Republika Hrvatska posjeduje značajan geotermalni potencijal, posebno u panonskom području, gdje visoke temperature podzemnih voda omogućuju proizvodnju električne i toplinske energije. Ova energija je kontinuirana, neovisna o vremenskim uvjetima i ekološki prihvatljiva, zauzimajući malu površinu zemljišta u usporedbi s drugim obnovljivim izvorima.

Prva geotermalna elektrana u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara radi od 2019. godine s kapacitetom od 16 MW, s mogućnošću proširenja na 32 MW, dok je u Legradu prošle godine ostvareno komercijalno otkriće za proizvodnju električne energije. U Zagrebu se koristi samo 10% potencijala geotermalnog polja, a u tijeku je projekt spajanja kvarta Gredice na centralni toplinski sustav. Dravska depresija, na dubinama od 4000 do 5000 metara, nudi temperature od 200 do 220 °C, idealne za velike projekte.

Ključni projekti u gradovima

U Velikoj Gorici ispitivanja su potvrdila značajan geotermalni potencijal s temperaturama preko 100 °C. Bušotina GT-1 može zadovoljiti gotovo 60% potreba lokalnog toplinarskog sustava, s potencijalom za primjenu u poljoprivredi. Projekt "Razvoj geotermalnog potencijala za potrebe toplinarstva" uključuje izradu dodatne bušotine za proizvodno-utisni par, financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a radove je izvela tvrtka Crosco iz INA Grupe.

U Osijeku i Vinkovcima napreduje projekt "Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja", financiran iz NextGenerationEU programa (2021.–2026.). U Osijeku (bušotina OsGT-1) završene su pripreme radnog prostora početkom lipnja 2025., a bušenje je započelo početkom srpnja 2025. godine, s vrijednošću od 8,13 milijuna eura. Slični radovi planirani su za Vinkovce (VinGT-1) u rujnu 2025., pod vodstvom Agencije za ugljikovodike, uz sudjelovanje Crosca i STSI-ja.

ENNA Grupa razvija dva velika postrojenja: GTE Zagocha (kod Slatine, snaga 20 MW, ulaganje preko 260 milijuna eura) i GTE Babina Greda (snaga 15 MW). Za Zagochu je prva bušotina (PSGT-6ß) izbušena do 4582 m s temperaturom od 201 °C, a priključak na mrežu planiran je za 2028. godinu. Radovi na Babinoj Gredi započinju u trećem ili četvrtom tromjesečju 2025., s pogonom 2030./2031.

Integracija s projektima zbrinjavanja CO₂

Geotermalna energija igra ključnu ulogu u projektu GT-CCS za trajno skladištenje ugljikovog dioksida (CO₂) u iscrpljenim poljima ugljikovodika, posebno u području Bockovca u Osječko-baranjskoj županiji. Procijenjeni kapacitet je 15,77 milijuna tona CO₂ u 25 godina, s mogućnošću proširenja na 25 milijuna tona. Projekt, vrijedan 400 milijuna eura, uključuje geotermalne bušotine za net-zero rješenje i koristi se za cementnu industriju (Nexe u Našicama, Duna Drava Cement u Mađarskoj), HEP-ovo postrojenje u Osijeku i Crodux Energetiku u Slavonskom Brodu. Uvršten je na EU listu projekata od zajedničkog interesa (PCI), s financiranjem iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.

Izazovi i budući napredak

Unatoč potencijalima, geotermalna energija suočava se s izazovima poput visokih investicija, regulatornih prepreka i nedostatka poticaja – natječaj za premije nije raspisan od srpnja 2022. Cementna industrija ima tehničke izazove u smanjenju emisija CO₂, što zahtijeva energiju za hvatanje i skladištenje, rješavano geotermalnim izvorima. Potrebno je usvojiti novi Nacionalni energetski i klimatski plan za ubrzanje razvoja. Hrvatska ne smije zanemariti ovaj resurs, jer on doprinosi energetskoj neovisnosti, održivosti i tranziciji prema zelenoj energiji, uz sudjelovanje ključnih aktera poput Agencije za ugljikovodike, ENNA Grupe, Crosca i HEP-a.

GEOTERMALNI POTENCIJAL REPUBLIKE HRVATSKE

Hrvatska ima jedan od najvećih geotermalnih potencijala u Europi, 60% veći od prosjeka, s ukupnim procjenama do 1 GW (gigavata). Konzervativne procjene su 500 MW električne snage, ali neke idu do 1000 MW. Toplinski potencijal je 750-1300 MWt (megavata termalne snage), što je ekvivalent 1/4 godišnje potrošnje prirodnog plina u zemlji.

