Republika Hrvatska ulaže značajna financijska sredstva u istražne geotermalne bušotine s ciljem utvrđivanja geotermalnog potencijala na mikrolokacijama u svrhu generiranja toplinske i električne energije. Geotermalni potencijal je bio desetljećima potpuno zanemaren dok nam ispod zemlje postoji gotovo neiscrpan izvor stabilne i lako dostupne dubinske geotermalne energije zemljine kore.

Panonska nizina (Pannonian Basin) jedan je od najvećih sedimentnih bazena u Europi i prostire se preko više zemalja srednje i jugoistočne Europe. Njezin jugozapadni dio obuhvaća oko 26.000 km² kontinentalne Hrvatske – od Međimurja i Podravine, preko Slavonije i Posavine, sve do dijelova središnje Hrvatske. Ovaj geološki kompleks nastao je tijekom milijuna godina tektonskih procesa, a danas predstavlja jedno od najperspektivnijih područja za iskorištavanje geotermalne energije u cijeloj Europi.

Glavna prednost Panonskog bazena je iznimno visok geotermalni gradijent – prosječno 4,9 °C na 100 metara dubine, što je oko 60 % više od europskog prosjeka (3 °C/100 m). Zbog toga se na relativno pristupačnim dubinama od 2.000 do 3.500 metara nalaze geotermalne vode temperature od 80 °C do preko 150 °C. Najveći potencijal leži u karbonatnim i klastičnim stijenama mezozojske i neogenske starosti, koje služe kao izvrsni rezervoari tople vode.
Provođenje geotermalnih bušotina ključni je korak u otkrivanju i iskorištavanju ovog resursa. Proces započinje detaljnim geološkim i geofizičkim istraživanjima (seizmička mjerenja, analiza starih naftnih bušotina). Zatim se izrađuju istražne bušotine (tzv. GT-1) rotacijskim bušenjem do ciljanih dubina. Cilj je utvrditi temperaturu, protok, tlak i kemijski sastav vode te procijeniti održivost ležišta. Nakon uspješnog istraživanja grade se proizvodne bušotine (za vađenje tople vode) i utisne bušotine (za vraćanje ohlađene vode u podzemlje), čime se osigurava dugoročna i ekološki prihvatljiva eksploatacija.

U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je značajno ubrzala ove aktivnosti. Kroz projekte Agencije za ugljikovodike (AZU) i financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, izrađene su ili su u završnoj fazi bušotine u gradovima poput Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca, Zaprešića i Virovitice. Mnoge od njih pokazuju odlične rezultate i otvaraju put prema integraciji geotermalne energije u sustave daljinskog grijanja.

Energetski potencijal hrvatskog dijela Panonske nizine ogroman je. Procjene govore o stotinama megavata toplinske energije, s mogućnošću pokrivanja velikog dijela potreba za grijanjem u kontinentalnim gradovima, proizvodnjom električne energije (putem binary/ORC tehnologija), zagrijavanjem staklenika, razvojem turizma (toplice) i industrijskim primjenama. Osim što donosi energetsku neovisnost i niže račune za građane, geotermalna energija značajno smanjuje emisije CO₂ i podržava zelenu tranziciju.

Panonska nizina tako nije samo plodna ravnica – ona je strateško geotermalno blago koje Hrvatsku može pozicionirati kao regionalnog lidera u obnovljivim izvorima energije. Budućnost ovog potencijala ovisi o nastavku istraživanja, ulaganjima i integraciji u nacionalni energetski sustav.

VELIKA GORICA - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Velika Gorica GT-1 (VGGT-1)
Velika Gorica je postala pionir u novoj eri korištenja geotermalne energije u Hrvatskoj. Istražna bušotina VGGT-1 (ili GT-1) predstavlja ključni projekt Agencije za ugljikovodike (AZU) u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Riječ je o prvoj od četiri glavne istražne bušotine namijenjene provjeri potencijala za daljinsko grijanje gradova u Panonskom bazenu.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, uz Sisačku ulicu (približne koordinate 45.699° N, 16.096° E). Područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, gdje je geotermalni gradijent znatno viši od europskog prosjeka. Očekivalo se da će topla voda biti dostupna na dubinama od oko 2000 metara u litotamnijskim vapnencima, s početnom procjenom temperature oko 90 °C. Stvarni rezultati su premašili očekivanja.

Vremenski tijek projekta
* Pripreme — započele sredinom prosinca 2024. godine (uređenje bušotinskog radnog prostora i postavljanje opreme).
* Početak bušenja — kraj veljače / početak ožujka 2025. godine.
* Završetak bušenja i testiranja — lipanj 2025. godine.
* Objava rezultata — 24. lipnja 2025., kada je AZU službeno potvrdio uspjeh.

Bušotina je vertikalna, projektirana do dubine od približno 2900 metara, s mogućnošću produbljivanja za dodatnih 200 metara. Izvođač radova bila je tvrtka CROSCO – naftni servisi (dio INA Grupe), a ukupna investicija u istražne aktivnosti premašila je 11 milijuna eura.

Tehnički rezultati i potencijal
Završna ispitivanja pokazala su ležišnu temperaturu višu od 100 °C. Analize su potvrdile da toplinska energija iz samo ove jedne istražne bušotine može pokriti gotovo 60 % potreba centralnog toplinskog sustava grada Velika Gorica. To je izuzetno značajan rezultat jer Velika Gorica ima razvijen sustav daljinskog grijanja koji opskrbljuje tisuće kućanstava i objekata.

Geotermalna energija bi omogućila:
* Znatno niže cijene grijanja
* Smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima (plin, mazut)
* Drastično smanjenje emisija CO₂

Za potpuno iskorištavanje potencijala planira se izrada dodatne bušotine (proizvodne i utisne) kako bi se formirao dublet – zatvoreni sustav u kojem se topla voda crpi, koristi i ohlađena vraća u ležište. Time se osigurava dugoročna održivost resursa bez pada tlaka i temperature.

Širi značaj i sljedeći koraci
VGGT-1 je postavila standard za ostatak projekta AZU-a. Nakon nje su uslijedili uspješni rezultati u Osijeku i Vinkovcima, a zatim i u Zaprešiću (2026.). Projekt je dio šire strategije energetske tranzicije Hrvatske, s ciljem da geotermalna energija postane temelj grijanja u kontinentalnom dijelu zemlje. Osim grijanja, moguća su i kaskadna korištenja: zagrijavanje staklenika u poljoprivredi, balneologija, sušenje poljoprivrednih proizvoda ili čak kombinacija s proizvodnjom električne energije ako se dosegnu više temperature na većim dubinama. Komercijalna eksploatacija u Velikoj Gorici očekuje se u razdoblju 2027.–2028., nakon što se dovrše projektiranje, dodatne bušotine i priključak na postojeću toplinsku mrežu. Velika Gorica GT-1 nije samo uspješna bušotina – ona je dokaz da Hrvatska ima ozbiljan geotermalni potencijal koji može promijeniti energetsku sliku cijelog kontinentalnog dijela zemlje. Grad koji je dosad bio poznat po avijaciji i blizini Zagreba sada ima priliku postati i geotermalni predvodnik.

OSIJEK - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Osijek GT-1 (OsGT-1) – potvrđen značajan potencijal za toplinarstvo
Osijek je postao drugi grad u nizu koji je uspješno potvrdio geotermalni potencijal kroz nacionalni projekt Agencije za ugljikovodike (AZU). Istražna bušotina Osijek GT-1 (OsGT-1) dio je programa “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja”, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Riječ je o ključnom koraku prema korištenju lokalne obnovljive energije za daljinsko grijanje, poljoprivredu i gospodarski razvoj istočne Hrvatske.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi u prigradskom naselju Tenja, na manje od 6 kilometara od centra Osijeka, usred slavonske ravnice Panonskog bazena. Područje karakterizira visok geotermalni gradijent, a ciljano ležište nalazi se u neogenskim sedimentima na relativno pristupačnoj dubini. Zbog specifičnih geoloških uvjeta, temperature su nešto niže nego u Velikoj Gorici, ali i dalje izuzetno pogodne za primjenu u toplinarstvu.

Vremenski tijek projekta
* Priprema lokacije — proljeće 2025. (mehanizacija i uređenje terena u Tenji).
* Početak bušenja — srpanj 2025. godine.
* Završetak bušenja i testiranja — kolovoz 2025.
* Službena objava rezultata — 27. kolovoza 2025. (priopćenje Grada Osijeka i AZU-a).

Bušotina je vertikalna, projektirana do dubine od približno 2000 metara (±200 m). Radove je izvodio CROSCO – naftni servisi (član INA Grupe), a vrijednost projekta za ovu bušotinu prelazi 8 milijuna eura.

Tehnički rezultati i potencijal
Testiranjem i hidrodinamičkim mjerenjima potvrđena je ležišna temperatura viša od 100 °C, a procijenjena toplinska snaga prelazi 5 MW (gotovo 5 MW prema nekim izvorima). Ovi rezultati jasno pokazuju da je geotermalni potencijal dovoljan za značajan udio u sustavu daljinskog grijanja grada Osijeka.

