1 mil/min plastičnih boca
Ponedjeljak, 03 Srpanj 2017 09:52

1 mil/min plastičnih boca

Svake se minute u svijetu proda milion plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20 posto i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska, piše britanski Guardian. Takva potražnja plod je očito neutažive žeđi za flaširanom vodom i širenjem zapadne, urbanizirane kulture u Kinu i druge zemlje azijskog Pacifika. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. godine. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Po postojećim trendovima rasta, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde. Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se može odlično reciklirati. Prikupljanje boca i njihovo recikliranje, međutim, ni izbliza ne prate porast proizvodnje i potrošnje. Manje od polovine boca kupljenih 2016. prikupljeno je za recikliranje, a samo ih je sedam posto pretvoreno u nove boce. Umjesto toga, većina ih završi na smetlištima ili u oceanima. Između pet i 13 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima i progutaju ih morske ptice, ribe i ostali organizmi. Do 2050. godine u oceanima će po težini biti više plastike nego riba, sudeći po istraživanju Zaklade Ellen MacArthur. Stručnjaci upozoravaju da je plastika već našla put do ljudskog prehrambenog lanca. Znanstvenici sa sveučilišta u belgijskom Gentu nedavno su izračunali da ljudi koji vole plodove mora godišnje u sebe unesu 11.000 sitnih komada plastike. Prošle je godine u analizi sveučilišta u Plymouthu otkriveno da je u trećini ulovljene ribe u Britaniji pronađena plastika, uključujući bakalar, skušu i razne školjke. Aktivist za zaštitu okoliša Hugo Tagholm kaže da su brojke poražavajuće. "Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj, jer plastika zagađuje svaki prirodni sustav i sve više organizama na Zemlji". Zabrinutost za zagađivanje oceana posebno je velika. Prošli su mjesec znanstvenici pronašli gotovo 18 tona plastike na jednom od najizoliranijih svjetskih otoka, nenaseljenom koraljnom atolu u južnom Pacifiku. Plastika je stigla i do udaljenih arktičkih obala, otkriveno je u odvojenoj studiji. Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a Kina je najodgovornija za porast potražnje. Kineska potražnja iznosi četvrtinu svjetske, prenosi SEEbiz.eu. "Kina je ključna zemlja za razumijevanje porasta globalne prodaje PET boca", rekla je Rosemary Downey iz Euromonitora. "Iza toga stoji proces urbanizacije i želja za zdravijim životom, odnosno zabrinutost kvalitetom vode iz vodovoda", kazala je Downey. Najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca-Cola je odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3.400 svake sekunde. Greenpeace tvrdi da šest najvećih kompanija gaziranih napitaka i vode u prosjeku imaju samo 6,6 posto recikliranih PET boca u svojim proizvodima. Aktivisti za zaštitu okoliša pokušavaju javnim pritiskom natjerati kompanije da povećaju udio reciklirane plastike u svojim bocama. "Tijekom nedavne ekspedicije Greenpeacea na udaljene škostske otoke, našli smo plastične boce gotovo svuda gdje smo pošli. Evidentno je da industrija gaziranih pića mora smanjiti svoje 'plastične otiske' diljem svijeta", kazala je članica te organizacije Louisa Casson.
Energetika.ba


EKOLOŠKI PROBLEMI I PROFIT? Umjesto u reciklaži, milijuni plastičnih boca završit će na smeću
Nakon što je prošli tjedan ukinuta naknada za ambalažu za mlijeko i mlječne proizvode, što je posljedično trebalo smanjiti njihovu cijenu, one su u trgovinama još uvijek uglavnom iste. Prijelazno razdoblje predviđa da građani još do kraja listopada uz naknadu mogu vraćati u trgovine boce mlijeka i mliječnih proizvoda, a trgovci i reciklažna dvorišta do kraja studenoga imaju pravo dobiti povrat naknade isplaćene potrošaču te isplatu troškova preuzimanja ambalaže. Promjena pravilnika trgovcima smanjuje opseg posla i troškove, a proizvođačima mlijeka ukidanje naknade ništa ne znači, jer je riječ o prolaznoj stavci, piše Glas Slavonije.

60 milijuna boca
“Kao potrošač mogu reći da nisam primijetila da je igdje snižena cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Možda je taj rok i prekratak, s obzirom na zalihe robe i prijelazno razdoblje koje imaju trgovci za prodaju tih proizvoda u ambalaži s povratnom naknadom” kaže Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača u Osijeku. Godišnje se vraća 534 milijuna boca i limenki, odnosno 93 posto. Ambalaža od mlijeka i mliječnih proizvoda čini 11 posto od toga, što je oko 60 milijuna plastičnih boca. Te bi boce trebale završiti na reciklaži, no vjerojatno će završiti na deponijama otpada.

Povrat naknade i za drugu PET ambalažu?
U Zelenoj akciji tvrde da se povratna naknada za ambalažu pokazala kao ekološki izuzetno efikasna mjera. Vjeruju da bi trebalo razmisliti i o uvođenju povratne naknade za još neke vrste PET ambalaže za koje ta naknada sada ne postoji. Upozoravaju da su ovom mjerom pogođeni najsiromašniji koji doslovno žive od skupljanja boca. Također, uvjereni su da nije za očekivati da će trgovci smanjiti cijene mliječnih proizvoda jer bit time izgubili 10,5 milijuna kuna, piše Glas Slavonije. “Nikako mi nije jasno zašto je ministarstvo ukinulo naknadu samo za ambalažu za mlijeko i mliječne proizvode. Zašto onda nisu ukinute i za proizvođače voda, sokova ili domaće vinare. Mislim da se iza toga krije nečiji profit, a ne stvarna briga za potrošače”, zaključuje Popović Filipović.
net.hr


Plastične boce: Korisne, nužno zlo ili bi ih trebalo zabraniti?

"Ako bi se uklonila pošast vode u boci, eliminirali bismo jedan od najvećih problema s kojima se suočava naš okoliš." - Capt. Charles Moore, oceanograf i osnivač organizacije Algalita. Plastične boce su odgovorne za jedan od najvećih ekoloških problema oceana. Drugi veliki problem je količina onečišćenja uzrokovana proizvodnjom plastičnih boca. Plastične boce s vodom također ispuštaju štetne kemikalije u vodu koju sadrže, osobito kada su ostavljene u toplim ili vrućih okruženjima. Jednokratne plastične boce (kao i ostali jednokratni plastični predmeti) nikada se neće u potpunosti razgraditi nakon što su odbačene. Boce koje nisu reciklirane i nepravilno su zbrinute često završavaju na odlagalištima otpada i/ili u oceanima.

Nastanak plastične boce
Plastične boce nastaju iz kemijskih spojeva izdvojenih iz naftnih derivata. Zagrijavanjem ti spojevi međusobno reagiraju, stvarajući plastiku koja se zatim oblikuje u različite predmete pa tako i plastične boce. Čak oko 7% svjetske potrošnje nafte odnosi se na proizvodnju plastike. Nakon proizvodnje, plastične se boce pune različitim sadržajima, uključujući kemikalije, te se plasiraju na tržište i iskorištavaju.

Pogrešno i štetno korištenje plastične boce
Nakon uporabe, plastične boce najčešće završavaju ili na odlagalištima otpada gdje ostaju stoljećima jer se jako sporo razgrađuju, ili u rijekama i morima gdje se nakon stotina godina raspadaju u mikroplastiku, a brojne ih životinje zamjene i za hranu. Iako kombinacija svjetlosnih zraka i/ili vode može pomoći da se boca razgradi, sitni komadi plastike i dalje ostaju. To su oni sitni dijelovi koji sadrže mnoge od štetnih kemikalija koje su uključene u proizvodnju boca i koje završavaju u želucima bezbroj morskih životinja i ptica. Kada jedemo ribu koja je pojela plastiku, mi također jedemo tu plastiku u tragovima.

Pravilno korištenje plastične boce
Iako bi bilo najbolje se da plastične boce (i drugi plastični materijali) ne proizvode i ne koriste, njihovo pravilno korištenje podrazumijeva odvojeno prikupljanje i iskorištavanje, odnosno plasiranje u proces recikliranja nakon čega od njih nastaje sirovina za novu proizvodnju, čime se štede resursi i štiti okoliš.

Što vi možete napraviti
Kako bi se smanjila potrošnja plastičnih boca, možete napraviti sljedeće:
Koristiti staklene boce ili limenke umjesto plastičnih
Svaku iskorištenu plastičnu bocu odvojiti i staviti u kantu za plastiku nakon čega će ona biti upućena u proces recikliranja

Piti vodu iz pipe, umjesto flaširane vode
Umjesto bacanja plastičnih boca u kantu, možete ih staviti sa strane pored kante ili direktno dati ljudima koji skupljaju boce jer je u Hrvatskoj za određene plastične boce od pića (bilo koja osim mlijeka) moguće u trgovinama dobiti i povratnu naknadu, što za cilj ima veće prikupljanje i recikliranje plastičnih boca. Rezultati su pozivitini i sa socijalne strane. Zanimljivo je da se skoro 92% plastičnih boca koje su u sustavu povratne naknade reciklira. Zelena akcija traži da se plastične boce za higijenske i kuhinjske potrepštine (npr. boce za šampon, ulje, ocat) također uključe u taj sustav.

O autorima: Marija Mileta i Marko Košak članovi su Zelene akcije, udruženja građanki i građana za zaštitu okoliša.
Više o zaštiti okoliša za bolje danas i sutra čitajte na Green Livingu.
Tema: Green Living
www.24sata.hr


Pića iz PET boca opasna po zdravlje?
Skladan i zdrav odnos čovjeka, stakla i prirode narušila je pojava plastike. Osim što plastika istiskuje staklo s polica supermarketa, ona je ozbiljan ekološki problem. Znanstvenici su dokazali da se otrovni spojevi iz PET ambalaže s vremenom nakupljaju u piću koje se nalazi u boci, otkriva nam u svojoj knjizi ''Druga strana potrošačkog raja'' prof.dr.sc. Valerije Vrček. Prof.dr.sc. Valerije Vrček mladi je znanstvenik koji u knjizi ''Druga strana potrošačkog raja'' piše o malim, velikim, poznatim i nepoznatim znanstvenim kontroverzama. Neke od brojnih tema o kojima piše su GMO hrana, korištenje teflona u pripremi hrane, hormonska terapija, lijekovi, mobiteli, mamografija, proizvodi od polikarbonatne plastike, itd. Pročitaj zanimljive ulomke o ekologiji i plastičnim ambalažama iz knjige ''Druga strana potrošačkog raja'' u izdanju Školske knjige.

Ekologija i kič ambalaže
U stalnom postavu zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt nalazi se najveća zbirka stakla u Hrvatskoj. Krilata čaša od bijeloga nitastog stakla, bilikumi (čaše dobrodošlice) u obliku čizama, staklene boce i bidermajerske posude te vitraji i skulpture otkrivaju razdoblja baroka i rokokoa, historicizma i secesije. Više od 6000 predmeta prikazuje povijest staklarske proizvodnje te svjedoči o osebujnom odnosu čovjeka i prirode kroz umjetničko i industrijsko oblikovanje stakla. Najstariji tragovi takvog stvaralaštva su staklene posude iz Mezopotamije, napravljene oko 1500. godine pr. Krista. Osim što je djelo ljudskih ruku, staklo nastaje i prirodnim procesima. Fulguriti su staklene forme koje mogu nastati udarom groma u pustinjski pijesak, dok se opsidijani formiraju hlađenjem vulkanske lave. Osnovni kemijski sastav prirodnih oblika stakala sličan je staklu koji čovjek već stoljećima proizvodi.

Plastikom protiv stakla
Skladan i zdrav odnos čovjeka, stakla i prirode narušila je, na poseban način, pojava plastike. Za razliku od stakla, koje svojim oblikom upućuje na povijest i kulturu civilizacija, plastika je sirovi produkt industrije polimera čija forma i kemijski sastav otkrivaju tek privremeno stanje na tržištu ambalaže i jeftinih materijala. Nasilje petrokemijskog monopola, profita i kiča ugrozilo je proizvodnju stakla, a kulturi i tradiciji pijenja vina, piva ili čaja nametnuta su instant - otkrića za jednokratnu upotrebu - plastične čaše i PET boce. Osim što plastika istiskuje staklo s polica supermarketa, ona je ozbiljan ekološki problem i moguća opasnost za zdravlje. Talijanski su znanstvenici dokazali da se di(2-etilheksil)-ftalat nalazi u vodi koja se čuva u plastičnim bocama od polietilentereftalata (obične PET boce). Taj spoj, koji je teratogen i uzrokuje rak jetre, vremenom migrira iz PET ambalaže i nakuplja se u vodi. Slične rezultate objavili su znanstvenici sa Sveučilišta u Napulju koji upozoravaju da je u PET bocama koncentracija ftalata u vodi 20 puta veća nego u vodi iz staklenih boca.

Q-Pack
Q-pack - grab and go tehnologija. Izgleda da plastični proizvodi industrije polimera imaju kratko poluvrijeme tržišnog života, ali su posljedice njihove upotrebe dugotrajne. Mnogi su raspadni produkti otrovni, a i teško se biološki razgrađuju. Nažalost, sinergizam neodgovorne znanstvene znatiželje i tržišnog profita omogućuje razvoj uvijek novih vrsta polimera. Pojava Q-Pack boca za pivo na hrvatskom tržištu samo je nova verzija PET ambalaže. Pitanje je vremena kada će znanstvenici otkriti otrovne kemikalije koje migriraju iz Q-Pack ambalaže. Osim što onečišćuje okoliš, neprimjerena uporaba plastike ''onečišćuje'' i način života i čovjekov odnos prema stvarima koje postaju ''jednokratni'' otpad. Plastične boce pripadaju (sub)kulturi mobilne potrošnje s privlačnim tržišnim argumentima: grab and go (''zgrabi i kreni'') ili consume on the move (''konzumiraj u pokretu'').

Plastika se ''otapa'' Literaturna vrela navedena u ovim znanstvenim radovima potvrđuju da je problem migracije ili ispuštanja kemikalija u vodu i druga pića, koja se nalaze u plastičnim PET bocama, poznat više od tri desetljeća. Znanstvenici su otkrili cijeli arsenal kemikalija koje s vremenom migriraju iz PET ambalaže u vodu: heksanon, heptanon, oktanal, nonanal, benzaldehid, dimetil-terefta120 lat, benzen, kloroform, diklormetan, toluen... Jacek Nawrocki i suradnici sa Sveučilišta u Poznanu, objavili su studiju koja upozorava da koncentracija acetaldehida, formaldehida i acetona u vodi u PET bocama često prelazi dopuštene granice za pitku vodu. Aditivi koji se dodaju u PET polimere, poput dokosenamida, također migriraju iz ambalaže u vodu. Svi ti primjeri potvrđuju sumnje znanstvenika da plastična ambalaža nije ni nepropusna ni stabilna, a ni biološki inertna. Naprotiv, pod utjecajem svjetlosti i temperature struktura PET polimera se razgrađuje i otrovnim produktima onečišćuje ono što se nalazi u boci. Lista ''zloglasnih'' polimera Slični problemi uočeni su u većine plastičnih polimernih materijala. Polivinilklorid (PVC) postao je ''zloglasan'' jer je otkriveno da ga u proizvodnji i pri raspadu redovito prati kancerogeni monomer - vinil-klorid. Vinil-klorid oštećuje jetru, izaziva neurološke poremećaje, oštećenja testisa i imuniteta. Zbog otrovnih aditiva, poput ftalata, olova i kadmija, PVC se teško reciklira, a njegovim spaljivanjem nastaju još otrovniji spojevi - dioksini. Zbog svega navedenoga mnoge zemlje zakonski onemogućuju široku upotrebu PVC-a. Drugi ''zloglasni'' polimer je polikarbonatna plastika (PC), koja se upotrebljava za proizvodnju dječjih bočica, posuda za hranu i za unutrašnje oblaganje limenki za piće. Dokazano je da takva tvrda prozirna plastika ispušta otrovni bisfenol A, koji uzrokuje učestale poremećaje diobe spolnih stanica što uzrokuje teška oštećenja ploda i pobačaje. Ni ''razvikani'' polimer politetrafluoretilen (PTFE), poznatiji kao teflon, nije inertan. Taj polimer, kojim se presvlače tave, bio je vrlo popularan u kuhinji, no otkriveno je da pri visokim temperaturama razvija otrovne pare koje u čovjeka mogu uzrokovati ''teflonsku groznicu''.
zdravakrava.24sata.hr

Pročitano 117 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive