U Indiji pokrenut sustav koji ugljični dioksid pretvara u sodu bikarbonu!Kemijsko postrojenje The Tuticorin Alkali Chemicals u južnoj Indiji je, izgleda, pokrenulo prekretnicu u borbi za očuvanje okoliša. Naime, prvi su na svijetu koji su uspjeli pokrenuti novi sustav pohranjivanja emisija ugljičnog dioksida i pretvaranje istih u sodu bikarbonu.
Iako tehnologije pohranjivanja ugljičnog dioksida nisu nova stvar na svijetu, a i već se govorilo o izumu mikrokapsula natrijevog karbonata koji ugljični dioksid pretvaraju u sodu bikarbonu – ovo je nešto novo zato što ima profitni potencijal i time veću privlačnost za druge biznismene i moćne kompanije. Novost iz Indije je to da je prvi put tako nešto osmišljeno i provedeno bez državnih subvencija, jer je napravljen profitabilan i praktičan sustav koji priziva širenje na druga postrojenja i industrije.
Kada se govori o brojkama, u pitanju je predviđenih 60 tisuća tona emisija CO2 na godišnjoj razini koje mogu biti pretvorene u sodu bikarbonu, a znanstvenici koji stoje iza toga govore da bi se istim sustavima uspješno moglo učiniti isto s maksimalno 10% svih emisija CO2 od ugljena na globalnoj razini.
Dosadašnja rješenja su uvijek bila popraćena problemima financiranja zbog skupoće, ali i velikih rizika i neizvjesnosti. Ne samo to, nego je i krajnji rezultat posve drukčiji. Stvara se nešto korisno i upotrebljivo u mnogim industrijama i proizvodima, za razliku od pukog pohranjivanja skupljenog CO2 negdje, primjerice u zemlju.
Za sve su zaslužna da talentirana kemičara koja nisu mogla pronaći novčana sredstva u rodnoj Indiji pa su se okrenuli Velikoj Britaniji u kojoj su imali više uspjeha. Direktor kompanije, Ramachandran Gopalan, je iskreno priznao da nikada nije sanjao o tome da spasi svijet, nego da je samo biznismen koji je htio doći do nekog profitabilnog rješenja. Srećom se to i dogodilo, a Gopalan potvrđuje da njihovo kemijsko postrojenje sada ima nula emisija po pitanju zraka i vode.
geek.hr
Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize.
Najvažnije soli ugljične kiseline su natrijev hidrogenkarbonat i natrijev karbonat. Te soli su od izuzetne važnosti u industrijskoj primjeni.
U kućanstvima je poznat pod nazivom soda bikarbona, dok mu je ime po IUPAC-u natrijev hidrogenkarbonat.
Zagrijavanjem se ne tali, već raspada na natrijev karbonat (Na2CO3), ugljikov(IV) oksid (CO2) i vodu (H2O).
Topljivost mu je 9.6 g u 100 mL H2O (20 °C).
U prirodi se javlja kao mineral "trona" (Na2CO3NaHCO32 x H2O.
Industrijski se dobiva Solvayevim postupkom, gdje prvo nastane bikarbonat koji se potom peče dok ne prijeđe u karbonat.
Osim po Solvayevu postupku natrijev hidrogenkarbonat se dobiva i uvođenjem ugljikovog(IV) oksida u vodenu otopinu natrijevog karbonata:
Na2CO3 + CO2 + H2O --> 2NaHCO3
Koristi se u pekarstvu kao osnovni sastojak u proizvodnji raznih praškova za dizanje tijesta, prašaka za pecivo i pečenje, u kozmetici, u proizvodnji pjenušavih pića, u proizvodnji umjetnih mineralnih voda (soda voda), u proizvodnji tekstila, papira, keramike, kao punilo vatrogasnih aparata, itd.