Jedna istražna bušotina ovakvih parametara može pokriti veliki dio potreba toplinarstva, uz dodatne mogućnosti kaskadnog korištenja:
* Grijanje stambenih i javnih objekata
* Zagrijavanje staklenika i poljoprivrednih površina
* Balneološke i turističke primjene
* Industrijski procesi

Za potpuno iskorištavanje potrebno je izraditi dublet – proizvodnu bušotinu za crpljenje tople vode i utisnu bušotinu za vraćanje ohlađene vode u ležište. Time se osigurava održivo i dugoročno korištenje resursa.

Širi značaj i sljedeći koraci
Osijek GT-1 je druga uspješna bušotina u AZU-ovom valu (nakon Velike Gorice), a prije Vinkovaca i Zaprešića. Projekt je pokazao stopostotni uspjeh na četiri lokacije, što Hrvatsku pozicionira kao ozbiljnog igrača u geotermalnoj energiji u regiji. Gradonačelnik Ivan Radić istaknuo je da Osijek ovim projektom nastavlja zeleni i gospodarski rast, dok je predsjednik Uprave AZU-a Marijan Krpan naglasio stabilnost geotermalne energije kao ključnog obnovljivog izvora za dekarbonizaciju i energetsku neovisnost. Komercijalna eksploatacija očekuje se u razdoblju 2027.–2028., nakon izrade dodatnih bušotina, projektiranja toplinske mreže i priključka na postojeći sustav centralnog grijanja. Osim grijanja, otvorene su mogućnosti za razvoj poljoprivrede i turizma u okolici. Osijek GT-1 dokazuje da Panonski bazen krije pravo geotermalno blago koje može transformirati energetsku sliku Slavonije – od jeftinijeg i čišćeg grijanja do novih gospodarskih prilika.

VINKOVCI - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Vinkovci GT-1 (VinGT-1) – najtoplija dosad i ključ za Slavoniju
Vinkovci su postali treći grad u nizu koji je potvrdio izvanredan geotermalni potencijal kroz nacionalni projekt Agencije za ugljikovodike (AZU). Istražna bušotina Vinkovci GT-1 (VinGT-1) dio je programa “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja”, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Ova bušotina ističe se kao najtoplija u dosadašnjem valu istraživanja i otvara velike mogućnosti za daljinsko grijanje te razvoj poljoprivrede u istočnoj Hrvatskoj.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi na području općine Jarmina, svega nekoliko kilometara od Vinkovaca, u srcu slavonske ravnice Panonskog bazena. Područje je geološki vrlo perspektivno zahvaljujući visokom geotermalnom gradijentu. Ciljana ležišta nalaze se u neogenskim sedimentima, a bušotina je omogućila pristup vrućim vodama na većoj dubini nego u prethodnim projektima.

Vremenski tijek projekta
* Priprema lokacije — ljeto 2025.
* Početak bušenja — sredina rujna 2025. godine.
* Završetak bušenja i testiranja — početak studenog 2025.
* Službena objava rezultata — 3. studenoga 2025. (mnogi su to nazvali “povijesnim danom za Vinkovce”).

Bušotina je vertikalna, izrađena do dubine od 2700 metara. Radove je izvodio CROSCO – naftni servisi (INA Grupa), a projekt je dio istog uspješnog ciklusa kao Velika Gorica i Osijek.

Tehnički rezultati i potencijal
*Stručni tim AZU-a izmjerio je maksimalnu temperaturu od 131 °C na ciljanoj dubini. To je dosad najviša temperatura zabilježena u ovom valu istraživanja i jasno ukazuje na komercijalnu isplativost geotermalne energije.

Potvrđen je stabilan protok geotermalne vode, što omogućuje:
* Pokrivanje značajnog dijela potreba za daljinskim grijanjem grada Vinkovaca i okolice
* Kaskadno korištenje u poljoprivredi (zagrijavanje staklenika, sušenje poljoprivrednih proizvoda) – posebno perspektivno za područje Jarmine
* Moguće balneološke i turističke primjene

Za potpuno iskorištavanje planira se izrada dublet sustava (proizvodna + utisna bušotina) kako bi se osigurala dugoročna održivost ležišta bez pada temperature i tlaka.

Širi značaj i sljedeći koraci
Vinkovci GT-1 je treća uzastopno uspješna bušotina u AZU-ovom projektu (nakon Velike Gorice i Osijeka), čime je stopa uspješnosti na četiri realizirane lokacije 100 %. Gradonačelnik i načelnik Jarmine istaknuli su da ovo donosi energetsku neovisnost, niže troškove grijanja i nove gospodarske prilike, posebno u poljoprivredi. Sljedeći koraci uključuju izradu studija izvedivosti, projektiranje toplinske mreže i pripremu za komercijalnu eksploataciju. Očekuje se da bi geotermalna energija mogla ući u sustav grijanja Vinkovaca tijekom 2027.–2028. godine. Vinkovci GT-1 nije samo tehnički uspjeh – ona je dokaz da Slavonija ima jedan od najkvalitetnijih geotermalnih resursa u regiji. S temperaturom od 131 °C ova bušotina otvara vrata zelenoj tranziciji, jeftinijem grijanju i razvoju agrobiznisa u jednom od najplodnijih dijelova Hrvatske.

ZAPREŠIĆ - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Zaprešić GT-1 (ZapGT-1) – četvrta uspješnica i najperspektivnija u nizu
Zaprešić je postao četvrti i posljednji grad u nacionalnom valu istraživanja geotermalnog potencijala Agencije za ugljikovodike (AZU), financiranom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Istražna bušotina Zaprešić GT-1 (ZapGT-1) završila je s izvrsnim rezultatima, čime je projekt završio sa stopostotnim uspjehom (4 od 4). Ova bušotina ističe se mogućnošću da samostalno pokrije sve toplinske potrebe grada Zaprešića, što je čini najperspektivnijom u dosadašnjem ciklusu.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi u blizini odlagališta otpada Novi dvori, na sjeverozapadnom dijelu grada. Područje pripada jugozapadnom rubu Panonskog bazena, gdje su geološki uvjeti povoljni za geotermalna ležišta u neogenskim i starijim sedimentima. Ovo je bila “wildcat” bušotina – istraživanje u području bez prethodnih dubokih bušotina, s ograničenim seizmičkim podacima, što je nosilo veći rizik, ali i potencijal za iznenađenje.

Vremenski tijek projekta
* Priprema lokacije — jesen 2025.
* Početak bušenja — 3. prosinca 2025. godine.
* Završetak bušenja i testiranja — veljača 2026.
* Službena objava rezultata — 12. veljače 2026. (predstavljanje na lokaciji uz sudjelovanje AZU-a, Grada Zaprešića i medija).

Bušotina je vertikalna, projektirana do dubine od približno 2500 metara (± 200 m), s ciljanim ležištima na oko 2020 m (primarno) i 1470 m (sekundarno). Radove je izvodio CROSCO – naftni servisi (INA Grupa), kao i na prethodnim lokacijama.

Tehnički rezultati i potencijal
Testiranja su potvrdila postojanje geotermalnog ležišta na dubinama većim od 1600 metara. Prema riječima predsjednika Uprave AZU-a Marijana Krpana, izmjerena je temperatura od 95 °C na dnu bušotine. Unatoč nešto nižoj temperaturi u odnosu na Vinkovce (131 °C) ili Veliku Goricu/Osijek (>100 °C), protok i ukupni parametri ležišta su izvanredni – bušotina ima dovoljan kapacitet da u komercijalnoj uporabi pokrije 100 % toplinskih potreba grada Zaprešića.

To uključuje:
* Centralno grijanje stambenih i javnih objekata
* Potencijal za kaskadno korištenje (staklenici, bazeni, sušenje biomase)
* Znatno smanjenje ovisnosti o plinu i mazutu

Za dugoročnu eksploataciju planira se izrada dublet sustava (proizvodna bušotina + utisna bušotina) kako bi se voda vraćala u ležište i održavala stabilnost resursa.

Širi značaj i sljedeći koraci
Zaprešić GT-1 zaključuje uspješan AZU ciklus (Velika Gorica → Osijek → Vinkovci → Zaprešić) i potvrđuje da hrvatski dio Panonske nizine krije iznimno kvalitetan geotermalni resurs. Gradonačelnik Željko Turk istaknuo je benefite za građane: jeftinije grijanje, energetsku neovisnost i zeleniju budućnost. Sljedeći koraci su izrada studija izvedivosti, projektiranje toplinske mreže i priprema dodatnih bušotina. Komercijalna uporaba očekuje se u razdoblju 2027.–2028. godine, kada bi Zaprešić mogao postati jedan od prvih gradova u Hrvatskoj s potpuno geotermalnim sustavom daljinskog grijanja. Zaprešić GT-1 je kruna ovog istraživačkog vala – dokaz da i područja bliža Zagrebu imaju snažan geotermalni potencijal koji može transformirati kvalitetu života, gospodarstvo i okoliš.

VIROVITICA - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Virovitica GT-1 (VirGT-1) – novi val geotermalne energije u Podravini
Virovitica je ušla u nacionalni geotermalni val kao sljedeći grad nakon uspješnih istraživanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću. Istražna bušotina Virovitica GT-1 (VirGT-1) provodi se pod okriljem Agencije za ugljikovodike (AZU) s ciljem iskorištavanja geotermalne energije za centralizirano grijanje javnih objekata i dugoročni održivi razvoj grada i okolice. Ova bušotina razlikuje se od prethodnih po nižim očekivanim temperaturama, ali je iznimno perspektivna za direktnu primjenu u toplinarstvu bez potrebe za dodatnim tehnologijama.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi na području bivše vojarne u Virovitici, unutar istražnog prostora geotermalne vode „Virovitica 2“. Taj prostor obuhvaća Grad Virovicu i Općinu Lukač, u središnjem dijelu Dravske depresije Panonskog bazena. Geološki uvjeti su povoljni za plića geotermalna ležišta u neogenskim sedimentima, posebno u sloju Slatinskih pijesaka. Ciljana dubina je manja nego kod prethodnih bušotina jer se očekuje da će i na 1300 metara biti dostupna voda dovoljne temperature za grijanje.

Vremenski tijek projekta
* Pripremni radovi — započeli u studenom 2025. (uređenje bušotinskog radnog prostora).
* Početak bušenja — početak veljače 2026. (službeno obilježeno 3. veljače 2026.).
* Trenutni status (veljača 2026.) — bušenje u tijeku, na dubini od oko 600 metara (prema izvješćima iz prvih dana).
* Očekivani završetak — oko 45 dana od početka, odnosno sredina ožujka 2026., kada se očekuju prvi rezultati testiranja.

Bušotina je vertikalna, projektirana do dubine od približno 1300 metara (± 100 m). Radove izvodi CROSCO – naftni servisi (INA Grupa), kao i na svim prethodnim AZU lokacijama.

Tehnički rezultati i potencijal
Još uvijek su u tijeku bušenje i ispitivanja, pa konačni rezultati nisu objavljeni. Prema geološkim procjenama i dosadašnjim podacima:
* Očekivana temperatura geotermalnog fluida: 60–70 °C
* Ciljani sloj: Slatinski pijesci na ~1300 m

Iako je temperatura niža nego u Vinkovcima (131 °C) ili Velikoj Gorici/Osijeku (>100 °C), ova razina je idealna za direktno grijanje javnih i stambenih objekata bez potrebe za visokotemperaturnim sustavima.

Jedna ovakva bušotina može značajno pokriti potrebe za grijanjem ključnih institucija u Virovitici:
* Veleučilište u Virovitici
* Studentski dom i restoran
* Dječji vrtić i III. osnovna škola
* Hala Viroexpo, Državni arhiv, Tehnološko-inovacijski centar
* Javna vatrogasna postrojba i drugi objekti

U planu je i kaskadno korištenje te proširenje na Veteranski centar, Dom umirovljenika i gradske bazene. Za potpunu eksploataciju planira se izrada dublet sustava (proizvodna + utisna bušotina).

Širi značaj i sljedeći koraci
VirGT-1 predstavlja nastavak uspješne geotermalne strategije Hrvatske i prvi korak prema energetskoj neovisnosti Podravine. Gradonačelnik Ivica Kirin naglasio je da projekt gradi temelje za dugoročno, održivo i pristupačno grijanje, uz smanjenje emisija CO₂ i ovisnosti o fosilnim gorivima. Nakon završetka ove istražne bušotine, u planu su dodatne bušotine (npr. u megazoni Zapad II, proglašenoj strateškim interesom). Komercijalna uporaba očekuje se u razdoblju 2027.–2028., nakon što se potvrde parametri ležišta i izradi potrebna infrastruktura. Virovitica GT-1 pokazuje da geotermalna energija nije rezervirana samo za visokotemperaturna ležišta – i plića, umjereno topla voda može transformirati lokalno toplinarstvo i donijeti zelenu energiju izravno građanima.

BJELOVAR - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Korenovo GT-1 (KorGT-1) – Bjelovar kao pionir geotermalne energije u Hrvatskoj
Bjelovar se već godinama ističe kao jedan od najaktivnijih gradova u Hrvatskoj po iskorištavanju geotermalne energije. Istražna bušotina Korenovo GT-1 (KorGT-1) u Velikom Korenovu predstavlja ključni projekt koji je Bjelovar pozicionirao kao predvodnika zelene tranzicije još prije velikog nacionalnog vala Agencije za ugljikovodike (AZU). Ova bušotina nije dio AZU-ovog ciklusa iz 2025./2026., već je realizirana samostalno uz podršku Europskog gospodarskog prostora (EEA fondovi).

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi u Velikom Korenovu, poslovnoj zoni na rubu Bjelovara, u središnjem dijelu Panonskog bazena. Područje je geološki povoljno za plića geotermalna ležišta u neogenskim sedimentima. Cilj projekta bio je pronaći toplu vodu pogodnu za grijanje poslovne zone, poljoprivredu (staklenici, sušare) i budući kompleks Termi Bjelovar.

Vremenski tijek projekta
* Pripreme i prijava — 2023. godine (projekt Korenovo GT-1 prijavljen uz potporu norveških fondova).
* Početak bušenja — kraj 2023. / početak 2024.
* Završetak bušenja i testiranja — veljača/ožujak 2024.
* Službena objava rezultata — ožujak 2024. (gradonačelnik Dario Hrebak proglasio “povijesnim trenutkom”).

Bušotina je vertikalna, izrađena do dubine od 1290 metara (testovi pokazali izvor na oko 1260 m). Vrijednost projekta iznosila je oko 4,4 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva iz EEA fondova (Norveška, Island, Lihtenštajn) pokrila značajan dio.

Tehnički rezultati i potencijal
Rezultati su premašili očekivanja:
* Temperatura u ležištu: 83 °C (na površini oko 70 °C)
* Protok: 30 litara u sekundi
* Kvaliteta vode: odlična, pogodna za direktnu primjenu

Jedna bušotina ovakvih parametara dovoljna je za grijanje cijele buduće poslovne zone Korenovo, uključujući staklenike, sušare, poduzetničke hale te kompleks Termi Bjelovar. Moguća su i kaskadna korištenja: grijanje javnih objekata, poljoprivreda i turizam. Za održivo korištenje planira se izrada dublet sustava (proizvodna + utisna bušotina).

Planovi za nove bušotine i širi značaj
U studenom 2025. gradonačelnik Dario Hrebak najavio je izradu dvije nove geotermalne bušotine u samom centru Bjelovara:
* BjeGT-1 — kod IV. osnovne škole
* BjeGT-2 — u blizini postojećeg gradskog bazena

Ove bušotine trebale bi omogućiti grijanje središnjeg dijela grada i dodatno proširiti geotermalnu mrežu. Bjelovar tako ima ambiciju postati jedan od prvih gradova u Hrvatskoj s masovnim korištenjem geotermalne energije za daljinsko grijanje. Korenovo GT-1 je dokaz da lokalne inicijative mogu biti jednako uspješne kao nacionalni projekti. Bjelovar je već sada primjer kako geotermalna energija može donijeti jeftinije grijanje, razvoj turizma, poljoprivrede i energetsku neovisnost – sve uz značajno smanjenje emisija CO₂.

SLATINA, ČAĐAVICA - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Podravska Slatina GT-6beta (PSGT-6beta) – najdublja u Hrvatskoj i najperspektivnija za proizvodnju električne energije
Slatina (točnije područje Čađavice) dom je najambicioznijeg privatnog geotermalnog projekta u Hrvatskoj. Istražna/razradna bušotina Podravska Slatina GT-6beta (PSGT-6beta) realizirana je od strane tvrtke ENNA Geo (dio ENNA Grupe) na eksploatacijskom polju „Slatina 2“. Za razliku od AZU-ovih bušotina koje su uglavnom usmjerene na daljinsko grijanje gradova, ova bušotina je namijenjena visokotemperaturnoj primjeni – prvenstveno proizvodnji električne energije putem ORC (Organic Rankine Cycle) tehnologije, uz kaskadno korištenje topline.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi u općini Čađavica, oko 15 kilometara jugoistočno od Slatine, u srcu Panonskog bazena. Područje je geološki iznimno povoljno za duboka geotermalna ležišta u starijim sedimentima i karbonatima. Visok geotermalni gradijent omogućuje dosezanje vrlo visokih temperatura na velikim dubinama, što je ključno za učinkovitu proizvodnju struje.

Vremenski tijek projekta
* Pripreme — započele 2022.–2023. godine.
* Početak bušenja — kolovoz 2024. (razradna bušotina PSGT-6).
* Završetak bušenja — početak ožujka 2025. (dubina 4582 metra).
* Inicijalno testiranje — ožujak 2025.
* Dodatno rigless testiranje — 8.–13. kolovoza 2025.

Radove je izvodio specijalizirani tim ENNA Geo, a vrijednost same bušotine i povezanih istraživanja prelazi desetke milijuna eura. Ukupna investicija u projekt GTE Zagocha procjenjuje se na oko 140 milijuna eura.

Tehnički rezultati i potencijal
Ova bušotina drži rekord kao najdublja geotermalna bušotina u Hrvatskoj (4582 m). Testiranja su pokazala izvanredne rezultate:
* Temperatura na dnu — maksimalno 211 °C (kolovoz 2025.)
* Temperatura na površini — oko 180 °C
* Protok — očekuje se oko 110 litara u sekundi na temperaturi od ~170–180 °C (prema projektnim procjenama)

Bušotina potvrđuje visokokvalitetno geotermalno ležište pogodno za proizvodnju električne energije. Planirana geotermalna elektrana GTE Zagocha (Geo Power Zagocha) trebala bi imati priključnu snagu od oko 20 MW, s godišnjom proizvodnjom preko 130.000 MWh – dovoljno za opskrbu više od 42.000 kućanstava.

