Zeleni kampus Borongaj
    Nedjelja, 04 Kolovoz 2013 09:00

    Zeleni kampus Borongaj

    Nakon što je u četvrtak 18. travnja Skupština grada Zagreba prihvatila urbanistički plan uređenja bivše vojarne na Borongaju, u Zagrebu se može nastaviti jedna od najvećih i najzanimljivijih investicija u Hrvatskoj, gradnja novoga sveučilišnog kampusa. Investicija je ukupno vrijedna oko 500 milijuna eura, od čega na zgrade i infrastrukturu Sveučilišta u Zagrebu otpada oko 350 milijuna. Tu će se smjestiti osam fakulteta, studentski dom za 5000 studenata, tehnološki park i brojni prateći sadržaji. Pored Sveučilišta na kampusu će se smjestiti i Državni hidrometeorološki zavod, Tehničko veleučilište, dio društvenih instituta i CARNet. Na gradnji će se zaposliti između dvije i tri tisuće ljudi, a u industriji još oko 6000. Uzme li se da svi oni imaju i prosječno po tri člana kućanstva, tada se može reći da će borongajski kampus Sveučilišta u Zagrebu tijekom tri do četiri godine hraniti 20 do 30 tisuća hrvatskih građana. No, kada bude dovršen, kampus neće biti samo mali sveučilišni grad u gradu, bit će to živi laboratorij za istraživanje i iskorištavanje obnovljivih izvora energije te gradnju i održavanje zgrada najveće moguće energetske učinkovitosti i održivosti. Borongaj će biti tehnološki istraživački i inovativni poligon, ali i prostor za rad s djecom i starijima s posebnim potrebama.

    Zeleni kampus
    Kao sveučilište obvezali smo se da ćemo graditi po najvišim standardima održivosti, da ćemo graditi 'zeleni' kampus, a to znači da ćemo morati istraživati niz tehnologija. Gledali smo što vani postoji, ali nije nas zanimalo ono što je danas na tržištu, nego što se događa u laboratorijima, koje će tehnologije biti na raspolaganju za tri-četiri godine - izjavio je Bojan Baletić, prorektor za prostorni razvoj i međuinstitucionalnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, profesor na Arhitektonskom fakultetu. Kampus na Borongaju postat će dio klastera koji će okupiti sve tehnološke studije zagrebačkog Sveučilišta. Na prostor površine oko 90 hektara preselit će se Prehrambeno-biotehnološki, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Fakultet prometnih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatski studiji, Grafički i Fakultet političkih znanosti te Tekstilno-tehnološki fakultet. Bit će to dio četvrtog kampusa zagrebačkog Sveučilišta, uz peti u Varaždinu, ali prvi te vrste u punom smislu riječi. Središnji kampus zagrebačkih fakulteta nalazi se u povijesnom središtu grada, oko zgrade Rektorata, gdje su u tri donjogradska bloka smještene sve akademije: muzička, likovna, dramska, dizajn... Tu je koncentracija umjetnosti, dok su tehnički fakulteti i humanističke znanosti nešto južnije. Drugu povijesnu koncentraciju činit će sjeverni kampus.