Zbog svoje slabe lužnatosti u medicini se koristi kao neutralizirator suviška želučanih kiselina (ponajviše HCl), te za neutraliziranje kiselina, u raznim kemijskim procesima
Iako tehnologije pohranjivanja ugljičnog dioksida nisu nova stvar na svijetu, a i već se govorilo o izumu mikrokapsula natrijevog karbonata koji ugljični dioksid pretvaraju u sodu bikarbonu – ovo je nešto novo zato što ima profitni potencijal i time veću privlačnost za druge biznismene i moćne kompanije. Novost iz Indije je to da je prvi put tako nešto osmišljeno i provedeno bez državnih subvencija, jer je napravljen profitabilan i praktičan sustav koji priziva širenje na druga postrojenja i industrije.
Kada se govori o brojkama, u pitanju je predviđenih 60 tisuća tona emisija CO2 na godišnjoj razini koje mogu biti pretvorene u sodu bikarbonu, a znanstvenici koji stoje iza toga govore da bi se istim sustavima uspješno moglo učiniti isto s maksimalno 10% svih emisija CO2 od ugljena na globalnoj razini.
Dosadašnja rješenja su uvijek bila popraćena problemima financiranja zbog skupoće, ali i velikih rizika i neizvjesnosti. Ne samo to, nego je i krajnji rezultat posve drukčiji. Stvara se nešto korisno i upotrebljivo u mnogim industrijama i proizvodima, za razliku od pukog pohranjivanja skupljenog CO2 negdje, primjerice u zemlju.
Za sve su zaslužna da talentirana kemičara koja nisu mogla pronaći novčana sredstva u rodnoj Indiji pa su se okrenuli Velikoj Britaniji u kojoj su imali više uspjeha. Direktor kompanije, Ramachandran Gopalan, je iskreno priznao da nikada nije sanjao o tome da spasi svijet, nego da je samo biznismen koji je htio doći do nekog profitabilnog rješenja. Srećom se to i dogodilo, a Gopalan potvrđuje da njihovo kemijsko postrojenje sada ima nula emisija po pitanju zraka i vode.
geek.hr
Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3, soda bikarbona, natrijev bikarbonat, jestiva soda, E500b ili 500ii) je bijeli kristalni prah, slabo topljiv u vodi, a vodena otopina je slabo lužnata zbog hidrolize.
Najvažnije soli ugljične kiseline su natrijev hidrogenkarbonat i natrijev karbonat. Te soli su od izuzetne važnosti u industrijskoj primjeni.
U kućanstvima je poznat pod nazivom soda bikarbona, dok mu je ime po IUPAC-u natrijev hidrogenkarbonat.
Zagrijavanjem se ne tali, već raspada na natrijev karbonat (Na2CO3), ugljikov(IV) oksid (CO2) i vodu (H2O).
Topljivost mu je 9.6 g u 100 mL H2O (20 °C).
U prirodi se javlja kao mineral "trona" (Na2CO3NaHCO32 x H2O.
Industrijski se dobiva Solvayevim postupkom, gdje prvo nastane bikarbonat koji se potom peče dok ne prijeđe u karbonat.
Osim po Solvayevu postupku natrijev hidrogenkarbonat se dobiva i uvođenjem ugljikovog(IV) oksida u vodenu otopinu natrijevog karbonata:
Na2CO3 + CO2 + H2O --> 2NaHCO3
Koristi se u pekarstvu kao osnovni sastojak u proizvodnji raznih praškova za dizanje tijesta, prašaka za pecivo i pečenje, u kozmetici, u proizvodnji pjenušavih pića, u proizvodnji umjetnih mineralnih voda (soda voda), u proizvodnji tekstila, papira, keramike, kao punilo vatrogasnih aparata, itd.
Zbog svoje slabe lužnatosti u medicini se koristi kao neutralizirator suviška želučanih kiselina (ponajviše HCl), te za neutraliziranje kiselina, u raznim kemijskim procesima