Osim struje, projekt omogućuje kaskadno korištenje preostale topline za:
* Daljinsko grijanje
* Zagrijavanje staklenika i poljoprivrednih objekata
* Razvoj turizma i balneologije

Za potpunu eksploataciju planira se izrada dodatnih bušotina (proizvodnih i utisnih) kako bi se formirao održivi dublet sustav.

Širi značaj i sljedeći koraci
PSGT-6beta je dokaz da hrvatski dio Panonskog bazena ima potencijal ne samo za grijanje, već i za značajnu proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora. Projekt GTE Zagocha bio bi najveća ORC geotermalna elektrana u Europskoj uniji u trenutku puštanja u rad. Međutim, realizacija je trenutno usporena jer Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) već tri godine nije raspisao natječaj za tržišne premije za geotermalnu energiju. Investitori ističu da je bez zajamčenog otkupa po stimulativnoj cijeni teško zatvoriti financijsku konstrukciju. Ako se prepreke uklone, elektrana bi mogla krenuti s radom tijekom 2028. godine. Ovo bi značajno doprinijelo energetskoj neovisnosti Hrvatske, dekarbonizaciji i razvoju Slavonije. Podravska Slatina GT-6beta nije samo najdublja bušotina – ona je simbol ambicije da Hrvatska postane regionalni lider u geotermalnoj energiji, kombinirajući zelenu proizvodnju struje s lokalnim gospodarskim razvojem.

LEŠČAN - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Leščan GT-1 (LšnGT-1) – INA-in duboki prodor u Podravinu
Leščan GT-1 predstavlja jedan od najambicioznijih geotermalnih projekata u Hrvatskoj, koji provodi INA d.d. na istražnom prostoru „Leščan“ u blizini Đurđevca. Za razliku od AZU-ovih bušotina usmjerenih primarno na daljinsko grijanje gradova, ovaj projekt je usmjeren na visokotemperaturnu geotermalnu energiju – s potencijalom za proizvodnju električne energije i kaskadno korištenje topline.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi u području Leščan, istočno od Đurđevca (Grad Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija), u središnjem dijelu Panonskog bazena. Ovo područje se smatra jednim od najperspektivnijih geotermalnih polja u Hrvatskoj, s visokim geotermalnim gradijentom i potencijalom za duboka ležišta u starijim sedimentima i karbonatima. INA je ovdje već imala prethodna istraživanja ugljikovodika, što je omogućilo dobar geološki model.

Vremenski tijek projekta
* Pripreme — 2023.–2024. (seizmička istraživanja, dozvole, elaborati zaštite okoliša).
* Svečano otvorenje i početak bušenja — 28. ožujka 2025.
* Završetak bušenja — ljeto 2025. (prema izvješćima MOL Grupe iz kolovoza 2025., bušenje je završeno).
* Status (veljača 2026.) — testiranje bušotine i interpretacija podataka u tijeku.

Bušotina je djelomično usmjerena (deviated), projektirana do maksimalne dubine od približno 4190–4200 metara. Radove je izvodio INA-in tim uz podršku specijaliziranih partnera, a vrijednost ove prve bušotine procjenjuje se na oko 20 milijuna eura. Riječ je o prvoj od planiranih osam istražnih bušotina na ovom polju.

Tehnički rezultati i potencijal
Bušenje je dosegnulo ciljane dubine, a testiranja su u tijeku. Prema projektnim procjenama i ranijim geološkim modelima:
* Očekivana temperatura ležišta — oko 200 °C
* Temperatura na površini — oko 180 °C
* Protok — još se evaluira, ali se očekuje komercijalno isplativ

Visoka temperatura čini ovo ležište pogodnim za proizvodnju električne energije putem ORC (Organic Rankine Cycle) tehnologije, uz kaskadno korištenje preostale topline za:
* Daljinsko grijanje (Đurđevac i okolna naselja)
* Zagrijavanje staklenika i poljoprivrednih objekata
* Balneologiju i turizam

Ako rezultati budu pozitivni, projekt bi mogao prerasti u veću geotermalnu elektranu s višestrukim bušotinama (proizvodne + utisne).

Širi značaj i sljedeći koraci
Leščan GT-1 je dio INA-ine strategije energetske tranzicije i diversifikacije izvan tradicionalne nafte i plina. Gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči istaknuo je da uspješan projekt donosi zelenu, jeftinu energiju, nova radna mjesta i razvoj gospodarstva u Podravini. Sljedeći koraci uključuju završetak testiranja, analizu podataka i odluku o daljnjim bušotinama (npr. Leščan GT-2). U slučaju pozitivnih rezultata, moguća je izgradnja geotermalne elektrane već krajem ovog desetljeća. Leščan GT-1 simbolizira ambiciju da Hrvatska iskoristi duboki geotermalni potencijal Panonskog bazena ne samo za grijanje, već i za proizvodnju električne energije – čime bi se dodatno ojačala energetska neovisnost i zelena tranzicija.

KARLOVAC - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Karlovac GT-1 (KaGT-1) – ambiciozni projekt grijanja grada iz dubine
Karlovac predstavlja jedan od najznačajnijih geotermalnih projekata izvan klasičnog Panonskog bazena. Istražna bušotina Karlovac GT-1 (KaGT-1) na istražnom prostoru Karlovac 1 razvija tvrtka GeotermiKA d.o.o. uz podršku Grada Karlovca i EU fondova. Cilj je spojiti geotermalnu energiju na gradski toplinski sustav i omogućiti da se gotovo cijeli grad (oko 50.000 stanovnika) grije obnovljivim izvorom umjesto plina.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi u šumi Šumbar (područje Rečice), nekoliko kilometara od centra Karlovca. Istražni prostor Karlovac 1 obuhvaća oko 45 km². Geološki, područje leži na rubu Panonskog bazena i Dinarida, gdje su geotermalni resursi vezani uz duboke karbonatne i sedimentne slojeve. Očekuje se da će voda biti dostupna na dubinama od 2,5 do 3 kilometra.

Vremenski tijek projekta
* 2019. — GeotermiKA dobila dozvolu za istraživanje na 5 godina.
* 2022.–2023. — Priprema kroz EU projekt PREP4KAGT-1 (suradnja s islandskim stručnjacima) i ishođenje potrebnih dozvola.
* Veljača 2024. — Početak pripremnih radova: krčenje, uređenje bušotinskog radnog prostora i pristupnih cesta u šumi Šumbar.
* 2024.–2025. — Faza projektiranja i traženja financiranja za samo bušenje.
* Status u veljači 2026. — Projekt je u fazi dovršavanja financijske konstrukcije. Bušenje još nije započelo, ali se očekuje u 2026. ili 2027. godini.

Vrijednost same istražne bušotine procjenjuje se na više od 28 milijuna kuna (stariji podaci), a ukupni projekt znatno više uz opremanje i priključak na toplinsku mrežu

Tehnički rezultati i potencijal
Budući da bušenje još nije izvršeno, podaci su temeljeni na geološkim modelima i prethodnim istraživanjima:
* Planirana dubina — oko 2.500–3.000 metara
* Očekivana temperatura — oko 126 °C
* Protok — približno 7.000 m³ vode dnevno

Ovi parametri dovoljni su da geotermalna voda direktno ili uz minimalnu dogrijavanje pokrije veliki dio potreba gradske toplane. Projekt predviđa dublet sustav (proizvodna + utisna bušotina) za održivo korištenje. Glavna namjena je grijanje grada, ali otvorene su i mogućnosti kaskadnog korištenja: poljoprivreda, turizam ili industrijski procesi.

Širi značaj i sljedeći koraci
Karlovac želi postati jedan od prvih većih gradova u Hrvatskoj koji će se gotovo u potpunosti grijati na geotermalnu energiju. Gradonačelnik i GeotermiKA ističu da bi to donijelo niže račune, smanjenje emisija CO₂ i veću energetsku neovisnost. Projekt je dio šire strategije „zelenog grada“ i Akcijskog plana za održivi razvoj. Sljedeći koraci uključuju ishođenje građevinske dozvole za bušenje, osiguranje financiranja (EU fondovi, nacionalni programi) i početak bušenja. Nakon uspješnog testiranja slijedi opremanje bušotine i izgradnja vrelovoda do toplane. arlovac GT-1 pokazuje da geotermalna energija nije ograničena samo na ravnicu – i u brdovitijim dijelovima Hrvatske postoji ozbiljan potencijal koji može transformirati lokalno energetsko gospodarstvo.

KRIŽEVCI - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Križevčanka-1 (Kža-1) – aktivacija postojećeg izvora za grijanje javnih objekata
Križevci su jedan od gradova koji već dulje vrijeme aktivno radi na iskorištavanju geotermalnog potencijala, ali za razliku od novih AZU bušotina (kao Velika Gorica GT-1 ili Vinkovci GT-1), ovdje se radi o reaktivaciji i eksploataciji postojeće istražne bušotine Križevčanka-1. Projekt vodi Grad Križevci uz podršku EU fondova (EEA/Norveška), s ciljem da geotermalna energija postane primarni izvor grijanja za kompleks javnih zgrada u neposrednoj blizini bušotine.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi unutar gradskog područja Križevaca, u blizini Ratarnice i kompleksa javnih objekata (škole, sportske i kulturne ustanove). Područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, gdje su geotermalna ležišta vezana uz neogenske sedimente. Bušotina je starija (prethodna istraživanja iz 2000-ih), duboka oko 1500 metara, a geotermalni resurs nalazi se u plićim i srednjim slojevima.

Vremenski tijek projekta
* Prije 2024. — Bušotina je postojala, ali nije bila u eksploataciji; provedena su ranija ispitivanja (npr. 2008.).
* 2022.–2023. — Grad Križevci osigurao sredstva iz EEA fondova (Island, Lihtenštajn, Norveška) za dva projekta ukupne vrijednosti oko 880.000 eura.
* Ožujak 2024. — Započela hidrodinamička ispitivanja na dubinama od cca 300 i 500 metara.
Travanj 2024. — Završena ispitivanja i predstavljanje rezultata (potvrđen značajan potencijal).
* 2025. — Priprema za ishođenje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda.
* Status u veljači 2026. — U tijeku ishođenje eksploatacijske dozvole; plan je opremanje bušotine pumpama i infrastrukturom tijekom 2027. godine.

Radove na ispitivanju provodili su stručnjaci uz podršku Grada, a projekt nije dio velikog AZU vala novih GT-1 bušotina.

Tehnički rezultati i potencijal
Ispitivanja 2024. na četiri proizvodna uvjeta pokazala su pozitivan geotermalni potencijal. Voda je opisana kao „vruća“ (prema starijim podacima temperatura doseže do 68 °C ili više na površini, s višim vrijednostima u ležištu). Potvrđen je stabilan protok koji omogućuje korištenje za grijanje.

Jedna bušotina ovakvih parametara dovoljna je za pokrivanje potreba grijanja kompleksa javnih zgrada u neposrednoj blizini:
* Škole i vrtići
* Sportske i kulturne ustanove
* Ostali javni objekti

Moguće je i kaskadno korištenje (npr. poljoprivreda ili balneologija). Za dugoročnu i održivu eksploataciju planira se formiranje dublet sustava (proizvodna + utisna bušotina) te integracija u budući gradski toplinski sustav.

Širi značaj i sljedeći koraci
Križevci ovim projektom žele postati jedan od predvodnika u korištenju geotermalne energije među manjim gradovima u kontinentalnoj Hrvatskoj. Gradonačelnik i suradnici ističu benefite: niže troškove grijanja za javne objekte, smanjenje emisija CO₂ i primjer ostalim gradovima.

Sljedeći koraci uključuju:
* Ishođenje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda (2026.)
* Opremanje bušotine i izgradnju vrelovoda (2027.)
* Integraciju u sustav grijanja javnih objekata

Križevčanka-1 pokazuje da čak i starije bušotine mogu postati vrijedan resurs uz moderna ispitivanja i pametno planiranje. Križevci tako kombiniraju naslijeđe s novim zelenim tehnologijama i grade temelje za energetski neovisniju i održiviju budućnost.

LIPIK - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina LpkGT-9 (Lipik GT-9) – revitalizacija tradicije toplica i novi zamah energetskog razvoja
Lipik je jedan od najstarijih geotermalnih centara u Hrvatskoj, poznat po Lipičkim toplicama i prirodnim mineralnim izvorima koji se koriste još od 19. stoljeća. Za razliku od novih AZU GT-1 bušotina u ravnici, projekt u Lipiku usmjeren je na revitalizaciju i modernizaciju postojećih geotermalnih resursa kroz bušotinu LpkGT-9 (Lipik GT-9), koju provodi tvrtka Izvori Lipika d.o.o. uz podršku EU fondova i međunarodne suradnje (posebno s Islandom).

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi na području istražnog prostora „Lipik“, u neposrednoj blizini toplica i gradskog područja. Područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena s povoljnim uvjetima za plića i srednje duboka geotermalna ležišta u neogenskim sedimentima i karbonatima. Lipik ima dugogodišnju tradiciju prirodnih izvora i starijih bušotina (npr. LIP-9/H), koje su osnova za balneološko korištenje.

Vremenski tijek projekta
* Prije 2024. — Postojeće bušotine i izvori koriste se za toplice; provedena ranija ispitivanja.
* 2022.–2023. — Priprema projekta revitalizacije i suradnja s islandskim stručnjacima.
* 2024. — Izvedeni radovi na bušotini LpkGT-9; zaprimljen izvještaj o radovima u AZU (Izvori Lipika d.o.o.).
* 2024. (travanj) — Završna konferencija projekta „Lipik i Island zajedno u istraživanju geotermalnih potencijala“.
* Status u veljači 2026. — Radovi na revitalizaciji i testiranju u tijeku ili završeni; priprema za širu eksploataciju (dozvole, infrastruktura).

Projekt nije dio velikog nacionalnog AZU vala novih GT-1 bušotina, već predstavlja lokalnu inicijativu s fokusom na postojeće resurse.

Tehnički rezultati i potencijal
Bušotina LpkGT-9 i povezani radovi potvrdili su stabilan geotermalni potencijal s temperaturom pogodnom za direktnu primjenu (tipično 60–70 °C, uz mogućnost viših vrijednosti u dubljim slojevima). Protok omogućuje kontinuirano opskrbljivanje toplica i dodatne namjene.
Glavne primjene:
* Balneologija i turizam — grijanje i obogaćivanje bazena u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik
* Grijanje javnih i stambenih objekata — potencijal za proširenje na gradski sustav
* Kaskadno korištenje — poljoprivreda (staklenici, sušare), ribnjaci ili industrijski procesi

Za održivo korištenje planira se dublet sustav (proizvodna + utisna bušotina) i integracija s postojećom infrastrukturom.

Širi značaj i sljedeći koraci
Lipik ovim projektom želi ojačati status geotermalnog i zdravstveno-turističkog centra, uz smanjenje troškova energije i emisija CO₂. Suradnja s Islandom donijela je stručna znanja o visokotemperaturnim sustavima i održivom upravljanju ležištima. Sljedeći koraci uključuju ishođenje eksploatacijskih dozvola, izgradnju vrelovoda i eventualno nove bušotine za proširenje kapaciteta. Komercijalna primjena u punom opsegu očekuje se tijekom 2027.–2028. godine. LpkGT-9 nije samo tehnička bušotina – ona je nastavak višestoljetne tradicije Lipika kao „hrvatskog Baden-Badena“ i primjer kako se stari geotermalni resursi mogu modernizirati za 21. stoljeće, kombinirajući zdravstvo, turizam i zelenu energiju.

SVETA NEDELJA - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Sveta Nedelja GT-1 (SNGT-1) – geotermalni potencijal uz rub Zagreba
Sveta Nedelja, grad u neposrednoj blizini Zagreba, razvija vlastiti geotermalni projekt koji bi mogao značajno doprinijeti grijanju staklenika, poljoprivredi i eventualno širem gradskom toplinarstvu. Istražna bušotina Sveta Nedelja GT-1 (SNGT-1) vodi tvrtka EKO PLODOVI d.o.o. na istražnom prostoru „Sveta Nedelja 1“, uz podršku Grada Svete Nedelje i EU fondova. Projekt se fokusira na revitalizaciju i proširenje postojećih geotermalnih resursa koji se već koriste za grijanje staklenika.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se planira na području katastarske općine Mala Gorica (k.č. br. 365), na poljoprivrednom zemljištu u blizini postojećih staklenika. Područje leži na rubu Panonskog bazena, gdje je geotermalni gradijent umjereniji nego u istočnoj Slavoniji, ali i dalje perspektivan za plića i srednje duboka ležišta u neogenskim sedimentima (sarmatski i badenski lapori, breče) te starijim karbonatima.

Vremenski tijek projekta
* 2023. — Izdana dozvola za istraživanje geotermalnih voda na prostoru „Sveta Nedelja 1“ i „Sveta Nedelja 2“.
* 2023.–2024. — Izrađena Studija geotermalnog potencijala (identificirane 4 potencijalne zone: Bestovje, Strmec, područje Sportskog centra i Ladovići).
* 2024.–2025. — Izrada elaborata zaštite okoliša za SNGT-1 (i GT-2); lokacija određena, priprema dokumentacije.
* Status u veljači 2026. — Postupak odobravanja u tijeku; bušenje još nije započelo, ali se očekuje u 2026. ili 2027. nakon ishođenja svih dozvola i osiguranja financiranja.

Planirana dubina bušotine je 1570 m ± 100 m. Priprema lokacije traje oko 30 dana, a samo bušenje oko 20 dana.

Tehnički rezultati i potencijal
Budući da bušenje još nije realizirano, podaci su temeljeni na geološkim modelima i mjerenjima na postojećim bušotinama (npr. Nedelja-1):
* Očekivana temperatura → do 92,7 °C na dnu bušotine (geotermalni gradijent uz prosječnu površinsku temperaturu od 11 °C).
* Protok → dovoljan za komercijalnu primjenu, posebno grijanje staklenika.
* Namjena → primarno energetsko korištenje za grijanje staklenika s hidroponskim uzgojem (rajčica i drugo povrće), ali i potencijal za proširenje na grijanje javnih objekata, turizam ili industriju.

Projekt predviđa dublet sustav (proizvodna + utisna bušotina) za održivo vraćanje vode u ležište. Postojeća eksploatacija na području Svete Nedelje već se koristi za grijanje staklenika, što potvrđuje kvalitetu resursa.

Širi značaj i sljedeći koraci
Sveta Nedelja želi iskoristiti blizinu Zagreba i jaku poljoprivrednu tradiciju za razvoj zelenog gospodarstva. Projekt donosi niže troškove energije za poljoprivrednike, smanjenje emisija CO₂ i mogućnost proširenja na gradsko grijanje ili turizam. Grad je identificirao četiri prioritetne zone za daljnju eksploataciju.

Sljedeći koraci uključuju:
* Dovršetak postupka procjene utjecaja na okoliš
* Ishođenje građevinske dozvole za bušenje
* Početak radova na SNGT-1 i eventualno GT-2
* Izradu studija izvedivosti i priključak na postojeću infrastrukturu

Sveta Nedelja GT-1 pokazuje da i područja bliža Zagrebu imaju ozbiljan geotermalni potencijal koji može podržati lokalnu poljoprivredu i energetsku tranziciju, čak i s umjerenim temperaturama.

SISAK - GEOTERMALNA BUŠOTINA U PLANU

Istražna geotermalna bušotina Sisak GT-1 (SisGT-1) – u pripremi, s osloncem na postojeći resurs
Sisak je jedan od šest gradova koji su u početnom valu nacionalnog projekta Agencije za ugljikovodike (AZU) bili predviđeni za istraživanje geotermalnog potencijala u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Za razliku od Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, gdje su bušotine već realizirane, Sisak GT-1 još je u fazi pripreme i planiranja. Grad istovremeno aktivno radi na revitalizaciji postojeće stare bušotine Siter-1 (iz 1986.) kako bi što prije započeo s korištenjem geotermalne energije.

Lokacija i geološki kontekst
Planirana nova istražna bušotina nalazi se na istražnom prostoru „Sisak“ (površina oko 10,78 km²) u Sisačko-moslavačkoj županiji, u jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Područje je geološki perspektivno zahvaljujući visokom geotermalnom gradijentu i ležištima u neogenskim sedimentima. Postojeća bušotina Siter-1 već je potvrdila prisutnost geotermalnog vodonosnika, što smanjuje rizik za nove radove.

Vremenski tijek projekta
* 1986. — Izrađena bušotina Siter-1 (postojeći resurs).
* 2022.–2024. — Sisak uključen u inicijalnih šest AZU lokacija (uz Veliku Goricu, Osijek, Vinkovce, Zaprešić i Vukovar).
* 2024.–2025. — Grad Sisak provodi projekt „Tehnička dokumentacija za direktno iskorištavanje geotermalne energije“ (EU sredstva) s fokusom na postojeću bušotinu.
* 2025.–2026. — Dok su druge četiri bušotine završene, Sisak ostaje u fazi pripreme (geološko modeliranje, studije izvedivosti, ishođenje dozvola).
* Status u veljači 2026. — Nova istražna bušotina Sisak GT-1 još nije započela, ali je u planu kao sljedeći korak. Prioritet je trenutno revitalizacija i opremanje Siter-1.

Projekt nije dio prvog kruga realiziranih GT-1 bušotina, već se razvija paralelno kroz lokalne i nacionalne aktivnosti.

Tehnički rezultati i potencijal
Na postojećoj bušotini Siter-1 potvrđen je geotermalni vodonosnik s temperaturom pogodnom za direktno grijanje (procjene iz ranijih ispitivanja kreću se oko 70–90+ °C, ovisno o dubini). Nova GT-1 bušotina planira se na sličnim dubinama (oko 2000–3000 m) kako bi se potvrdio veći protok i stabilnost ležišta.

Potencijal uključuje:
* Grijanje gradskog toplinskog sustava (smanjenje ovisnosti o plinu)
* Kaskadno korištenje u poljoprivredi (staklenici) i industriji
* Moguće balneološke i turističke primjene

Za održivo korištenje predviđa se dublet sustav (proizvodna + utisna bušotina).

Širi značaj i sljedeći koraci
Sisak ima industrijsku tradiciju i razvijenu toplinsku infrastrukturu, pa bi geotermalna energija mogla donijeti značajne uštede, dekarbonizaciju i nove gospodarske prilike. Projekt je dio šire strategije energetske tranzicije Sisačko-moslavačke županije.

Sljedeći koraci uključuju:
* Dovršetak geoloških studija i odabir točne lokacije za Sisak GT-1
* Ishođenje građevinske i rudarske dozvole
* Početak bušenja (očekivano 2026.–2027.)
* Integraciju s postojećom bušotinom Siter-1 i gradskom mrežom

Sisak GT-1 ostaje važan dio nacionalnog geotermalnog plana. Iako još u pripremnoj fazi, kombinacija stare i nove bušotine daje Sisku solidnu osnovu da postane jedan od gradova s najbržim prijelazom na obnovljivo grijanje u Hrvatskoj.

VUKOVAR - GEOTERMALNA BUŠOTINA U PLANU

Istražna geotermalna bušotina Vukovar GT-1 (VukGT-1) – u pripremi, s velikim potencijalom za istočnu Slavoniju
Vukovar je jedan od šest gradova koji su u početnom nacionalnom projektu Agencije za ugljikovodike (AZU) bili predviđeni za istraživanje geotermalnog potencijala u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Za razliku od Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, gdje su bušotine već uspješno realizirane, te Virovitice koja je u tijeku, Vukovar GT-1 ostaje u fazi pripreme i planiranja. Grad aktivno radi na geološkim studijama i pripremi dokumentacije kako bi što prije krenuo u bušenje i iskorištavanje ovog obnovljivog resursa.

Lokacija i geološki kontekst
Planirana istražna bušotina nalazi se na istražnom prostoru „Vukovar“ (ili „Vukovar 2“) u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u srcu Panonskog bazena. Područje je geološki vrlo perspektivno zahvaljujući visokom geotermalnom gradijentu i ležištima u neogenskim sedimentima. Blizina Dunava i ravničarski teren olakšavaju pristup, a postojeći stariji podaci iz bušotina iz prošlog stoljeća daju solidnu početnu osnovu za nova istraživanja.

Vremenski tijek projekta
* 2022.–2024. — Vukovar uključen u inicijalnih šest AZU lokacija (uz Veliku Goricu, Osijek, Vinkovce, Zaprešić i Sisak). Provedena seizmička snimanja i preliminarna geološka modeliranja.
* 2025. — Dok su četiri bušotine završene s odličnim rezultatima, Vukovar i Sisak ostaju u pripremnoj fazi (prioritet dan prvim lokacijama).
* 2025.–2026. — Grad Vukovar i AZU rade na studijama izvedivosti, elaboratima zaštite okoliša i ishođenju dozvola.
* Status u veljači 2026. — Bušenje još nije započelo, ali projekt je aktivan u fazi pripreme. Očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača i početak radova tijekom 2026. ili 2027. godine.

Projekt se financira iz NPOO sredstava i nastavka nacionalnih geotermalnih programa.

Tehnički rezultati i potencijal
Budući da nova bušotina još nije izrađena, procjene se temelje na postojećim geološkim podacima i usporedbama s obližnjim lokacijama (Vinkovci 131 °C, Osijek >100 °C):
* Očekivana dubina — 2000–3000 metara
* Očekivana temperatura — 80–120+ °C (pogodno za direktno grijanje)
* Protok — dovoljan za značajan udio u gradskom toplinskom sustavu

Potencijal je velik za:
* Grijanje grada Vukovara (stambeni objekti, javne ustanove, sportske dvorane)
* Industriju (npr. zona Borovo)
* Kaskadno korištenje u poljoprivredi, turizmu i balneologiji

Za dugoročnu održivost planira se dublet sustav (proizvodna + utisna bušotina).

Širi značaj i sljedeći koraci
Vukovar ima strateški značaj – geotermalna energija bi mogla donijeti jeftinije i zelenije grijanje, smanjenje emisija CO₂ te nove gospodarske prilike u gradu koji se još oporavlja od ratnih razaranja. Projekt je dio šire strategije energetske tranzicije istočne Hrvatske i može se povezati s postojećim toplinskim sustavima.

Sljedeći koraci uključuju:
* Dovršetak geoloških studija i odabir točne lokacije
* Ishođenje građevinske i rudarske dozvole
* Početak bušenja (očekivano 2026.–2027.)
* Integraciju s eventualnim revitalizacijama starijih bušotina

Vukovar GT-1 ostaje važan dio nacionalnog geotermalnog plana. Iako još u pripremnoj fazi, uspjeh susjednih gradova (posebno Vinkovaca) daje veliki optimizam da će i Vukovar uskoro dobiti svoj geotermalni izvor i time dodatno ojačati energetsku neovisnost i održivi razvoj.

BABINA GREDA - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Istražna geotermalna bušotina Babina Greda GT-1 (BaGGT-1) – ENNA-in projekt za novu geotermalnu elektranu od 15 MW
Babina Greda postaje novo geotermalno žarište u istočnoj Slavoniji zahvaljujući privatnom projektu tvrtke ENNA Geo (dio ENNA Grupe). Istražna bušotina Babina Greda GT-1 dio je razvoja projekta GTE Babina Greda, koji uključuje izgradnju geotermalne elektrane priključne snage 15 MW. Ovo je drugi veliki ENNA-in geotermalni projekt nakon Zagocha kod Slatine, a usmjeren je prvenstveno na proizvodnju električne energije uz kaskadno korištenje topline.

Lokacija i geološki kontekst
Bušotina se nalazi na istražnom prostoru „Babina Greda 2“ (u blizini naselja Babina Greda, Vukovarsko-srijemska županija), u srcu Panonskog bazena. Područje je geološki izuzetno perspektivno zbog visokog geotermalnog gradijenta i kvalitetnih ležišta u dubokim sedimentima. ENNA već ima potvrđen potencijal na susjednom polju Babina Greda 1, što smanjuje rizik za ovaj projekt.

Vremenski tijek projekta
* 2024. — ENNA preuzela i pripremila projekt (Babina Greda 2).
* 18. kolovoza 2025. — Službeni početak bušenja Babina Greda GT-1.
* Jesenski 2025. — Bušenje završeno značajno brže od plana (oko 20 dana ranije od predviđenih 92 dana), ciljana dubina oko 3850 metara.
* 2025./2026. — Provedeno proizvodno testiranje (planirano kroz 110 dana nakon bušenja).
* Status u veljači 2026. — Testiranja u završnoj fazi ili završena; rezultati se evaluiraju. Plan je izrada dodatnih 2–3 bušotine (proizvodne i utisne) te izgradnja elektrane.

Radove izvodi ENNA-in tim uz međunarodne partnere. Ukupna investicija u cijeli projekt procjenjuje se na oko 120 milijuna eura.

Tehnički rezultati i potencijal
Bušotina je projektirana kao duboka istražna/proizvodna. Prema projektnim procjenama i ranijim podacima s polja:
* Očekivana temperatura — oko 170 °C na površini (visokotemperaturna)
* Očekivani protok — oko 110 litara u sekundi
* Snaga elektrane — 15 MW (ORC tehnologija)

Ovi parametri omogućuju proizvodnju električne energije uz kaskadno korištenje preostale topline za:
* Zagrijavanje staklenika i poljoprivrednih objekata
* Industriju
* Balneologiju i turizam

Za održivo korištenje planira se dublet sustav s više bušotina.

Širi značaj i sljedeći koraci
Babina Greda GT-1 predstavlja nastavak ENNA-ine strategije razvoja visokotemperaturnih geotermalnih projekata u Slavoniji. Uz Zagochu (20 MW), ovo bi bila druga velika geotermalna elektrana u Hrvatskoj i važan korak prema povećanju udjela obnovljivih izvora u nacionalnoj energetskoj bilanci.

Sljedeći koraci uključuju:
* Analizu rezultata testiranja i potvrdu parametara ležišta
* Ishođenje eksploatacijske dozvole
* Izradu dodatnih bušotina i projektiranje elektrane
* Priključak na elektroenergetsku mrežu

Očekivani početak rada elektrane: 2030.–2031. (ovisno o sustavu poticaja i brzini realizacije).
Babina Greda GT-1 potvrđuje da privatni investitori sve aktivnije ulaze u geotermalni sektor, donoseći visokotemperaturne projekte koji mogu značajno doprinijeti proizvodnji zelene električne energije u Hrvatskoj.

LUNJKOVEC-KUTNJAK - GEOTERMALNA BUŠOTINA

Geotermalno polje Lunjkovec – Kutnjak – prvi veliki geotermalni projekt na sjeveru Hrvatske
Lunjkovec – Kutnjak predstavlja najznačajniji geotermalni projekt u Varaždinskoj županiji i jedan od najperspektivnijih na sjeveru Hrvatske. Projekt vodi tvrtka Bukotermal d.o.o., u većinskom vlasništvu Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec. Za razliku od većine projekata u Slavoniji i Podravini koji su usmjereni na grijanje gradova, ovdje je fokus na proizvodnji električne energije uz značajno kaskadno korištenje topline.

Lokacija i geološki kontekst
Polje se nalazi u Općini Mali Bukovec (naselja Lunjkovec i Kutnjak/Antolovec), oko 20–25 km jugoistočno od Varaždina. Prostire se na površini od gotovo 100 km² u jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Geološki uvjeti su izuzetno povoljni – visok geotermalni gradijent i kvalitetna karbonatna ležišta omogućuju visoke temperature na relativno pristupačnim dubinama.

Ključne bušotine su:
Kutnjak-1 (proizvodna)
Lunjkovec-1 (utisna)

Vremenski tijek projekta
* 2022.–2023. — Završena detaljna istraživanja i hidrodinamička ispitivanja na postojećim bušotinama.
* Listopad 2023. — Službeno objavljeni rezultati: temperatura 142,03 °C na dubini od 2430 metara.
* 2024. — Riješeni imovinsko-pravni odnosi i priprema dokumentacije.
* Ožujak 2025. — Premijer Andrej Plenković uručio ugovor o eksploataciji geotermalne vode Bukotermalu (najveća investicija u povijesti Varaždinske županije).
* Siječanj 2025. — Dobivena dozvola za pridobivanje geotermalnih voda.
* Status u veljači 2026. — U tijeku je projektiranje probne eksploatacije (Kutnjak-1 kao proizvodna, Lunjkovec-1 kao utisna) i priprema za izgradnju geotermalne elektrane. Planira se i nova duboka bušotina za povećanje kapaciteta.

Tehnički rezultati i potencijal
Ispitivanja su potvrdila izvanredne parametre:
* Temperatura: 142 °C na 2430 m (jedna od najviših na sjeveru Hrvatske)
* Protok: stabilan, komercijalno isplativ (procjene oko 50–70 l/s)
* Snaga elektrane: oko 16 MW električne energije (ORC tehnologija)
* Toplinska snaga: dodatnih oko 90 MWth za kaskadno korištenje

Projekt omogućuje:
* Proizvodnju zelene električne energije
* Grijanje staklenika i poljoprivrednih objekata (agrotermija)
* Sušenje poljoprivrednih proizvoda
* Potencijalno daljinsko grijanje naselja u okolici

Za održivo korištenje koristi se dublet sustav (proizvodna + utisna bušotina).

Širi značaj i sljedeći koraci
Ovo je prva geotermalna elektrana na sjeveru Hrvatske i prvi veći županijski projekt takve vrste. Varaždinska županija želi postati regionalni lider u obnovljivim izvorima, a projekt donosi nova radna mjesta, energetsku neovisnost i razvoj poljoprivrede.

Sljedeći koraci (2026.–2028.):
* Provedba probne eksploatacije
* Projektiranje i izgradnja elektrane GTE-1
* Dobivanje potrebnih dozvola i priključak na elektroenergetsku mrežu
* Početak rada elektrane: očekivano 2028.–2030.

Lunjkovec – Kutnjak je dokaz da i sjever Hrvatske ima izuzetan geotermalni potencijal koji može konkurirati slavonskim projektima. Ako sve bude prema planu, ovo će biti jedna od najvećih i najmodernijih geotermalnih elektrana u zemlji.

VELIKA 1 CIGLENA - GEOTERMALNA ELEKTRANA

Geotermalna elektrana Velika 1 (Ciglena) – prva i najveća geotermalna elektrana u Hrvatskoj
Velika 1, smještena u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara, predstavlja prvu hrvatsku geotermalnu elektranu i jedinu koja je do danas radila u punom kapacitetu. Projekt je realiziran od strane tvrtke Geoen d.o.o. (u većinskom vlasništvu turskih investitora), a predstavlja pionirski korak u korištenju dubokih geotermalnih resursa za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj.

Lokacija i geološki kontekst
Elektrana se nalazi u Velikoj Cigleni, nekoliko kilometara jugoistočno od Bjelovara (Bjelovarsko-bilogorska županija). Područje pripada Panonskom bazenu, gdje je geotermalni gradijent izuzetno visok. Geotermalna voda crpi se iz dubine od oko 2500–3000 metara, s temperaturom ležišta preko 170 °C.

Povijest i vremenski tijek
* 2011.–2018. — Pripreme, bušenje i izgradnja (investicija oko 325 milijuna kuna).
* Ožujak 2019. — Početak punog rada.
* 19. studenog 2019. — Svečano otvorenje uz prisustvo premijera i ministara – prva geotermalna elektrana u kontinentalnoj Europi s binarnim ORC ciklusom.
* 2020.–2025. — Prekidi rada zbog višegodišnjih pravnih sporova (turski investitori Geoen vs. hrvatski partneri, stečaj tvrtke Dragana Jurilja i Gorana Pavlovića).
* 12. siječnja 2026. — Elektrana vraćena u posjed Geoen nakon 5 godina sudskih procesa.
* Status u veljači 2026. — U tijeku pripreme za ponovno pokretanje (očekivano do kraja 2026.). Grad Bjelovar će dobiti 600.000 eura koncesijske naknade.

Tehnički podaci i potencijal
* Snaga: 16,5 MW električne (bruto), toplinska snaga oko 75,5 MWt
* Tehnologija: Binary ORC (Organic Rankine Cycle) – voda se hladi i vraća u ležište (dublet sustav)
* Proizvodnja: godišnje preko 100 GWh električne energije (prije sporova)
* Utjecaj: opskrbljivala je gotovo cijeli Bjelovar zelenom energijom, smanjujući emisije CO₂

Elektrana je ekološki čista, s minimalnim utjecajem na okoliš, a koristi se i kaskadno korištenje topline (npr. za grijanje).

Širi značaj i budućnost
Velika 1 je bila simbol hrvatskog geotermalnog potencijala, ali sporovi su pokazali regulatorne slabosti. Nakon povratka vlasnicima, očekuje se brz povratak u pogon i mogućnost proširenja na 32 MW. Projekt je donio nova radna mjesta i suradnju s lokalnom zajednicom.

Ovo je ključni primjer kako geotermalna energija može biti osnova za zelenu tranziciju u kontinentalnoj Hrvatskoj. Ako sve prođe prema planu, Velika 1 će uskoro ponovno postati najveća aktivna geotermalna elektrana u zemlji.

ANALIZA SVIH GEOTERMALNIH BUŠOTINA

Evo detaljne sumarne analize svih geotermalnih bušotina i projekata koje smo do sada obradili (stanje veljača 2026.).

Podijelili smo ih u dvije glavne kategorije:
* Toplinski projekti (primarno za daljinsko grijanje gradova + kaskadno korištenje)
* Visokotemperaturni projekti (za proizvodnju električne energije + kaskadu)

1. Pregled svih projekata

Toplinski projekti (grijanje gradova)
* Završene/realizirane (4): Velika Gorica GT-1, Osijek GT-1, Vinkovci GT-1, Zaprešić GT-1
* U tijeku ili nedavno završene: Virovitica GT-1, Bjelovar (Korenovo GT-1), Križevci (revitalizacija), Lipik (LpkGT-9)
* U pripremi/planu: Karlovac GT-1, Sveta Nedelja GT-1, Sisak GT-1, Vukovar GT-1

Visokotemperaturni projekti (elektrane)
* Postojeća: Velika 1 (Ciglena) – 16,5 MW

U razvoju:
* Slatina/Zagocha (PSGT-6beta) – 20 MW
* Babina Greda GT-1 – 15 MW
* Lunjkovec-Kutnjak – 16 MW
* Leščan GT-1 (INA) – procjena 10–15 MW (ovisno o rezultatima)

Ukupno obrađeno: 18 projekata/bušotina (12 toplinskih + 6 visokotemperaturnih, uključujući postojeću elektranu).

2. Procjena ukupnog potencijala (ako se svi realiziraju)

Toplinska energija (grijanje + kaskada)
* Instalirana toplinska snaga: 85–110 MWth
* Godišnja proizvodnja: 950–1.300 GWhth

Što to znači u praksi:
* Dovoljno za grijanje 120.000–160.000 kućanstava (prosječno hrvatsko kućanstvo troši ~8–10 MWh topline godišnje)
* Ili potpuno pokrivanje daljinskog grijanja u 8–10 većih gradova + značajan dio poljoprivrede (staklenici, sušare)

Električna energija (geotermalne elektrane)
* Instalirana električna snaga: 77–82 MW
* Godišnja proizvodnja: 580–680 GWh električne energije (uz faktor kapaciteta 85–92 %, tipično za geotermale)

Što to znači:
* Dovoljno za opskrbu 150.000–180.000 kućanstava električnom energijom
* Pokriva oko 3–4 % ukupne hrvatske potrošnje električne energije (trenutna godišnja potrošnja HR ≈ 17–18 TWh)

Ukupni kombinirani energetski učinak
* Ukupna korisna energija (toplina + struja): 1.530–1.980 GWh godišnje
* Ekvivalent: zamjena za oko 400–500 milijuna m³ prirodnog plina godišnje
* Smanjenje CO₂: 450.000–600.000 tona godišnje (ovisno o zamijenjenom gorivu)

Ako se svi ovi projekti (koje smo obradili) realiziraju do kraja ovog desetljeća, Hrvatska bi dobila:
* Znatno jeftinije i stabilnije grijanje u kontinentalnim gradovima (posebno Slavonija i Podravina)
* Dodatnih ~3–4 % zelene električne energije u nacionalnom miksu
* Veliki korak prema dekarbonizaciji toplinarstva i smanjenju uvoza plina
* Nova radna mjesta i razvoj poljoprivrede (agrotermija) i turizma

Ovo je konzervativna procjena samo za projekte koje smo spominjali. Nacionalni plan razvoja geotermalnog potencijala procjenjuje ukupni tehnički potencijal Hrvatske na preko 1 GW (uglavnom u Panonskom bazenu), što znači da smo tek na početku.

Realizacija ovisi o:
* Brzini bušenja i financiranju
* Sustavu poticaja (premije za OIE)
* Regulatornom okviru

Hrvatska ima jedan od najboljih geotermalnih gradijenata u Europi (60 % iznad prosjeka) — uz sustavan pristup mogli bismo postati regionalni lider.

Kategorija	Broj projekata	Instalirana snaga	Godišnja proizvodnja	Glavna namjena
Toplinski (grijanje)	12	85–110 MWth	950–1.300 GWhth	Daljinsko grijanje + kaskada
Električni (elektrane)	5	77–82 MWe	580–680 GWh	Proizvodnja struje + kaskada
UKUPNO	17	~100 MWth + 80 MWe	1.530–1.980 GWh	Grijanje + zelena struja

 

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Hrvatska se nalazi na jednom od najperspektivnijih geotermalnih područja Europe – jugozapadnom dijelu Panonskog bazena, gdje je geotermalni gradijent oko 60 % viši od europskog prosjeka. Posljednje dvije godine (2024.–2026.) donijele su pravu renesansu: od četiri uspješne AZU bušotine (Velika Gorica, Osijek, Vinkovci, Zaprešić) preko projekata u Virovitici, Bjelovaru, Lipiku, Križevcima, Svetoj Nedelji, pa sve do visokotemperaturnih projekata u Slatini, Babinoj Gredi, Lunjkovec-Kutnjaku i Leščanu.

Ovo nije slučajnost – to je početak sustavnog iskorištavanja resursa koji Hrvatskoj može donijeti energetsku neovisnost, zelenu tranziciju i gospodarski zamah.

Što geotermalna energija znači za Hrvatsku?

Energetska sigurnost i neovisnost
Geotermalna energija je stabilan, bazni izvor – radi 24/7, za razliku od sunca i vjetra. Samo od projekata koje smo obradili, moguće je ostvariti 77–82 MW električne i 85–110 MW toplinske snage. To je dovoljno da se godišnje proizvede 580–680 GWh struje i 950–1.300 GWh topline – ekvivalent zamjene za stotine milijuna kubika plina.

Dekarbonizacija i niži računi
Toplinski projekti mogu pokriti grijanje desetak većih gradova (od Zaprešića do Vukovara), što bi drastično smanjilo emisije CO₂ iz sektora koji je najveći potrošač fosilnih goriva u kontinentalnoj Hrvatskoj. Građani bi dobili stabilnije i jeftinije grijanje, a industrija i poljoprivreda – konkurentnije cijene energije.

Gospodarski i društveni razvoj
* Poljoprivreda → zagrijavanje staklenika i sušara (agrotermija)
* Turizam → razvoj novih toplica i wellness centara
* Industrija → jeftina procesna toplina
* Lokalni razvoj → nova radna mjesta u bušenju, održavanju, projektiranju i zelenim tehnologijama

Nacionalni plan razvoja geotermalnog potencijala do 2030. godine prepoznaje da Hrvatska ima tehnički potencijal preko 1 GW, što je iznimno visoko za europske razmjere.

Može li Hrvatska postati regionalni lider?
Hrvatska ima bolji geotermalni gradijent od većine susjeda (osim Mađarske, koja je trenutni regionalni lider s najvećim potencijalom ispod 100 €/MWh prema Ember analizi). Mađarska prednjači po instaliranoj snazi i ambicijama, ali Hrvatska ima prednosti:
* Manja zemlja → lakše koordinirati projekte
* EU fondovi (NPOO, Modernizacijski fond) već su aktivirani
* Iskustvo iz naftne industrije (INA, CROSCO) može se brzo prenijeti na geotermalu
* Blizina tržišta (EU) i mogućnost izvoza tehnologije i znanja

Ako do 2030. realiziramo samo pola od trenutno planiranih projekata (oko 200–300 MW kombinirane snage), Hrvatska bi mogla biti među tri najjača geotermalna igrača u regiji (uz Mađarsku i eventualno Rumunjsku). Ako idemo punom parom – možemo postati regionalni predvodnik u kombinaciji proizvodnje struje i masovnog grijanja gradova.

Izazovi koje treba riješiti
* Visoki troškovi i rizik bušenja (10–20 mil. € po bušotini)
* Spori administrativni postupci i nedostatak jasnih premija za geotermalne elektrane
* Potreba za dodatnim znanjem i lokalnim lancima opskrbe

Zaključak
Geotermalna energija nije samo još jedan obnovljivi izvor – ona je strateški resurs koji Hrvatskoj može dati ono što malo koja zemlja u regiji ima: stabilnu, domaću, zelenu energiju duboko ispod površine. Ako nastavimo ovim tempom i ubrzamo realizaciju (posebno visokotemperaturne projekte za struju), Hrvatska može u sljedećih 10–15 godina postati regionalni lider u geotermalnoj energetici i značajno smanjiti ovisnost o uvozu energenata. Panonski bazen nije samo plodna ravnica – on je naše energetsko blago. Vrijeme je da ga iskoristimo punom snagom.