Tko ima najveće rezerve nafte na svijetu

Primat u rezervama drži Venecuela, ali odnosi na tržištu su drugačiji. Britanski Daily Telegraph je napravio rang listu zemalja po veličini dokazanih zaliha nafte, uz podatke o udjelu u opskrbi tržišta. Na prvom mjestu po zalihama je Venecuela, a po opskrbi SAD. Venecuela drži čak 17,7% svjetskih rezervi, što je dvostruko više od Iraka i osam puta više nego SAD. Ipak, u globalnoj trgovini venecuelanska nafta čini tek tri posto. Druga po zalihama je Saudijska Arabija (15,9%), koja je ujedno i druga u opskrbi svijeta naftom (drži 12,5%). Kanada je treća po dokazanim zalihama nafte (10,2%), a peti je opskrbljivač naftom na svijetu. Slijedi Iran sa 9,3% dokazanih rezervi nafte, a iz njegovih izvora dolazi na tržište 3,6% nafte, jednako kao i iz Iraka koji ima 8,5% svjetskih zaliha. Tek na šestom mjestu po zalihama je Kuvajt (6,2%), koji drži 3% globalnog tržišta naftom. Iza njega je Rusija sa 6,1% svjetskih zaliha, ali ta je zemlja treća po veličini u opskrbi tržišta naftom. Osmi su Ujedinjeni Arapski Emirati (5,8%), a drže 3,7% tržišta. Iza njih je Libija (2,9%) koja drži tek pola posto svjetskog tržišta naftom. Deseta po veličini rezervi nafte je Nigerija sa 2,2%, ali s njenih polja dolazi čak 2,6% nafte koja se troši u svijetu. Sjedinjene Države su tek na 11. mjestu po dokazanim zalihama sirove nafte, ali su najveći opskrbljivač nafte na svijetu (15%).
www.energetika-net.com

Rusija ima zalihe nafte za 30-40 godina

Donskoy je rekao da će zalihe nekonvencionalne nafte proširiti horizont osiguranja nafte. Zalihe nafte na tradicionalnim nalazištima u Rusiji dovoljne su za 30-40 godina uz sadašnji nivo proizvodnje, rekao je ruski ministar prirodnih resursa i ekologije Sergey Donskoy u intervjuu Komsomolskoj pravdi. On je dodao da će zalihe nekonvencionalne nafte (škriljci) otkrivene u baženovskom bazenu u Zapadnom Sibiru i pojasu Volge i Urala i njima slični vremenom proširiti horizont osiguranja nafte. Donskoy je objasnio da je u sadašnjoj situaciji važna, ne samo dostupnost prirodnih resursa, nego i kako se ti resursi razvijaju. Ranije se iz zemlje izvlačilo 30 posto tradicionalnih vidova korisnog goriva, a sada se, zahvaljujući novim tehnologijama, može dospjeti i do onih rezervi čije izvlačenje je moguće i rentabilno u sadašnjim ekonomskim uvjetima, ukazao je ministar. On je kazao da se sada iskopavanja vrše na nalazištima na dubini tri do četiri kilometra. Pri tome, bušenje na većim dubinama, naročito na teritorijama Zapadnog Sibira, Povoložja i Prikaspijskog regiona može da osigura ozbiljne rezerve tečnih ugljikovodika. Postoji još i arktičko polje i nalazišta na arktičkoj obali, gdje do eksploatacije nije došlo iz različitih razloga - klimatskih, tehnoloških, ekoloških. I na kraju u mnogim zemljama sada sve više obraćaju pažnju na nekonvecionalne vidove nalazišta. Pored projekata gasa i nafte iz škriljaca postoje i gasni hidrati. Niz zemalja ih sada aktivno istražuje i odobrava, rekao je Donskoy. On je ukazao da Ministarstvo prirodnih resursa Rusije ne vidi ozbiljnu prijetnju ruskom naftnom sektoru od projekata za proizvodnju energenata iz škriljaca pri sadašnjim cijenama nafte. Pad cijena nafte doveo je do toga da je eksploatacija nafte na pojedinim nalazištima ekonomski neisplativa, što je dovelo do sniženja tempa rasta njene proizvodnje. To je zbog činjenice da je razvoj nalazišta škriljaca opravdano samo u slučaju visokih cijena nafte, jer je, u poređenju s tradicionalnim nalazištima, njihova proizvodnja skuplja, objasnio je Donskoy.  On je dodao da su rudničke kompanije u SAD napravile više od 4.500 bušotina, spremnih za eksploataciju. Ali ipak te kompanije ne žure da počnu proizvodnju čekajući više cijene. "U svakom slučaaju moramo prihvatiti izazov škriljaca", nastavio je ministar. Jedno od mogućih rješenja je razvoj kompanija orijentisanih na razvoj i primjenu novih tehnologija. Međutim, to zahtijeva stvaranje odgovarajućih uvjeta, određenu saradnju države, korisnika podzemnih resursa i investitora, zaključio je ministar.
Izvor: Agencije

