www.express.hr
Veliki londonski smog iz 1952.
„Pakao,“ napisao je Shelley, „je grad nalik Londonu – naseljen i zadimljen grad“. Ovo se pokazalo posebno istinitim 5. prosinca 1952. kad se London našao prekriven gustim smogom koji je trajao četiri dana i zbog kojeg je više od 4000 ljudi izgubilo živote. To je postala jedna od službeno najgorih katastrofa vezanih uz zagađenje zraka, a koja je rezultirala njegovim nadimkom „Stari dim“ (The Old Smoke) i pokretanjem prvih pokreta za očuvanje okoliša.
Danas je smog sastavni dio mnogih gradova, no London je svakako onaj koji je po tome jedan od najpoznatijih, a osobito nakon tog kobnog vikenda koji je ostao zapamćen kao vrhunac duge i prljave povijesti ovoga grada. 5. prosinac je datum koji pada usred zime, a ona je te godine bila prilično oštra zbog čega su stanovnici Londona morali dodati više ugljena u svoje peći kako bi se ugrijali. Milijuni dimnjaka su tako svojim izgaranjem pridonijeli zagađenju već ionako maglovitog i ustajalog zraka. Grad se našao zarobljen u temperaturnoj inverziji hladnog i toplog zraka.
Vidljivost se tog petka diljem London gotovo odmah smanjila na manje od 4 metra dok je u nedjelju službeno iznosila „nula“. U ponedjeljak je kazalište Sadler’s Wells moralo otkazati predstavu jer publika nije mogla vidjeti pozornicu dok su medicinske sestre londonske Royal bolnice kasnije izjavile da nisu mogle vidjeti pacijente koji su ležali jedan pored drugoga. Ljudi koji su tih dana kretali na put automobilima su ih morali napustiti i nastaviti pješice jer su autobusne linije bile ukinute. U blizini Londonskog mosta su se sudarila dva vlaka dok su stočari svojim govedima oko nosnica vezali krpe umočene u viski, a koje su djelovale kao improvizirane plinske maske.
Velika Britanija je i prije ovog događaja bila poznata kao zemlja koja se nalazi pod velikim utjecajem izmaglice i magle, i to ponajviše nakon početka industrijske revolucije krajem 18. stoljeća. Tvornice su tada počele izbacivati u zrak svoje plinove ispunjene brojnim česticama koje su već same po sebi bile škodljive, ali koje su također djelovale kao katalizatori za maglu koja se uz njih vezala i stvarala zagađenu maglu ili, kako ju najčešće nazivamo, smog.
Kada se kemikalije ispuštene iz tvornica izmiješaju s vodom i zrakom, one se pretvaraju u kiselinu koja može uzrokovati iritaciju kože ili probleme s disanjem kod ljudi, dok je također sposobna izazvati koroziju. Smog se može prepoznati po njegovoj gustoći i neugodnom mirisu te prljavo-žutoj ili smeđoj boji što je u potpunoj suprotnosti s, primjerice, maglom.
Kako se stvorio toliko gust i trajan smog te godine u Londonu? Kao što je već napomenuto, bilo je zimsko doba i vrijeme je bilo hladno dok je u cijeloj regiji padao snijeg. Dim koji se inače stvara loženjem se u uobičajenim uvjetima uzdiže do atmosfere gdje se raspršuje, no anticiklona koja je tada vladala područjem je gurala zrak prema dolje, a on se pritom zagrijavao. To je stvorilo inverziju – zrak koji je bio bliže tlu je bio hladniji od onog iznad. Iz tog razloga je topao dim iz dimnjaka ostajao zarobljen.
Tijekom razdoblja ove teške zagađene magle, svakog se dana emitiralo 1000 tona čestica dima, 2000 tona ugljičnog dioksida, 140 tona solne kiseline i 14 tona fluorovih spojeva dok se 370 tona sumpornog dioksida pretvorilo u 800 tona sumporne kiseline. Iz tog je razloga tijekom pet dana živote izgubilo više od 4000 osoba dok je još 8000 ljudi preminulo tijekom nekoliko narednih tjedana. Većina tih osoba je bolovala od nekog oblika respiratornih bolesti ili su to bile starije osobe.