Geotermalni potencijal je koncentriran u 14 županija Panonskog bazena (npr. Zagreb, Osijek-Baranja, Vukovar-Srijem, Sisak-Moslavina). Identificirano je preko 70 lokacija za različite namjene (električna proizvodnja, grijanje, poljoprivreda). Ključni aktivni projekti: Velika Ciglena (175°C, 16,5 MWe + 75,5 MWt), Slatina (190°C), Lunjkovec-Kutnjak (140°C), Bizovac, Ivanić, Zagreb (do 125 MWt u Kutnjak-Lunjkovec). U tijeku su istraživanja u 24 područja, uključujući Draškovec, Legrad, Babina Greda, s fokusom na bivša naftna polja.

Trenutno instalirani kapaciteti su 85 MWt termalno (42 MWt za daljinsko grijanje, 24 MWt za toplice, 6,5 MWt za staklenike), i samo 10-16 MWe električno (Velika Ciglena).

Mogući broj geotermalnih elektrana i snage

Broj elektrana: Procjena na temelju prosječne snage od 20 MW po elektrani (primjeri: Zagocha 20 MW, Babina Greda 15 MW, Velika Ciglena 16 MW) ukazuje na mogućnost izgradnje oko 50 elektrana za ostvarenje 1000 MW potencijala. Vlada planira 319 MW do 2030., s 68 MW kao kratkoročnim ciljem.

Snage: Elektrane su tipično binarnog tipa (Organic Rankine Cycle), s snagama 10-20 MWe po postrojenju, uz toplinsku komponentu 50-100 MWt za kaskadnu upotrebu (grijanje, poljoprivreda). Potencijal za električnu proizvodnju prelazi 100 MWe, s fokusom na dubine 2100-4600 m i temperature 90-227°C.

Generirana toplinska i električna energija

Električna energija: Za potencijal od 1000 MW, godišnja proizvodnja može dosegnuti 7884 GWh (uz faktor kapaciteta 90% i 8760 sati rada godišnje). To je dovoljno za oko 1,3 milijuna domaćinstava (prosječna potrošnja 6000 kWh/god po domaćinstvu). Iz novih aukcija za 6 lokacija, očekuje se 600 GWh/god električne energije (za 100.000 domaćinstava).

Toplinska energija: Za 1300 MWt potencijala, godišnja proizvodnja može biti do 10.249 GWh. Trenutna upotreba je 180-650 TJ/god (50-180 GWh), uglavnom za grijanje (npr. 80 GWh/god u Karlovcu, 88 GWh/god u Vukovaru za 50% kapaciteta). Kaskadna upotreba (električna + toplinska) može uštedjeti do 30% u odnosu na plin.

Troškovi izgradnje

Ukupni troškovi: Za ostvarenje 1000 MW električnog potencijala, procjena je 7,5 milijardi eura (prosječno 7,5 milijuna eura po MW, uključujući bušenje i infrastrukturu). Istraživanje košta 50 milijuna eura (za 6 gradova: Vinkovci, Vukovar, Osijek, Sisak, Zaprešić, Velika Gorica), dok su ukupne investicije za 6 aukcijskih lokacija 400 milijuna eura (40% za bušenje, ostatak za elektrane). Pojedinačni projekti: Zagocha 260 milijuna eura (20 MW), Babina Greda preko 200 milijuna (15 MW), Karlovac 8,5 milijuna eura (20 MWt).

Izazovi i poticaji: Visoki početni troškovi (bušenje, rizici), regulatorne prepreke i okolišni utjecaji (seizmičnost). Poticaji: Premije 0,21 EUR/kWh za električnu energiju, EU fondovi (30 milijuna eura iz NPOO), cilj 36,6% OIE do 2030.

Ove procjene geotermalnog potencijala su konzervativne i ovise o daljnjim istraživanjima. Geotermalna energija može značajno pridonijeti energetskoj neovisnosti, smanjenju emisija i ekonomskom rastu, ali zahtijeva brže rješavanje birokracije.

HRVATSKA INDUSTRIJA GEOTERMALNE TEHNOLOGIJE

Hrvatska industrija u sektoru geotermalne energije je u fazi razvoja, potaknuta velikim prirodnim potencijalom zemlje (naročito u Panonskom bazenu), ali još uvijek ovisi o uvozu ključnih tehnoloških komponenti. Prema dostupnim podacima, Hrvatska ima instalirani kapacitet od oko 16,5 MWe u geotermalnim elektranama (npr. Velika Ciglena), s brojnim projektima u tijeku poput Zagocha (20 MW) i Babina Greda (15 MW). Industrija se oslanja na domaće kapacitete u građevinarstvu, bušenju i elektroopremi, ali specijalizirane komponente poput turbina uglavnom se uvoze. Ukupni udio domaćih komponenti u projektima može doseći 57%, ali Hrvatska još nema vlastitu proizvodnju ključnih dijelova za geotermalne elektrane, što ograničava potpunu neovisnost. Ova analiza temelji se na pregledima hrvatskih tvrtki poput Končara, HELB-a i Crosca, te međunarodnih partnera.