Znate li koja je prirodno najbogatija zemlja svijeta?

U 21. stoljeću u svijetu se pojavljuju nove sile ubrzanog ekonomskog i tehnološkog razvoja, pri čemu kao strateška prednost sve više do izražaja dolaze prirodna bogatstva kojima raspolaže pojedina država. Analizirajući dokazane rezerve deset najtraženijih prirodnih resursa (nafta, zemni plin, zlato, uran...) Busniess Insider je napravio ljestvicu deset prirodno najbogatijih zemalja svijeta u ovom trenutku. Očekivano, među najvrednijim resursima i dalje su nafta i zemni plin, no sve ovisi o količinama i mogućnostima njihova transporta. U nekim slučajevima, recimo, drvni potencijali mogu vinuti neku državu vrlo visoko, jer su ukupno vredniji od mnogo manjih nalazišta zlata koje je samo po sebi rijedak metal. Zanimljivost je da na listi nema nijedne afričke, ali ni europske države, izuzev Rusije kojoj se većina rezervi nalazi u azijskim predjelima. Posebno je zanimljivo i da su mnoge od uvrštenih država u napetim odnosima sa SAD-om, svjetskom velesilom koja polako gubi taj status sve teže kontrolirajući ekonomski i politički razvoj svojih konkurenata. Evo te ljestvice, na kojoj su državama pridodane i procijenjene ukupne vrijednosti prirodnih izvora koji se trenutno smatraju najtraženijima:

VENEZUELA (14,3 trilijuna američkih dolara)
Jedna od dvije južnoameričke države na ovoj listi i jedna od četiri s kojima je SAD imao loše ili čak otvoreno ratne odnose u zadnjih 30-ak godina. Venezuela ulazi u deset vodećih posjednika željeza, zemnog plina i nafte. Na sadašnjih stotinjak milijardi naftnih rezervi treba dodati kapacitete novih nalazišta koja bi mogla dići Chavezovu državu više od šestog mjesta na svjetskoj naftaškoj skali.

IRAK (15,9 trilijuna američkih dolara)
Kao najveću iračku gospodarsku vrijednost iz prirodnih resursa ova analiza navodi 115 milijardi barela nafte. To je oko devet posto svjetskih zaliha, no velik dio njih nije dostupan za eksploataciju jer se nalaze u kurdskim etnopolitičkim područjima koja su u napetim odnosima s centralnom vlasti u Bagdadu. Jedna od potencijalnih grana iračke rudne industrije u budućnosti mogle bi biti fosfatne stijene na kojima se u Iraku dosad vrlo malo radilo, za razliku od, primjerice, Kanade.

AUSTRALIJA (19,9 trilijuna američkih dolara)
Najmanji kontinent svijeta ulazi u top 3 u čak sedam resursa koje u svojoj analizi obrađuje Business Insider: Australija je daleko najveći rudar zlata (14,3 posto svjetskih rezervi), dok u globalnom vađenju urana sudjeluje s čak 46 posto. U sjeverozapadnim morima Australije vadi se zemni plin, pri čemu se taj lukrativni prirodni rezervoar dijeli s Indonezijom.

BRAZIL (21,8 trilijuna američkih dolara)
Osim, naravno, golemih drvnih potencijala (koji se, nažalost, nemilice troše šokantnom devastacijom Amazonske prašume), Brazil se u vrhu nalazi zbog zlata, urana i željezne rude s kojom sudjeluje u svjetskom prometu sa 17 posto.

KINA (23 trilijuna američkih dolara)
Zemlja čije se preuzimanje planetarnog ekonomskog primata sa zebnjom najavljuje na zapadu ne ulazi u top 10 po zalihama fosilnih goriva (nafte i zemnog plina). No određene konje za trku u 21. stoljeću Kina ipak posjeduje: bogata je ugljenom i rijetkim mineralima koji bi za koje desetljeće mogli postati neophodni za nove tehnologije (od električnih automobila do sofisticiranog oružja). Nedavno su otkrivena i nova nalazišta plina, tako da se i na ovoj ljestvici očekuje napredak Kine u budućnosti.

IRAN (27,3 trilijuna američkih dolara)
Pod svojim teritorijem Islamska Republika Iran drži oko desetinu svjetskih zaliha nafte, ali zbog sukoba sa SAD-om, međunarodne izolacije i odbijanja da obustavi svoj program razvoja nuklearnih tehnologija, ta država ima problema s izlaskom na međunarodna tržišta. U Perzijskom zaljevu s Katarom dijeli Sjevernu kupolu/Južni Pars - najveće svjetsko nalazište zemnog plina.

KANADA (33,2 trilijuna američkih dolara)
Ova prosperitetna, slabo naseljena, a golema sjevernoamerička država nije bila blizu vrhova ovakvih ljestvica do prije nekoliko godina, kada su u Alberti otkrivena nekonvencionalna nalazišta nafte – polja naftnog pijeska koja su podigla procijenjene ukupne rezerve na 178.1 milijardi barela. Uz to, Kanada ima goleme potencijale u drvnoj industriji, druge dokazane rezerve urana, a uz to je i jedan od vodećih svjetskih dobavljača fosfata.

SAUDIJSKA ARABIJA (34,4 trilijuna američkih dolara)
Kraljevina dinastije Saud raspolaže s gotovo 20 posto svjetskih zaliha nafte, ali i petim najvećim rezervama zemnog plina. Dugoročni problem leži u činjenici da ta država nije proširila svoju ekonomsku lepezu, pa se očekuje da će s osipanjem njenih rezervoara moć ove pustinjske države za nekoliko desetljeća nepovratno opasti.

SAD (45 trilijuna američkih dolara)
Čak 31,2 posto dokazanih planetarnih rezervi ugljena nalazi se na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država. Uz 750 milijuna jutara pošumljenih površina, to je forte američke eksploatacije prirodnih bogatstava. SAD ulazi i u svjetski top 5 po zalihama bakra, zlata i zemnog plina.

RUSIJA (75,7 trilijuna američkih dolara)
Uvjerljivo najveća država svijeta (jedna devetina ukupnog zemaljskog kopna) raspolaže s uvjerljivo najvećim prirodnim bogatstvima. Prva je u svijetu po zalihama zemnog plina i drvnih rezervi, druga po ugljenu i treća po zlatu, a i količine pronađene nafte među najvećima su na planetu. Mogle bi postati i uvjerljivo najveće ako se ostvare planovi Moskve o rudarenju ispod arktičkog oceana čiji se led ubrzano topi posljednjih godina. Značajnima se smatraju i sibirska nalazišta rijetkih minerala koji bi se trebali koristiti u tehnologijama budućnosti, a procjenjuje se da su poslije kineskih druga najveća u svijetu.
www.tportal.hr