco-sandwich je ventilirani presjek širine 42 centimetra s najnovijom ekološkom toplinskom izolacijom i recikliranim građevinskim materijalom – opisao je Miščević. Uz ovu postojeću eco-sandwich kuću trebalo bi niknuti još njih 11, što ovisi o budućem interesu. U prizemlju kuće je stan od 95 kvadrata, na prvom katu je stan od 105 kvadrata, a na drugom od 75. Sva tri stana prodana su i prije završetka gradnje po cijeni od 8400 kuna za metar kvadratni. Investitor je koprivnička Agencija za društveno poticanu stanogradnju (APOS), a izvođači radova su TEH gradnja iz Zagreba i Beton Lučko. Projektant je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za arhitekturu, a autor idejnog projekta i glavni projektant je arhitekt Ljubomir Miščević.
epodravina.hr


Počela gradnja prve Šparne kuće

U koprivničkoj stambenoj zoni „Lenišće istok“, u Ulici Zvonimira Goloba pokraj postojećih triju Šparnih hiža, počeli su radovi na novoj niskoenergetskoj zgradi razreda A+. Ovaj put radi se o obiteljskoj kući, odnosno prvoj eco-sandwich kući u Hrvatskoj, kako je Radio Dravi rekao autor idejnog projekta i glavni projektant, arhitekt Ljubomir Miščević. Radi se o jednoj od, nadamo se, dvanaest u nizu po urbanističkom planu Zelenoga kvarta i po, naravno, razvojnim planovima Grada Koprivnice. Ta je kuća promovirana prije cca. dva mjeseca kada je Grad Koprivnica dobio Energy Globe Award. Još 21. svibnja koprivnička Agencija za društveno poticanu stanogradnju potpisala je ugovor s Građevinskim fakultetom u Zagrebu i tvrtkom Beton Lučko o primjeni fasadnih panela eco-sandwich. Koprivnica je taj projekt prepoznala i podržala, te će ga stoga i prva upotrijebiti u praksi i to zapravo na poklon. Gradilište je, inače, službeno otvoreno još 16. lipnja. Prvijenac je utoliko što je to, možemo reći, prva obiteljska kuća u sustavu POS-a – društveno poticane stanogradnje. Ona ima tri etaže i tri stambene jedinice, pa prvi puta govorimo i o etažiranju okućnice, u ovom slučaju ona ima sveukupno 400 kvadratnih metara. A o čemu se točno radi, pojasnio nam je arhitekt Miščević. Radi se o višeslojnom, odnosno sendvič-presjeku ovojnice vanjskog zida gdje je 12 cm unutarnjeg betona na kojeg ide 20 cm toplinske izolacije, ventilirani sloj od 4 cm zraka i monijerka – to je tanka armirano-betonska stijena, koja završava kao vanjska obloga taj presjek sendviča. Eco-sandwich paneli prvotno su trebali biti ugrađeni u jednu od zgrada u koprivničkom Kampusu, ali plan je promijenjen jer u tom trenutku eco-sandwich još nije imao sve potrebne ateste i certifikate, kaže Miščević, te dodaje da je prerano govoriti o cijeni kvadratnog metra, ali bit će, naravno, nešto viša nego u Šparnim hižama.Naravno da se radi o, u svakom pogledu, ekskluzivnijoj varijanti u sustavu POS-a, dakle veća je kvadratura, veći su stanovi. Recimo i da je donacija eco-sandwich panela, ugovorena krajem svibnja, vrijedna oko 400.000 kuna.
drava-info.hr


Jedinstveni u regiji

U Koprivnici se gradi prva šparna kuća od recikliranoga građevinskog otpada! Riječ je o prvoj kući u sustavu POS-a koja se gradi od Eco-sandwich panela. Rok dovršetka radova planiran je u travnju 2016., a useljenje u svibnju. Hrvatska je dužna do 2020. godine zadovoljiti energetski i klimatski paket EU, skraćeno nazvan 3×20, koji do 2020. podrazumijeva smanjenje stakleničkih plinova za 20 posto, smanjenje potrošnje energije za 20 posto te povećanje potrošnje iz obnovljivih izvora za 20 posto. Hrvatska se također obvezala da će nakon 31. prosinca 2018. sve nove zgrade u vlasništvu tijela javne vlasti biti gotovo nulte kategorije, dok od 31. prosinca 2020. apsolutno sve nove zgrade moraju biti gotovo nulte energije. Nadalje, Hrvatska je dobila zadaću do 2020. reciklirati 70 posto građevinskog otpada. Usporedbe radi, danas se reciklira samo sedam posto građevinskog otpada. Svi su ti podaci poznati javnosti, no glavno je pitanje što Hrvatska poduzima u planiranju i ostvarivanju ciljeva energetske učinkovitosti, smanjenja emisija i zelene gradnje. I koliko kasni za zemljama Zapadne Europe.

Napredni Danci
Primjerice, u Francuskoj je na snazi zakon prema kojemu svi krovovi novosagrađenih komercijalnih zgrada moraju biti zeleni i energetski učinkoviti, dakle na njima se mora posaditi bilje ili se postaviti solarni pretvornici. Nadalje, Velika Britanija je 2016. godinu zacrtala odlukom o svim novogradnjama bez emisije CO2, Danska reciklira čak 90 posto građevinskog otpada, austrijska pokrajina Gornja Austrija već više od deset godina 40 posto energetskih potreba pokriva iz obnovljivih izvora energije, a austrijski Güssing postao je prvi energetski neovisan grad u svijetu. Godina 2020. je toliko blizu da više ne stignemo o njoj pričati – istaknuo je arhitekt i profesor Ljubomir Miščević na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj, održanima prošli vikend na Arhitektonskom fakultetu u organizaciji Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska.

U Hrvatskoj 25 A+ kuća
Ipak, da su pojedine lokalne samouprave, županije i privatni investitori u Hrvatskoj shvatili važnost energetske učinkovitosti i smanjenja emisija, dokazali su upravo projekti predstavljeni na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj. Naime, trodnevni međunarodni stručni skup, koji je drugi put održan regionalno, okupio je oko 200 sudionika, predavača i izlagača iz Hrvatske i inozemstva u suorganizaciji s državnim institucijama, koji su prezentirali iskustva i postignuća u planiranju i realiziranju vrlo niskoenergetskih i pasivnih kuća u Hrvatskoj i široj regiji.Prema dostupnim podacima, do 2012. u široj je regiji bilo 71.270 građevina energetskog standarda pasivne kuće, odnosno A+ kuće, a Hrvatska je dotad u ukupnoj brojci sudjelovala s 20 pasivnih građevina. Prva A+ kuća u Hrvatskoj izvedena je još 2005. u Bestovju pokraj Zagreba. U međuvremenu su uslijedili novi projekti, od kojih su neki u fazi projektiranja i izdavanja dozvola, neki su u visokom stupnju realizacije ili su već realizirani, pa se tako ukupna brojka A+ građevina u Hrvatskoj popela na 25. Izdvojit ćemo neke od njih: lani je na otoku Krku izvedena višestambena A+ zgrada, u Žminju je otvorena prva A+ poslovna zgrada, u Čazmi je izvedena prva tipska kuća, u Šibeniku se gradi niskoenergetska stambeno-poslovna zgrada Č, Zadar će dobiti dva A+ dječja vrtića, Osijek jedan...

Jedinstveni u regiji
No, jedan se grad posebno ističe, a to je Koprivnica. Naime, od 2011. do 2014. u Koprivnici su izvedene tri A+ stambene zgrade, i to u sustavu POS-a, što je jedinstven slučaj u centralnoj južnoj europskoj regiji. Međutim, tamošnja gradska uprava nije stala samo na tom projektu, nego je otišla korak dalje. Nakon tri realizirane i useljene Šparne hiže, u Koprivnici je u tijeku gradnja i prve niskoenergetske kuće razreda A+, popularno nazvane Šparne kuće, koja se gradi inovativnim materijalom osmišljenim upravo u Hrvatskoj. Riječ je o Eco-sandwich panelima za čiji su razvoj Građevinski i Arhitektonski fakultet iz Zagreba te tvrtke Beton Lučko iz Zagreba, Knauf Insulation iz Novog Marofa i Eurco iz Vinkovaca dobili sredstva na natječajima Europske unije za eko inovacije. Eco-sandwich paneli napravljeni su od 50 posto recikliranog građevinskog otpada – betona i cigle. Čine ih 6 cm betona (koji u sebi sadrži recikliranu opeku), 4 cm zračnog sloja, 20 cm toplinske izolacije (mineralne vune) i 12 cm unutarnjeg betona. – Koprivnica je još 2008. donijela dugoročnu strategiju održivog grada. Jedan smo kvart, odnosno zemljište u gradskom vlasništvu proglasili zelenim kvartom te odlučili da će se na njemu graditi samo niskoenergetske zgrade. Također smo donijeli odluku prema kojoj se za gradnju A+ objekta oslobađa plaćanje komunalnog doprinosa, što je oko 500.000 kuna za jednu zgradu, a ta se odluka odnosi i na privatne osobe – pojasnila je u ime investitora ravnateljica APOS-a Koprivnica Jasna Markušić, dodajući da je na natječaj za idejno rješenje Eco-sandwich kuće stiglo nekoliko ponuda, a odluka je pala na Arhitektonski fakultet, odnosno profesora Miščevića. Nakon provedene zelene, održive i inovativne javne nabave, koja se temeljila upravo na inovativnim materijalima, a zatim i certificiranja Eco-sandwich panela u skladu s europskim propisima, počela je gradnja Šparne kuće.

Cijena 8400 kn/m²
Obiteljska kuća imat će tri stambene jedinice: u prizemlju će biti stan od 95 kvadrata, na katu od 105 kvadrata, a na drugom katu će stan biti od 75 kvadrata. Svaki stan imat će svoj dio vrta od oko 100 kvadrata. Vrijednost same gradnje je oko 1,830.000 kuna bez PDV-a, Eco-sandwich paneli su besplatni, a vrijednost donacije iznosi oko 400.000 kuna. Rok dovršetka radova je u travnju 2016., a prva useljenja očekuju se u svibnju 2016. nakon dobivanja uporabne dozvole. Cijena kvadrata stana iznosit će 8400 kuna, a već su poznati kupci. To je prva od planiranih 12 šparnih obiteljskih kuća u nizu u tom koprivničkom zelenom kvartu.

Znate li što je pasivna kuća premium?
Na 8. danima pasivne kuće u Hrvatskoj pojašnjena je i nova klasifikacija energetskog standarda pasivne kuće: pasivna kuća plus i pasivna kuća premium. Naime, pasivna kuća, prvi put sagrađena prije 25 godina, koja troši maksimalno 15 kWh/m2 godišnje energije za grijanje, danas je postala klasik. Uz dodatak obnovljivih izvora energije, instaliranjem aktivnih sustava kao što su fotonaponski i toplinski pretvornici, naročito u regijama koje imaju velik potencijal sunčeve energije kao što je u južnoj Hrvatskoj, lako se može postići još bolja učinkovitost. Takve kuće nazivaju se pasivna kuća plus i pasivna kuća premium.
www.jutarnji.hr