    Razlog za seljenje
    Na Šalatu, gdje je već Medicinski fakultet, u zgradu ortopedske bolnice klinike preselit će se Stomatološki fakultet. Malo dalje, na Horvatovcu, gdje se već nalazi Prirodoslovno-matematički fakultet, gradit će se nova zgrada biologije, geografije i geologije, pa bi PMF bio zaokružen u susjedstvu s Institutom za fiziku i Ruđerom Boškovićem. Nasuprot Ruđeru gradit će se i novi fakultet farmacije i biokemije pa bi u sjevernom kampusu bila sva biomedicina i prirodoslovlje zagrebačkog Sveučilišta, osim veterine. No, postojat će i sportski profilirani zapadni kampus. Njega čine Kineziološki fakultet i studentski domovi Sava, Cvjetno i Šarengradska sa 7500 studenata te sportski i rekreacijski sadržaji oko njih, sportski park Mladost i nedaleki Jarun. Uz središnju visokoškolsku ustanovu za trenere, sportaše i tjelesnu kondiciju, zapadni kampus treba ispuniti potrebe studenata u zapadnom dijelu grada za sport i rekreaciju. Borongaj bi, pak, osim što bi zadovoljio dodatne potrebe za studentskim domovima za cijelo Sveučilište, trebao to isto postići u istočnom dijelu Zagreba. Tu će se urediti, proširiti i za sve građane otvoriti sportski tereni koje je sagradila vojska. Borongaj će imati svoj komplementarni dio klastera kampusa i nešto sjevernije, gdje su fakulteti agronomije i šumarstva sa svojim poljoprivrednim dobrima. Taj grozd prehrambenih i biotehnoloških fakulteta razlog je da se na prostoru bivše borongajske vojarne već gradi i istraživački biocentar. Glavni razlog za seljenje tehnoloških fakulteta na Borongaj jest što se oni sada nalaze u gradu u neprimjerenim prostorima, raspršenima po gradu, u zgradama iz 19. stoljeća koje su pod spomeničkom zaštitom i u kojima više nije moguće voditi laboratorije u skladu sa suvremenim standardima i propisima. Tim fakultetima danas prijeti gubitak akreditacije. Puno nam je jednostavnije i ekonomičnije napraviti novu zgradu i posložiti u njoj sve tehnologije i instalacije kako spada, nego mučiti se s postojećim zgradama - rekao je prorektor Baletić. Za Prehrambeno-biotehnološki i za Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, koji će se prvi seliti u nove zgrade na Borongaju, već su napravljeni ili se dovršavaju arhitektonski programi. Do ljeta će Sveučilište raspisati arhitektonske natječaje, a krajem listopada ili početkom studenoga odabrati najbolje. Izrada dokumentacije, glavnih i izvedbenih projekata te studija opravdanosti investicije trebala bi biti gotova do sredine 2014. Na Sveučilištu očekuju da će gradnju financirati europski strukturni fondovi, jer borongajski kampus ispunjava praktički sve uvjete europske razvojne strategije Obzor 2020.: posrijedi su visokoškolsko obrazovanje, razvoj inovativnih tehnologija i obnovljivih izvora energije, energetska održivost, socijalna inkluzija te značaj ne samo za Zagreb i Hrvatsku, nego i za regiju. Suvremeni i inovativni "zeleni" koncept Borongaja temelji se na davnoj viziji o zelenim "prstima" Medvednice koji se spuštaju u Zagreb, koju je još 40-ih godina prošlog stoljeća razradio proslavljeni zagrebački arhitekt i urbanist Vlado Antolić (1903. - 1981., autor i studentskog doma Cvjetno). Antolić je uočio kako Sljeme zimi štiti Zagreb od studenih sjevernih vjetrova, a ljeti ga hladi svježinom svojih šuma. Profesor Hrvoje Njirić, autor urbanističkog koncepta borongajskog kampusa, ostavio je tim zračnim strujama za prirodno provjetravanje koridore kroz cijeli kampus, s tim da je još i skupine zgrada bioklimatski "odjenuo" u male šumarke posebno odabranih vrsta drveća.

    Toplina iz podzemlja
    No, i same će se zgrade velikim dijelom pobrinuti za svoje hlađenje i grijanje, kao i za rasvjetu i ostalu elektriku: na gornjim nakošenim plohama imat će fotonaponske panele, a u temeljima toplinske crpke i spremnike te bušotine za vruću vodu iz podzemlja. Za dodatnu energiju pobrinut će se mala energana, ali koja neće ni najmanje zagađivati atmosferu stakleničkim plinovima. Štoviše, cijelo naselje zahvatit će i "potrošiti" više ugljikova dioksida nego što će ga proizvoditi, što je koncept nazvan CO2 minus. Energana će biti pogonjena bioplinom ili biodizelom dobivenim od sječke iz slavonskih šuma. CO2 koji će tada neizbježno nastajati bit će zahvaćen i komprimiran, pa će se njime "hraniti" plantaže algi, da se kroz fotosintezu ugljik natrag pretvori u biomasu i kisik nužan ljudima za disanje. No, hoće li na Borongaju biti mjesta za eksperimentiranje s industrijskom prehranom algi i sličnog bilja? Naravno da ne, ali to u suvremenom konceptu održive energetike nije ni nužno.

