U Republici Hrvatskoj povećava se broj instaliranih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije dok istovremeno sve češće dolazi do pojava generiranja viškova električne energije jer je proizvodnja veća od potrošnje električne energije dok se posljedično nameće sve veća potreba za ugradnjom baterijskih sustava za akumulaciju energije. Hrvatska je dio šireg europskog trenda prema povećanju udjela obnovljivih izvora energije, s ciljem 36,4% udjela do 2030. godine. Solarna energija, iako do nedavno manja u energetskom mixu, doživljava brzi rast, što stvara potrebu za upravljanjem potencijalnim viškovima energije. Baterijski sustavi za akumulaciju energije (BESS) postaju ključni za integraciju ovih viškova u javnu mrežu, omogućavajući pohranu i korištenje energije kada je proizvodnja niska.
Trenutno stanje solarne energije
Prema podacima iz veljače 2025., Hrvatska je do kraja 2024. godine instalirala 397,1 MW novih solarnih kapaciteta, što je povećalo ukupni kapacitet na 872,1 MW, s preko 26.000 solarnih postrojenja povezanih na mrežu. Očekuje se da će kapacitet premašiti 1 GW do kraja 2025., s projekcijom od 1,5 GW do 2025. i 2,5 GW do 2030.
U 2023. godini, solarne elektrane s kapacitetom od 460 MWp proizvele su gotovo 300 GWh električne energije, što čini mali dio ukupne proizvodnje od 16.800 GWh, od kojih je gotovo 70% bilo iz obnovljivih izvora. Solarna energija trenutačno čini oko 3% ukupne proizvodnje, ali njezin rast sugerira potencijal za viškove tijekom vrhunaca proizvodnje, posebno danju.
Analiza viškova solarne energije
Viškovi solarne energije nastaju kada proizvodnja prekoračuje potražnju, što je često slučaj tijekom sredine dana kada je sunčeva izloženost najveća, a potražnja može biti niža. Iako precizni podaci o viškovima nisu dostupni u javnim izvještajima, studije slučaja, poput one za Jertovec, ukazuju na potencijal za viškove električne energije u budućnosti, posebno s planiranim povećanjem solarnih kapaciteta. Ovo se može dodatno potvrditi analizom dnevnih profila potražnje i proizvodnje, koja pokazuje da solarna energija često prekoračuje potražnju u određenim satima.
Tabela ispod prikazuje ključne podatke o solarnoj energiji u Hrvatskoj:
| GODINA- | -INSTALIRANA SNAGA MW- | -PROIZVODNJA GWh- | -UDIO U PROIZVODNJI |
| 2021 | 309 | 150 | 1% |
| 2023 | 460 | 300 | 2% |
| 2024 | 872,1 | 600-700 | 3-4% |
| 2025 | >1000 | 700-1000 | 4-6% |
Mogućnosti ugradnje baterijskih sustava
Baterijski sustavi za akumulaciju energije (BESS) ključni su za upravljanje viškovima solarne energije. Studija iz 2019. analizirala je različite primjene BESS-a u Hrvatskoj, uključujući:
* Arbitrage energije: Na primjer, u Jertovcu, BESS postaje financijski izvediv pri cijenama baterija od oko 400 EUR/kWh, što je niže od trenutačnih cijena (>700 EUR/kWh). Ovo omogućava pohranu energije tijekom niskih cijena (visoka solarna proizvodnja) i prodaju tijekom visokih cijena.
* Stabilnost mreže: Na otoku Lošinju, BESS smanjuje broj prekida (SAIFI) s 18 na 4 (manji sustav) ili 2 (veći sustav) i ukupno vrijeme prekida (SAIDI) s 1434 minuta na 1349 (manji) ili 602 minute (veći), iako su troškovi visoki u usporedbi s izgradnjom prenosne linije.
* Krajnji korisnici: Kombinacija solarnih panela i BESS-a recimo u školama, profitabilna je pri cijenama baterija od 150 EUR/kWh, što sugerira budući potencijal s padom cijena.
* EV punionice: Mali BESS (<13 kW) profitabilan je za špiciranje, s pozitivnom neto sadašnjom vrijednošću (NPV) pri većim snagama veze, npr. 50 kW granica, 2 kWh, ulaganje od 1567,77 EUR, NPV od 5102,10 EUR.
Praktični primjeri uključuju projekt IE Energy blizu Šibenika, gdje se gradi 50 MW baterijski sustav, s planovima proširenja na 110 MW do 2024. godine, financiran s 19,8 milijuna eura od hrvatske vlade. Ovo je trenutačno najveći takav projekt u jugoistočnoj Europi, pokazujući praktičnu primjenu za upravljanje viškovima i stabilnost mreže.
Vladina podrška i financijski poticaji
Hrvatska vlada aktivno promiče BESS kroz subvencije i poticaje. U 2023. godini pokrenut je program subvencija od 60 milijuna eura za poduzeća koja instaliraju 80 MW obnovljivih izvora i 20 MWh baterija. Postoje i planovi za dodatna ulaganja, uključujući izvješće o 500 milijuna eura za BESS iz 2024. godine, te planovi za subvencioniranje do 100 MWh kapaciteta do 2026.. Ovi poticaji olakšavaju integraciju BESS-a između solarne elektrane i javne mreže.
Nacionalni plan energije i klime do 2030. također podržava proizvodnju električnih baterija kao dio strategije povećanja obnovljivih izvora, što ukazuje na dugoročnu predanost ovom području.
Ekonomični i tehnički izazovi
Iako su BESS tehnički izvedivi, ekonomska izvedivost ovisi o cijenama baterija, koje trenutačno prelaze 700 EUR/kWh, ali se očekuje pad na 400 EUR/kWh ili manje u budućnosti, što bi učinilo mnoge primjene profitabilnima. Studije također ukazuju na izazove poput visokih početnih troškova za grid-level primjene, gdje su troškovi BESS-a često veći od alternativnih rješenja poput izgradnje prenosnih linija.
S obzirom na brzi rast solarne kapaciteta i potencijalne viškove tijekom vrhunaca proizvodnje, ugradnja baterijskih sustava između solarne elektrane i javne mreže ključna je za maksimalno iskorištavanje solarne energije. Hrvatska vlada podržava ove napore kroz subvencije, a studije slučaja pokazuju tehničku i potencijalnu financijsku izvedivost, posebno s padom cijena baterija. Ovo rješenje ne samo da može upravljati viškovima već i poboljšati stabilnost mreže, što je ključno za ostvarivanje ciljeva obnovljivih izvora energije do 2030. godine.