Glavne komponente geotermalnih elektrana

Geotermalne elektrane (naročito binarnog tipa s ORC – Organic Rankine Cycle – ciklusom, koji prevladava u Hrvatskoj zbog srednjih temperatura) sastoje se od sljedećih ključnih elemenata:

*Bušotine i bušaća oprema: Za ekstrakciju geotermalne vode (dubine 2-5 km).
* Turbine i generatori: Za pretvorbu topline u električnu energiju.
* Pumpe i cjevovodi: Za cirkulaciju fluida, otporni na visoke temperature i koroziju.
* Heat exchangers (izmjenjivači topline): Za prijenos topline iz geotermalne vode na radni fluid (npr. izobutan).
* Električni sustavi: Transformeri, kontrolni sustavi, MV/LV mreže i zaštita.
* Kontrolni i monitoring sustavi: Senzori, softver za upravljanje i sigurnost.
* Građevinska infrastruktura: Temelji, zgrade i pomoćni sustavi (npr. rashladni tornjevi).

Ove komponente zahtijevaju visoku tehnološku razinu, a Hrvatska industrija pokriva dio kroz postojeće kapacitete u energetici i strojarstvu.

Komponente koje se mogu proizvesti u Hrvatskoj

Hrvatska ima razvijenu industriju u području energetike, strojarstva i elektrotehnike, s tvrtkama poput Končara, HELB-a i Crosca koje sudjeluju u geotermalnim projektima. Lokalna proizvodnja fokusira se na usluge, građevinske radove i standardne elektromehaničke dijelove, što čini oko 57% ukupne vrijednosti projekata.

* Bušenje i istraživanje: Potpuno lokalno. Tvrtka Crosco (dio INA Grupe) izvodi bušenje bušotina za većinu projekata, poput onih u Velikoj Gorici, Osijeku i Slatini. Ovo uključuje opremu za dubinsko bušenje i testiranje, gdje Hrvatska ima iskustvo iz naftnog sektora.

* Električni i kontrolni sustavi: Glavna snaga hrvatske industrije. Končar proizvodi generatore, motore, excitacijske sustave, kontrolne i zaštitne sustave, UPS sustave te monitoring za rotirajuće strojeve, specifično prilagođene za geotermalne i druge OIE projekte. HELB sudjeluje u instalaciji MV (35 kV i 11 kV) i LV mreža, transformera, LV ormarića, testiranju i puštanju u pogon, kao u projektu Velika 1. Ove komponente čine značajan dio domaćeg udjela.

* Mehaničke komponente i infrastruktura: Lokalne tvrtke poput Đuro Đaković (spomenute u kontekstu biomase i geotermalnih projekata) mogu proizvoditi cijevi, ventile i građevinske elemente. OLEUM FLEX sudjeluje u fleksibilnim cjevovodima za projekte poput Zagocha. Građevinski radovi, temelji i pomoćni sustavi (npr. rashladni tornjevi) izvode se lokalno.

* Projektiranje i inženjering: Tvrtke poput Enerkon pružaju dizajn ORC sustava i bušotina (BOP), uključujući cost-benefit analize i detaljne projekte, kao u Velikoj 1. GeotermiKA i slične specijalizirane tvrtke nude usluge za geotermalne pumpe i sustave.

* Pumpe i mjerni instrumenti: HELB i KROHNE (lokalni ogranak) proizvode ili instaliraju pumpe za geotermalne fluide i mjernu opremu za power generation.

Ovi kapaciteti potiču iz hrvatske tradicije u energetici (npr. Končar je globalni igrač u generatorima), ali su prilagođeni geotermalnom sektoru kroz EU fondove i partnerstva.

Komponente koje se moraju uvesti

Unatoč domaćim snagama, Hrvatska još nema razvijenu proizvodnju specijaliziranih komponenti za geotermalne elektrane, što dovodi do uvoza oko 43% vrijednosti projekata. To je posljedica nedostatka tehnološkog know-howa za visokotemperaturne i korozijski otporne dijelove, te ograničenog tržišta. Glavni uvozi uključuju:

* ORC turbine i generatori za binarni ciklus: Uvoze se iz Italije (Turboden, koji je isporučio turbine za Veliku Ciglenu i druge projekte) ili Kine (Kaishan za projekte poput Slatina-3). Ove turbine su srce elektrane, a Hrvatska ih ne proizvodi zbog složene tehnologije.

* Specijalizirane pumpe i heat exchangers: Za visoke temperature (preko 150°C), uvoze se iz SAD-a, Japana (Fuji Electric) ili Europe, jer domaći proizvođači nemaju kapacitete za otporne materijale.

* Napredni senzori, softver i materijali: Senzori za seizmički monitoring, korozijski otporni premazi i specijalizirani softver za upravljanje uvoze se iz EU ili Azije, jer Hrvatska nema specijalizirane tvrtke za ove niše.

* Kompletna oprema za nove tehnologije: Za projekte poput CCGeo (closed-loop sustavi), komponente se uvoze iz EU fondova ili partnera poput Siemens-a (kao u Velikoj 1).

Uvoz je neophodan zbog visokih troškova razvoja (npr. turbine čine 30-40% investicije) i regulatornih zahtjeva za certificiranom opremom.

Industrijske perspektive

Hrvatska industrija ima solidnu bazu u podržavajućim sektorima (elektrotehnika, bušenje), što omogućuje 57% domaćeg udjela i smanjuje ovisnost o uvozu za usluge i standardne dijelove. Međutim, za potpunu neovisnost potrebno je ulaganje u R&D za specijalizirane komponente, poticano EU fondovima (npr. NPOO) i partnerstvima (kao s Turbodenom ili Kaishanom). Razvoj ove industrije mogao bi stvoriti tisuće radnih mjesta, smanjiti emisije i povećati izvoz, posebno jer Hrvatska cilja na 319 MW geotermalne snage do 2030. Ako se industrija dalje razvija, uvoz bi se mogao smanjiti na 20-30%, čineći geotermalnu energiju ključnim stupom zelene tranzicije.

RAZVOJ GEOTERMALNIH ELEKTRANA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Pregled ključnih geotermalnih projekata u Hrvatskoj. Fokus je na postojećim (izvedenim) i planiranim (za iduće godine, do 2030. i dalje). Podaci uključuju lokaciju, investiciju, generirane snage (toplinsku i električnu), pozitivne strane implementacije, status, vremenski okvir i druge relevantne informacije. Procjene su bazirane na službenim dokumentima i aktualnim vijestima (stanje na srpanj 2025.). Ukupni cilj prema Nacionalnom energetskom i klimatskom planu je 68 MW električne snage do 2030., s potencijalom do 319 MW, uz ulaganja od oko 400 milijuna eura za ključne projekte. Geotermalni potencijal je koncentriran u Panonskom bazenu, s temperaturama do 220°C, što omogućuje kaskadnu upotrebu (električna energija + grijanje + poljoprivreda).

Postojeći projekti

Velika Ciglena (Velika 1)
* Lokacija: Velika Ciglena, kraj Bjelovara (Bjelovarsko-bilogorska županija).
* Investicija: Oko 325 milijuna kuna (približno 43 milijuna eura).
* Generirane snage: 16,5 MWe (električna), 75,5 MWt (toplinska).
* Pozitivne strane: Pridonosi energetskoj neovisnosti, smanjuje emisije CO₂ (ekvivalentno uštedi fosilnih goriva), stabilna proizvodnja (faktor kapaciteta 90%), podržava lokalnu ekonomiju kroz zapošljavanje i turizam. Ekološki čista, s minimalnim utjecajem na okoliš.
* Status: Izveden, u pogonu od 2019. (prva geotermalna elektrana u kontinentalnoj Europi s binarnim ciklusom ORC).
* Ostali podatci: Kompanija: GEOEN (u vlasništvu MB Holdinga, Turska). Tehnologija: Binarni ciklus s turbinama iz Italije (Turboden). Temperatura: 175°C. Može se proširiti na 32 MW. Koristi se za električnu energiju i grijanje.

Geotermalno polje Zagreb
* Lokacija: Jugozapadni dio Zagreba i okolice (Grad Zagreb i Zagrebačka županija).
* Investicija: Nije precizno navedena, ali dio većih ulaganja u toplinarske sustave (milijuni eura).
* Generirane snage: Do 125 MWt (toplinska, trenutno iskorišteno samo 10-15% potencijala).
Pozitivne strane: Omogućuje centralizirano grijanje za stambene i javne objekte, smanjuje ovisnost o plinu, podržava urbanu dekarbonizaciju, ekonomski isplativo za velike gradove. Minimalni utjecaj na okoliš uz reinjekciju vode.
* Status: Izveden, djelomično u upotrebi od 1970-ih (INA-Naftaplin istraživanja).
* Ostali podatci: Kompanije: HEP i INA. Tehnologija: Direktna upotreba za grijanje. Temperatura: Do 80°C. Planira se proširenje na kvart Gredice.

Bizovac (Termia kompleks)
* Lokacija: Bizovac, kraj Valpova (Osječko-baranjska županija).
* Investicija: Nije detaljno navedena, ali dio ranijih ulaganja u rekreacijske centre.
* Generirane snage: Oko 10-20 MWt (toplinska, za grijanje i balneologiju).
* Pozitivne strane: Podržava turizam i rekreaciju (toplice), zdravstvene beneficije (mineralna voda), lokalni ekonomski razvoj. Ekološki prihvatljivo, s planovima za reinjekciju otpadne vode.
* Status: Izveden, u upotrebi od 1970-ih.
* Ostali podatci: Temperatura: Do 90°C. Koristi se za hotelski kompleks i kuhinju (plin iz vode). Plan separacije i reinjekcije u pripremi.

Lunjkovec-Kutnjak
* Lokacija: Blizu Koprivnice (Koprivničko-križevačka županija).
* Investicija: Dio lokalnih ulaganja, oko 5-10 milijuna eura za istraživanje.
* Generirane snage: Do 125 MWt (toplinska).
* Pozitivne strane: Grijanje za poljoprivredu i industriju, smanjenje troškova energije, podrška zelenoj tranziciji.
* Status: Djelomično izveden, u upotrebi za grijanje.
* Ostali podatci: Kompanija: Bukotermal. Temperatura: 140°C. Planirano proširenje.

Planirani projekti

Zagocha (Slatina 2)
* Lokacija: Slatina (Virovitičko-podravska županija).
* Investicija: Preko 260 milijuna eura.
* Generirane snage: 20 MWe (električna).
* Pozitivne strane: Najčišća obnovljiva energija, balansiranje elektroenergetskog sustava, smanjenje emisija, zapošljavanje (stotine radnih mjesta), energetska neovisnost.
* Status: U razvoju, bušenje započeto 2024.
* Vremenski okvir: Priključak na mrežu 2028.
* Ostali podatci: Kompanija: ENNA Grupa. Tehnologija: Binarni ciklus, bušotina PSGT-6ß (4582 m, 201°C). Dio većeg plana za 6 lokacija.

Babina Greda
* Lokacija: Babina Greda (Vukovarsko-srijemska županija).
* Investicija: Preko 200 milijuna eura.
* Generirane snage: 15 MWe (električna).
* Pozitivne strane: Ekološki čista, stabilna proizvodnja, podrška regionalnom razvoju, smanjenje troškova energije.
* Status: U pripremi.
* Vremenski okvir: Radovi Q3/Q4 2025., pogon 2030./2031.
* Ostali podatci: Kompanija: ENNA Grupa. Integracija s poljoprivredom.

Legrad
* Lokacija: Legrad (Koprivničko-križevačka županija).
* Investicija: Nije precizno navedena, ali dio većih ulaganja (milijuni eura po bušotini).
* Generirane snage: Bareminimum 50 MWe (električna).
* Pozitivne strane: Veliki potencijal za izvoz usluga, zapošljavanje, dekarbonizacija.
* Status: U razvoju, bušenje započeto veljača 2025.
* Vremenski okvir: Elektrana u pogonu do 2027.-2028.
* Ostali podatci: Kompanija: Terra Energy Exploration (Soyak, Turska). Više bušotina planirano.

Korenovo
* Lokacija: Veliko Korenovo, kraj Bjelovara (Bjelovarsko-bilogorska županija).
* Investicija: Oko 4-5 milijuna eura po bušotini (ukupno nije navedeno).
* Generirane snage: 25 l/s toplinske (70°C), za grijanje.
* Pozitivne strane: Grijanje industrijske zone i termi, zdravstveni turizam (mineralna voda), smanjenje fosilnih goriva, minimalan utjecaj na okoliš.
* Status: Istraživanje završeno, rezervama potvrđeno 2024.
* Vremenski okvir: Operativno do 2026.-2027.
* Ostali podatci: Kompanija: Terme Bjelovar. Bušotina KorGT-1 (1289 m dubine). Ekološka procjena u tijeku.

Velika Gorica
* Lokacija: Velika Gorica (Zagrebačka županija).
* Investicija: Dio 50 milijuna eura iz NPOO (NextGenerationEU).
* Generirane snage: Temperature 60-110°C, za grijanje (do 60% potreba toplinarskog sustava).
* Pozitivne strane: Grijanje kućanstava i institucija, smanjenje troškova, podrška zelenoj tranziciji.
* Status: Istraživanje u tijeku, bušotina GT-1 završena.
* Vremenski okvir: Završetak istraživanja ožujak 2026., projekt lipanj 2026.
* Ostali podatci: Kompanija: Crosco (INA Grupa). Druga bušotina planirana.

Osijek
* Lokacija: Osijek (Osječko-baranjska županija).
* Investicija: 8,13 milijuna eura za bušenje.
* Generirane snage: Temperature 60-110°C, za grijanje.
* Pozitivne strane: Centralizirano grijanje, smanjenje emisija, ekonomski rast.
* Status: Bušenje započeto srpanj 2025. (bušotina OsGT-1).
* Vremenski okvir: Završetak 2026.
* Ostali podatci: Dio NPOO programa, Agencija za ugljikovodike.

Vinkovci
* Lokacija: Vinkovci (Vukovarsko-srijemska županija).
* Investicija: Dio 50 milijuna eura NPOO.
* Generirane snage: Temperature 60-110°C, za grijanje.
* Pozitivne strane: Podrška lokalnoj ekonomiji, obnovljiva energija za kućanstva.
* Status: Pripreme, bušenje planirano rujan 2025. (VinGT-1).
* Vremenski okvir: Završetak 2026.
* Ostali podatci: Agencija za ugljikovodike, Crosco.

Zaprešić, Sisak, Vukovar
* Lokacija: Zaprešić (Zagrebačka županija), Sisak (Sisačko-moslavačka županija), Vukovar (Vukovarsko-srijemska županija).
* Investicija: Dio 50 milijuna eura NPOO.
* Generirane snage: Temperature 60-110°C, za grijanje (potencijalno do 100 MWt po projektu).
* Pozitivne strane: Dekarbonizacija toplinskih sustava, uštede za javne institucije, lokalni razvoj.
* Status: Istraživanje u pripremi.
* Vremenski okvir: Bušenje 2025.-2026., završetak lipanj 2026.
* Ostali podatci: Dio šestogodišnjeg programa NextGenerationEU.

Draškovec (AAT Geothermae)
* Lokacija: Draškovec (Međimurska županija).
* Investicija: Nije navedena, ali dio EU fondova.
* Generirane snage: Nisko-temperaturna, za električnu i toplinsku energiju.
* Pozitivne strane: Zatvoreni ciklus minimizira rizike, podrška zelenoj energiji.
* Status: U razvoju.
* Vremenski okvir: Do 2026.-2027.
* Ostali podatci: Kompanija: AAT Geothermae (Švicarska). Tehnologija: Closed-loop.

GT-CCS (Geotermalno skladištenje CO₂)
* Lokacija: Bockovac, Osječko-baranjska županija.
* Investicija: 400 milijuna eura.
* Generirane snage: Integrirano s geotermalnim bušotinama za net-zero rješenje (kapacitet skladištenja 15,77-25 milijuna tona CO₂ u 25 godina).
* Pozitivne strane: Trajno skladištenje CO₂ iz industrije (cementara, HEP), podrška EU PCI listi, smanjenje emisija.
* Status: U pripremi.
* Vremenski okvir: Do 2030.
* Ostali podatci: Kompanije: Nexe, Duna Drava Cement, HEP, Crodux. Financiranje iz NPOO.

Ostali manji projekti u istraživanju: Ernestinovo, Merhatovec, Križevci, Virovitica, Topusko, Lipik (za grijanje i poljoprivredu, investicije 5-10 mil. eura po lokaciji). Ukupno, Hrvatska ima 12 eksploatacijskih polja i 24 istražna prostora, s fokusom na EU fondove za ubrzanje.

ENERGIJSKE GEOTERMALNE POLITIKE

Republika Hrvatska (RH) aktivno integrira geotermalnu energiju u svoj energetski miks, usklađujući se s politikama Europske unije (EU) koje naglašavaju obnovljive izvore energije (OIE) za postizanje energetske sigurnosti i neovisnosti. Ovo je posebno važno u kontekstu smanjenja ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima poput zemljog plina, koji čini veliki dio toplinskih sustava u hrvatskim gradovima. Geotermalna energija se promovira kao stabilan, domaći resurs koji može doprinijeti dekarbonizaciji, stabilizaciji mreže i smanjenju emisija CO₂. U nastavku opisujem ključne EU i RH politike, te specifično povezivanje geotermalnih projekata s postojećim toplinskim sustavima u gradovima poput Osijeka, Zagreba, Velike Gorice i Siska.

EU politike koje promoviraju geotermalnu energiju

EU vidi geotermalnu energiju kao ključni element za energetsku neovisnost, jer je to izvor koji nije ovisan o vremenskim uvjetima, stabilizira elektroenergetski sustav i podržava grijanje/hlađenje. Ključne politike uključuju:

* Revizirana Direktiva o obnovljivoj energiji (RED III): Postavlja obvezujuće ciljeve za udio OIE do 2030. (42,5% ukupno), uključujući godišnje povećanje OIE u grijanju i hlađenju za 0,8% (do 2030.). Ova direktiva potiče geotermalnu energiju kroz rješavanje prepreka poput nedostatka vještina, certificiranja i svijesti, te podržava integraciju u lokalne sustave.

* Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED): Podržava integrirano energetsko planiranje na lokalnoj razini i dekarbonizaciju daljinskih sustava grijanja/hlađenja. Potiče razvoj novih sustava baziranih na OIE, uključujući geotermalne, što olakšava zamjenu fosilnih goriva poput plina.

* Zakon o neto-nultoj industriji (NZIA): Geotermalna energija je identificirana kao jedna od osam strateških tehnologija. Omogućuje brže dozvole, skaliranje investicija i jačanje sigurnosti opskrbe kroz ubrzanu implementaciju.

* Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA): Indirektno podržava geotermalni sektor kroz nacionalne programe istraživanja, fokusirane na litij (koji se može ekstrahirati iz geotermalnih voda), čime se jača resursna neovisnost.

Ove politike su dio Energetske unije EU-a, s fokusom na pet dimenzija: energetsku sigurnost, dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, unutarnje tržište i istraživanje. EU potiče geotermalnu energiju kako bi se smanjila ovisnost o uvozu (npr. ruskog plina), s ciljem da geotermalna energija pokrije do 75% potreba za grijanjem u EU do 2050.

Energijske politike Republike Hrvatske i integracija s EU politikama

RH je uskladila svoje politike s EU okvirom kroz pristupanje EU-u 2013., fokusirajući se na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% do 2030. (u odnosu na 1990.) i povećanje udjela OIE na 42,5% do 2030. Ključni dokumenti uključuju:

* Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050.: Usmjerena na EU ciljeve smanjenja emisija, povećanja OIE i energetske učinkovitosti. Geotermalna energija se ističe kao domaći resurs za sigurnost opskrbe, s ciljem 319 MW instalirane snage do 2030. (68 MW kratkoročno), što doprinosi neovisnosti od uvoza plina (Hrvatska uvozi oko 80% energije).

* Plan razvoja geotermalnog potencijala RH do 2030.: Usvojen 2022., definira geotermalnu energiju kao prioritet za nisko-ugljični razvoj. Cilja na iskorištavanje panonskog bazena (potencijal >1 GW), s fokusom na integraciju u toplinske sustave za smanjenje ovisnosti o plinu. Financiranje dolazi iz EU fondova (npr. NextGenerationEU, NPOO – Nacionalni plan oporavka i otpornosti).

* Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP): Usvojen 2020., ažuriran 2023./2024., usklađen s EU Energetskom unijom. Cilja na 36,6% OIE do 2030., s geotermalnom energijom kao ključnim za dekarbonizaciju grijanja (cilj: 1,1% godišnje povećanje OIE u grijanju). Podržava energetsku neovisnost kroz domaće resurse, smanjujući uvoz plina za 25%.

Ove politike podržavaju energetsku neovisnost kroz poticaje poput premija za OIE (0,21 EUR/kWh za geotermalnu električnu energiju), EU financiranje (30-50 milijuna eura za istraživanja) i regulatorne olakšice za dozvole. RH koristi EU fondove za projekte koji integriraju geotermalnu energiju u postojeće sustave, smanjujući emisije i troškove.

Povezivanje geotermalnih elektrana s postojećim toplinskim sustavima

Hrvatski gradovi poput Osijeka, Zagreba, Velike Gorice i Siska imaju razvijene centralne toplinske sustave (CTS) koji uglavnom koriste zemni plin (udio >80% u proizvodnji topline), što ih čini idealnim za integraciju geotermalne energije kroz kaskadnu upotrebu (proizvodnja električne energije + topline). Ova integracija podržava dekarbonizaciju, smanjujući ovisnost o plinu i troškove (uštede do 30%). Ključni projekti:

* Zagreb: Geotermalno polje (potencijal 125 MWt) se povezuje s HEP-ovim CTS-om (službeno najveći u RH, >50% potrošnje plina). Projekt spajanja kvarta Gredice (temperatura 80°C) koristi reinjekciju vode za ekološku održivost. Pozitivne strane: Smanjenje emisija za 20-30%, grijanje za 1,5 milijuna stanovnika. Investicija: Dio NPOO (milijuni eura), završetak do 2026.

* Velika Gorica: Projekt "Razvoj geotermalnog potencijala za toplinarstvo" (bušotina GT-1, temperatura >100°C) integrira se s lokalnim CTS-om (HEP-Toplinarstvo, >90% plina). Može zadovoljiti 60% potreba, uključujući poljoprivredu. Pozitivne strane: Uštede troškova, zapošljavanje, smanjenje CO₂. Investicija: Dio 50 milijuna eura iz NPOO, bušenje završeno 2025., integracija do 2026.

* Osijek: Bušenje bušotine OsGT-1 (započeto srpanj 2025., temperatura 60-110°C) povezuje se s CTS-om (HEP, uglavnom plin). Dio GT-CCS projekta za skladištenje CO₂. Pozitivne strane: Grijanje za 100.000 stanovnika, smanjenje emisija iz cementne industrije. Investicija: 8,13 milijuna eura, završetak 2026.

* Sisak: Istražni prostor uključuje integraciju s CTS-om (Toplinarstvo Sisak, >80% plina). Planirano bušenje 2025.-2026., temperatura 60-110°C. Pozitivne strane: Dekarbonizacija industrije, podrška regionalnom razvoju. Investicija: Dio NPOO, ukupno 50 milijuna eura za šest lokacija.

Ovi projekti su dio šireg plana za šest lokacija, financiranih EU sredstvima, s fokusom na reinjekciju vode za održivost i kaskadnu upotrebu. Ukupno, geotermalna energija može zamijeniti 25% potrošnje plina u grijanju, doprinoseći energetskoj neovisnosti RH.

REGIONALNA BUDUĆNOST GEOTERMALNE TEHNOLOGIJE

RH ima jedan od najvećih geotermalnih potencijala u Europi, posebno u Panonskom bazenu, gdje geotermalni gradijent prelazi 4°C/100 m, a temperature dosežu do 220°C. Međutim, u usporedbi sa susjednim zemljama (Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Italija), RH je u sredini ljestvice: ima solidan potencijal i aktivne projekte, ali zaostaje u instaliranoj snazi i iskorištenosti resursa. Prema izvješćima, regija Dunavske kotline (koja uključuje RH, Mađarsku, Sloveniju, Srbiju i dijelove BiH) ima velik neiskorišteni potencijal, ali RH koristi samo 10-15% svog geotermalnog polja u Zagrebu, dok je instalirana električna snaga samo 16,5 MWe (Velika Ciglena), a toplinska oko 85 MWt.

Mađarska: Lider u regiji s instaliranom toplinskom snagom od preko 298 MWth (2021.), a među top 5 zemalja svijeta za geotermalno grijanje staklenika. Potencijal je sličan RH (visoke temperature u Panonskom bazenu), ali Mađarska ima više iskorištenih resursa za grijanje i električnu proizvodnju, s ulaganjima u duboke bušotine. RH zaostaje, ali surađuje u projektima poput DARLINGe (mapiranje resursa).

Slovenija: Sličan potencijal u dubokim resursima (dio DARLINGe projekta s RH i Mađarskom), ali manja instalirana snaga (oko 196 GWh/god u rangiranju upotrebe). Fokus na plitke geotermalne pumpe i turizam (toplice), s manjim ulaganjima u električnu proizvodnju.

Srbija: Potencijal u sjevernom dijelu (Vojvodina), s instaliranom snagom oko 660 GWh/god (u rangiranju upotrebe), fokusirano na toplinsku energiju za grijanje i balneologiju.

Bosna i Hercegovina: Optimalne geološke karakteristike, ali niska instalirana snaga i ulaganja, uglavnom za toplice.

Crna Gora: Manji potencijal, fokus na hidroeenergiju i ugljen; geotermalni resursi su ograničeni na toplice.

Italija: Vodeća u Europi s 34 geotermalne elektrane (1 GWe instalirano, 5,56 TWh godišnje), doprinoseći 2% nacionalne energije. Italija je daleko naprednija u tehnologiji i izvozu know-howa.

Ukupno, RH je na sredini: ima veći potencijal od BiH, Srbije i Crne Gore, sličan Sloveniji i Mađarskoj, ali zaostaje za Italijom. Instalirana snaga u regiji je niska (EU ukupno ~1 GWe), ali RH se ističe u novim investicijama (50 milijuna eura za istraživanje u šest gradova).

Zaključak

Uz povećana ulaganja (npr. preko EU fondova poput NPOO i NextGenerationEU, koji već financiraju 50 milijuna eura za istraživanje), RH ima realnu mogućnost postići tehnološku dominaciju u regiji, posebno u Panonskom bazenu gdje resursi prelaze 1 GW. Trenutno, RH ima iskustvo iz naftnog sektora (tvrtke poput Crosco i INA specijalizirane za bušenje), što omogućuje izvoz usluga bušenja i inženjeringa susjedima. Primjeri: RH može izvoziti know-how za binarni ciklus (ORC) elektrane, kaskadnu upotrebu (električna + toplinska energija) i integraciju s CO₂ skladištenjem, gdje je pionir u projektima poput GT-CCS.

Ako se ulaganja povećaju na 400 milijuna eura (kao za šest aukcijskih lokacija), RH može ostvariti 319 MW do 2030., premašujući susjede poput Srbije ili BiH. To bi omogućilo liderstvo u regionalnim projektima (npr. DARLINGe s Mađarskom i Slovenijom), gdje RH može dijeliti mape resursa i tehnologije. Potencijal za izvoz: Bušenje za susjede (Crosco već radi u regiji), dizajn sustava (Enerkon) i komponenti (Končar generatori). RH bi mogla postati "hub" za geotermalnu edukaciju i R&D, privlačeći investicije iz EU-a i Azije (npr. partnerstva s Turskom u Velikoj Cigleni).

Izvoz know-howa susjedima je visok, posebno BiH, Srbiji i Crnoj Gori, gdje je razvoj spor. RH može izvoziti usluge za istraživanje (kao u Vojvodini, Srbija) ili tehnologije za grijanje, koristeći iskustvo iz projekata poput Legrad ili Babina Greda. Primjer: Suradnja u EU projektima (npr. s Mađarskom za litij iz geotermalnih voda) mogla bi dovesti do izvoza do 2030., stvarajući tisuće radnih mjesta i ekonomski rast. Rizici: Regulatorne prepreke i konkurencija iz Italije ili Mađarske.

Dodatno, prema IRENA-i i EGEC-u (Europski geotermalni savjet), regija ima veliki neiskorišteni potencijal, ali RH može koristiti EU zakonodavstvo (NZIA, CRMA) za ubrzanje, fokusirano na litij iz geotermalnih voda kao strateški resurs. U Mađarskoj je instalirana snaga veća za grijanje, ali RH može dominirati u električnoj proizvodnji uz nove projekte. Dodatni izvori potvrđuju da RH ima šansu za liderstvo ako riješi birokraciju i poveća R&D.