    Tehnološke kapsule
    Ni sintetski plin ne mora se doista proizvoditi na Borongaju, može se i negdje u Slavoniji, i zatim se utiskivati u zajednički hrvatski plinski sustav. Alge će biti pametnije uzgajati negdje na jugu, gdje ima više sunca nego u Zagrebu. Važno je pritom da proizvodnja i zbrinjavanje ugljika budu dio energetske bilance Borongaja, a ona mora biti savršeno izbalansirana. Ali, što će Sveučilište s algama? Vjerojatno će ih biti uistinu previše za pripremu sušija pa je već pronađen njemački partner koji jamči za njihov otkup, jer one imaju svoju primjenu i vrlo su tražene u farmaceutskoj industriji. Svi obični automobili koji će stizati do kampusa morat će se zaustaviti i parkirati na njegovu obodu, a unutar naselja vožnja će biti dopuštena samo vozilima na električni pogon, koja ne ispuštaju CO2, barem ne lokalno. I njihovi će akumulatori služiti kao spremnici energije i biti dijelom "pametne" električne mreže... Sve se to na prvi pogled čini kao preskupa energetska igračka, bez obzira na to što će je platiti Europska Unija (elekrična i toplinsko-rashladna energija iz takve energane vjerojatno će trenutno biti oko 15 posto skuplja nego iz klasične, na pogon fosilnim gorivima), ali kad se uzmu u obzir uštede na potrošnji za grijanje i hlađenje zgrada te mogućnost prodaje viška energije, struje i topline natrag u energetske sustave cijele zemlje, ta će se investicija zapravo vrlo brzo isplatiti: ovisno o cijeni kapitala, za osam do 13 godina, pokazuju izračuni. Za borongajske planere jedina je nevolja što se pravila igre u obnovljivoj energetici u Hrvatskoj neprekidno mijenjaju pa njihove simulacije doista moraju biti vrlo dinamične. No, Sveučilište se na Borongaju ne želi ograničiti samo na nastavu i eksperimentiranje s učinkovitom potrošnjom i proizvodnjom energije iz neiscrpivih izvora, nego želi osigurati uvjete i za komercijalizaciju stečenih znanstvenih spoznaja. Tome će poslužiti tehnološki park i prateći programi za industriju. Uz zapadni rub kampusa urbanistički je planiran niz manjih zgrada nalik na kapsule, ukupne površine od dvije do šest tisuća četvornih metara, u koje će se moći useliti tehnološki inovativna mala poduzeća koja se žele napajati iz kampusove koncentracije akademskih znanja. Te kapsule gradit će se i dodavati prema potrebama, odnosno prema potražnji za njima.

    Stanovi za novake
    Tehnološki je park na tom mjestu tim prirodniji što će se na kampusu nalaziti svi tehnološki fakulteti, a stotinjak metara prema zapadu i pogoni tvornice Končar te će i studenti i znanstveni novaci dobiti priliku razvijati i iskušati svoje poduzetničke talente. Zatreba li im savjet starijih i iskusnijih profesora emeritusa, njih će moći potražiti u umirovljeničkom domu na istočnom rubu kampusa; zatreba li im stan za sebe i mladu obitelj dok spremaju doktorat, moći će ga unajmiti u stambenim zgradama na sjevernom, najšumovitijem i najzelenijem dijelu, najbližem prometnicama i rekreacijskim sadržajima. O potrebi pretakanja akademskih znanja u poduzetničke spin-offove, kao u Silicijskoj dolini u Kaliforniji, u nas se već desetljećima priča, ali se malo toga učinilo. Borongajski kampus Sveučilišta u Zagrebu nova je prilika da se s riječi prijeđe na djelo.
    www.jutarnji.hr
     
     
    1
    3
    Pročitano 2356 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive