U Starom Gradu sagrađen prvi pasivni objekat u BIH

Prvi pasivni objekat u BiH, izgrađen kao rezultat saradnje Općine Stari Grad i tvornice montažnih kuća drvne industrije “Promo”, svečano je predstavljen danas u Starom Gradu. Pasivna kuća je objekat sa godišnjom potrošnjom energije od 15 KW/m2, a troši do 20 puta manje od prosječne kuće u BIH. Procjene su da su troškovi ove kuće za grijanje, hlađenje, ventilaciju i sanitarnu vodu, na godišnjem nivou oko 300 KM. Specijalni, certificirani sistem grijanja za pasivne kuće, ugrađen je i u objekat na Kovačima. Kuća ima ugrađenu poseban sistem grijanja, odnosno hlađenja, koji funkcionira na principu zraka koji se usisnim ventilom usisava u cijevi položene u zemlji, na dubini od 2 metra, ispod kuće, zatim oko kuće i na tavanu. Zrak se po potrebi zagrijava ili hladi i osigurava ugodnu temperaturu unutar objekta. Prema neslužbenim procijenama, cijena ovog sistema iznosi od 25-30.000 KM, a može zagrijavati, odnosno hladiti i do 300 m2 površine. Tvornica montažnih kuća drvne industrije "Promo " iz Donjeg Vakufa već je gradila niskoenergetske objekte u zemljama zapadne Europe, ali ovo je prvi takav objekat u BiH i smješten je u jednoj od najstarijih sarajevskih mahala, na Kovačima. “Ima simbolike u tome što smo ovu kuću sagradili baš u općini Stari Grad gdje su prepoznali budućnost i perspektivu ovakve gradnje. Načelnik Hadžibajrić je spremno prihvatio ideju koju su prije svega iznjedrili naši mladi inženjeri arhitekture i građevine i zajedno s zaposlenicima Općine danas smo došli do otvaranja prve pasivne kuće u BiH,” kazao je Kemal Čolak generalni direktor firme “Promo”. Čolak je dodao da je u projektu sudjelovalo još 18 njihovih kooperanata, od kojih je većina firmi iz BiH, ali tu su i neke kompanije iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Njemačke. Kako je kazao načelnik Ibrahim Hadžibajrić, kuća je u vlasništvu Općine i ona će služiti kao ogledni primjer u narednih 10 godina. Veličina kuće je 103 metra kvadratna. “Mi smo ustupili zemljište i izdali potrebne dozvole, urbanističku i građevinsku, a firma 'Promo' je u potpunosti financirala gradnju. Potpisali smo ugovor prema kojem ćemo je u narednih deset godina zajednički koristiti kao pokaznu za sve one koji žele da grade baš ovakvu kuću”, istakao je Hadžibajrić izrazivši zadovoljstvo zbog suradnje sa firmom “Promo”. Kako je procijenjeno, vrijednost kuće je oko 150.000 KM, odnosno 1.500 KM po m2, ne računajući cijenu zemljišta na kojem je sagrađena.
www.starigrad.ba

Na Kovačima će se graditi prva pasivna kuća u BiH

Agencija za arhitekturu i dizajn "Archigreen" iz Sarajeva uputila je Općini Stari Grad pismo namjere za realizaciju projekta "Naša pasivna kuća", koji bi bio prvi pasivni objekt u Bosni i Hercegovini izgrađen u suradnji državnih institucija i izvođača pasivnih kuća. Pasivne kuće svojom vrhunskom toplinskom izolacijom i korištenjem energije iz obnovljivih izvora potrošnju energije smanjuju i do 10 puta, a istovremeno osiguravaju maksimalnu udobnost. Realizacija projekta gradnje ovakvih kuća počet će upravo u Starom Gradu. Ovakvi primjeri izgrađenih pasivnih kuća govore sami za sebe i već se primjenjuju u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama okruženja. Općina Stari Grad će sudjelovati u ovom projektu tako što će osigurati odgovarajuću parcelu za izgradnju, a kuću će graditi firma Promo. kao glavni izvođač sa kooperantima. Po završetku gradnje, pasivna kuća će određeni period biti ogledni primjer u korištenju izvođača, u kojoj će se organizovati događaji i sadržaji vezani za energetski efikasnu gradnju. Tokom "Otvorenih vrata pasivne kuće" korisnicima će biti omogućen boravak i uvid u potrošnju te ponašanje ovog objekta. Općina Stari Grad je, prihvativši učešće u projektu, za izgradnju pasivne kuće izabrala lokaciju u starom dijelu grada, u Mjesnoj zajednici Kovači, a kako Općina ustupa lokaciju i izdaje dozvole na svoje ime, kuća će u konačnici ostati u vlasništvu Općine Stari Grad, koja će joj dati krajnju namjenu. Nakon što Zavod za planiranje utvrdi da se na predmetnoj lokaciji može graditi kuća, u skladu sa Regulacionim planom Kovači, pristupit će se izdavanju potrebne dokumentacije, nakon čega će početi gradnja. "Pasivna kuća je niskoenergetski objekt koji osobinama ugrađenog materijala i načinom izbora grijanja i hlađenja pruža ugodan unutrašnji prostor i udoban boravak tokom cijele godine (zimi je prosječna temperatura 20 stepeni, a ljeti 26 stepeni), uz vrlo malu potrošnju energije. Prema energetskom razredu, kuća se nalazi u grupi A ili B, a to znači da je potrošnja toplinske energije (i rashladne energije tokom ljeta) 15-20 kWh/m2. Primjera radi, cijena potrošnje 1 kWh je oko 0,15 KM, što znači da bi ova kuća trošila godišnje oko 2,50 KM po m2. Ukupna površina kuće iznosi oko 103 m2", priopćili su iz Sektora za lokalni razvoj Općine Stari Grad, zaduženog za realizaciju projekta.
www.klix.ba


Realizacija projekta „Naša Pasivna Kuća“ u Sarajevu

Klimatske promjene, potrošnja goriva, cijene energenata i njihova ograničena dostupnost znatno utječu na uvjete, te trendove u današnjem graditeljstvu. Kao posljedica ubrzano se razvija cijeli pokret poznatiji pod nazivom zelena gradnja koji je pored korištenja obnovljivih izvora energije usmjeren i na smanjenje negativnih utjecaja gradnje, korištenje prihvatljivih građevinskih materijala, te kreiranje radnog i životnog prostora koji je ekološki održiv i zdrav za čovjeka, kao i ekonomski isplativ. U sve prednosti zelene gradnje od sada ce se moći uvjeriti i stanovnici naše zemlje kroz projekt ''Naša Pasivna kuća'', koji je idejno osmilila i inicirala mlada arhitektica Mirna Lončarica, projektant u firmi Promo. Prva pasivna kuća u BiH koja svojom vrhunskom izolacijom i korištenjem energije iz obnovljivih izvora, troškove energije svodi na minimum, službeno je otvorena 18.12.2014. na Kovačima u Sarajevu i služiti će kao ogledni primjer svima koji se budu htjeli odlučiti za ovakvu vrstu gradnje. Općina Stari Grad je ustupila je zemljište i osigurala potrebnu dokumentaciju, a finansijer i izvođač je kompanija "Promo“. Kuća je faktički u vlasništvu Općine, a potpisan je i ugovor za zajedničko korištenje u narednih 12 godina. U projektu izgradnje "Naše Pasivne kuće" sudjelovalo je 18 kooperanata i suradnika "Proma“ iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke. Prvi pasivni objekat je izgrađen na ne komercijalnim principima, a za popularizaciju gradnje budućnosti-zelene gradnje- potrebne su sveobuhvatne mjere od strane države na svim nivoima. „Europska praksa je pokazala da su sistemske mjere neophodne kako bi ovaj tip gradnje mogao zaživjeti i to su najčešće različiti oblici poticaja kroz smanjenje ili ukidanje komunalnih doprinosa te poreznih olakšica. No, pored ovih mjera jos veći pečat ostavljaju investitori i generalno krajnji korisnici koji se odlučuju za ekološko osviješten tip gradnje, te tako pored boljeg ugleda na tržištu nekretnina ujedno razvijaju osjećaj odgovornosti prema društvu i okolišu.Upravo zbog toga je veoma važna realizacija projekta pod nazivom „Naša Pasivna Kuća“ jer je nastao upravo u javno-privatnom partnerstvu koje je neophodno za promoviranje i implementaciju ovakve gradnje.'' kaže arhitektica Mirna Lončarica. Pored neophodnog subvencioniranje od strane drzavnih fondova, dostupnost objekta za javnu upotrebu svakog dana je krucijalna za popularizaciju ove gradnje budućnosti. „Ovakvi projekti izgrađenih pasivnih kuća koje su dostupne javnosti, već su česti u Europi, te se pokazalo da su praktična korištenja kuća imala najbolje rezultate i utjecaje na stavove korisnika.'' ističe Lončarica. Prva inicijativa za ovaj projekat bila je prije skoro tri godine, što i nije dug period za našu zemlju za realizaciju, od ideje do završetka gradnje. Arhitektica navodi da je okruženje u kojem se morao smjestiti objekat dodatno otežalo zadatak da se zadovolje projektantski principi pri dizajniranju pasivne kuće zbog zahtjevne lokacije u samom jezgru Starog Grada. Unatoč tome uspjeli su se postići željeni rezultati kad je u pitanju potrošnja energije što je jako važno saznanje za planiranje budućih pasivnih objekata. „Smatram da je velika prednost što jedan ovakav objekat sa vrhunskom tehnologijom smješten upravo u najtradicionalnijoj općini, jer to pokazuje da je ovakva gradnja moguća u različitim stilovima i u različitim kontekstima. Dispozicija kuće je prije svega jednostavna i funkcionalna, jer će se objekt koristiti u različite svrhe prezentiranja obrazovnim i drugim javnim institucijama, te potencijalnim investitorima. Pri određivanju dispozicije prostorija dominantnu ulogu imala je južna orijentacija, te su ovom dijelu objekta smještene prostorije za dnevni boravak u prizemlju sa galerijom. Zbog blizine susjednih objekata povoljno južno osvjetljenje dodatno je osigurano krovnim prozorima. Posebna pažnja posvećena je izbjegavanju termičkih mostova ,a ovakavi temelji predviđeni za pasivne kuće na potresno ugroženim područjima, tzv „temeljni jastuk“, prvi put su rađeni u BiH. Oblikovno objekat je prepoznatljiv po tradicionalnom arhitektonskom izrazu koji prevladava u okruženju sa određenim modernim elementima,“ objasnila je Lončarica. Zbog negativnog bilansa u razmjeni energijom/energetima sa svijetom, što skorija masovna popularizacija ovog tipa gradnje kod nas, se otvara kao neophodnost. „Trenutno je energetski efikasna gradnja jedna od najaktuelnijih tema u svijetu, te je to i kod nas pokrenulo različite inicijative i događanja, međutim ovo je jedan od rijetkih primjera realizacije koji ce biti dostupan javnosti. “, kaže arhitektica. U situaciji kad BH građani jedva skupljaju novac svakog mjeseca za pokrivanje troškova režija, gotovo nestvarno zvuče uštede koje dobijamo ovim tipom gradnje. "Pasivna kuća" je objekt s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od 15 do 20 kWh po metru kvadratnom godišnje-što spada u A+ energetski razred, a ova kuća troši i do 20 puta manje energije od prosječne kuće. Sistem zagrijavanja funkcionira sofisticiranim uređajem tzv. dizalica topline, koji je osposobljen za grijanje, ventilaciju, hlađenje i pripremu sanitarne vode. Jako je štedljiv, ekonomičan, a troškovi na godišnjoj bazi za naš objekt od 103 metra kvadratna bi trebali iznositi oko 300 KM. Naziv „Pasivna kuća“ odnosi se na činjenicu da se u takvom objektu energija dobiva na pasivan način bez sagorijevanja fosilnih goriva (nafta, plin, ugljen) čime se radikalno smanjuju troškovi grijanja i izuzetno pozitivno utječe na zaštitu okoliša i općenito održivi razvoj.'' Sa pravilnim zakonskim okvirom i osiguranim značajnim financijskim fondovima, zelena gradnja se otvara kao jedna od grana koja može dati ogroman zamah u rješavanju problema nezaposlenosti u našoj zemlji. ''Posebno je važno naglasiti da je osnovna konstrukcija objekta izvedena od drveta, prirodnog i obnovljivog materijala što je još jedan doprinos kada govorimo o ekološki osviještenoj gradnji. Generalno gradnja drvetom je apsolutni trend u zemljama Zapadne Evrope kad su upitanju stambeni i javni objekti pa čak i višekatnice tj. neboderi. Pored toga što je drvo dobar izolator to je i ekološki materijal koji tvori ugodan ambijent pa time pozitivno utječe na psihu čovjeka. Sve su to prednosti koje mi u Bosni i Hercegovini svakako trebamo iskoristiti zbog dostupnosti upravo ove sirovinske baze.'' završava Lončarica.
www.6yka.com