Broj nastradalih je šokirao cijeli svijet, a osobito činjenica da je riječ o žrtvama onečišćenja zraka. Ovaj je događaj zato pokrenuo razne akcije, ali i uzrokovao širenje svijesti o opasnostima industrijalizacije (iako ju nije zaustavio) i potrebe za očuvanjem zraka i okoliša. Tako je britanski parlament 1956. i 1968. donio dva zakona o čistom zraku kojim se pokrenuo proces eliminacije spaljivanja ugljena u domovima, ali i tvornicama.
portalosuma.com
12,000 ljudi umrlo od smoga u Londonu – 1952.
Čak i sama riječ smog engleskog je porijekla i nastala je spajanjem riječi smoke (dim) i fog (magla). Zrak je na današnji dan bio ispunjen žućkastom maglom, tako gustom da je zbog loše vidljivosti obustavljen javni prijevoz i rad kola hitne pomoći. Smog je ulazio i u unutrašnjost kuća, a projekcije u kino dvoranama su obustavljene zbog smanjene vidljivosti. Na današnji dan spustio se na London najgušći smog u povijesti, od čijih je posljedica umrlo prema procjenama i do 12,000 ljudi. Anticiklona nad Londonom uzrokovala je stanje bez vjetra, u kojem se uz površinu zemlje nataložio hladni zrak zasićen smogom, a iznad toga je formiran poklopac od toplog zraka. Inače, i sama riječ smog je engleskog porijekla i nastala je spajanjem riječi smoke (dim) i fog (magla). Zrak je tog dana bio ispunjen žućkastom maglom, tako gustom da je zbog loše vidljivosti obustavljen javni prijevoz i rad kola hitne pomoći. Smog je ulazio i u unutrašnjost kuća, a projekcije u kino dvoranama su obustavljene zbog smanjene vidljivosti. Smog je nastao zbog onečišćenja zraka izazvanog ponajviše izgaranjem velikih količina ugljena, kako u termocentralama, tako i privatnim kućama. Osobito je visoka bila koncentracija sumpornog dioksida. Ljudi s dišnim smetnjama dobili su komplikacije u toj mjeri da je 12,000 ljudi kroz sljedeća dva tjedna umrlo od posljedica. Ukupno je oko 100,000 ljudi obolilo od bolesti dišnog sustava. Veliki broj žrtava potaknuo je zakonodavce da donesu propise o očuvanju čistoće zraka.
www.dnevno.hr
Poznata Londonska magla
U kasnu jesen magla je uobičajena pojava u Londonu. No, početkom prosinca 1952. godine na taj se velegrad spustio oblak gustog smoga, smjese magle i sumpornog dioksida iz milijuna dimnjaka. Bila je to jedna od najstrašnijih nesreća u suvremenoj povijesti: smog – ubojica usmrtio je oko četiri tisuće ljudi, a od posljedica je umrlo još 15 tisuća! London je bio jednostavno paraliziran, postao je gradom prestrašenih ljudi koji su se gušili na ulicama, u svojim domovima i na radnim mjestima. Magla je bila tako gusta i prodorna da se u kinima platno moglo vidjeti samo iz prvih redova. Opera "Traviata" prekinuta je poslije prvog čina zbog opasne zagušljivosti. Najveća je pomutnja nastala u prometu. Autobusi su stali, a njihovi vozači ostali su na mjestima kako se ne bi izgubili. Hitna pomoć i vatrogasci nisu mogli naći put do svojih odredišta. Slijepci koji su se i inače snalazili na ulicama, vodili su građane njihovim kućama. Poslije katastrofe, britanska vlada donijela je stroge zakone protiv onečišćenja okoliša što je već sedamdesetih godina dovelo do općeg poboljšanja. Novine su 1972. godine objavile senzacionalnu vijest: g. Moris Saxton u dotad onečišćenoj Temzi ulovio je prvu pastrvu! Londonska magla kao prepoznatljivi engleski brand ipak nije zaboravljena. Iako više ne pritišće glavni grad, pronašla je način da ostane prisutna. U trgovinama možete kupiti čaj, a u mnogim kafićima isto tako možete naručiti koktel s džinom koji se zove Londonska magla.
www.laudato.hr
