www.energetika-net.com
Krk će postati prvi energetski neovisan otok u Sredozemlju
Osim sunčeve i energije vjetra, pred Krčanima su i druge mogućnosti, poput energana koje bi energiju proizvodile iz biootpada ili »materijala« iz pročišćivača otpadnih voda . U dobrinjskom Društvenom domu održana je radionica na kojoj su predstavnici svih krčkih lokalnih jedinica, građani i predstavnici različitih civilnih udruga imali prigodu dati svoj doprinos stvaranju »Interdisciplinarne strategije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka« – ambicioznog projekta koji s gotovo 800 tisuća kuna financira Vlada SR Njemačke. Ideja čije su potencijale i moguće koristi otočani očito vrlo ozbiljno shvatili,ide za nastojanjem da se Krk, kao prvi otok na Mediteranu, već za nekih 20-ak godina transformira u područje koje neće zagađivati okoliš ni ugrožavati klimu, ali što je još bitnije – koji će postati prvim energetski potpuno neovisnim otokom u Sredozemlju. Otočni lokalni čelnici, predstavnici komunalne tvrtke Ponikve i građani koji su se radionici priključili u njenom kasnijem, poslijepodnevnom dijelu, imali su od predstavnika konzultantske kuće IGR i na izradi strategije angažiranih njemačkih energetskih stručnjaka (iz instituta IFAS) prigodu čuti mnoštvo zanimljivih iskustava koja su na tom planu već postignuta u Njemačkoj. Bila je to idealna prigoda i da se Krčani osvrnu na goleme potencijale korištenja obnovljivih izvora energije kojima, posebice na planu sunčeve i energije vjetra i sami raspolažu, ali i da razmotre modele kojima će u skorijoj budućnosti sami pokušati učiniti prve veće iskorake. To može biti korištenje energije iz biomase gradnjom energane koja bi električnu i toplinsku energiju proizvodila uporabom komunalnog i poljoprivrednog biootpada ili iz »materijala« sakupljenog u pročišćivačima otpadnih voda. Da je u Hrvatskoj u planiranju korištenja obnovljivih izvora energije (u odnosu na onu dobivenu iz fosilnih goriva) letvica prilično nisko postavljena, upozorio je dr. Michael Knaus iz IFAS-a, ukazujući na javno proklamirane ciljeve hrvatske državne vlasti koji su u zacrtanim udjelima već dostignuti u solarnim i vjetro-potencijalima znatno siromašnijoj Njemačkoj. Da, što se tiče stremljenja ka energetskoj neovisnosti otoka Krka, više »nema natrag« – decidirano su nam potvrdili i dobrinjski načelnik Neven Komadina, koordinator spomenutog projekta od strane krčkih Ponikava Zdenko Kirinčić te Suzana Josipović, konzultantica IGR-a koja već mjesecima upravlja izradom strategije koja bi svoje konačno obličje trebala dobiti u lipnju. Kako je Josipović naglasila, sve čime će ovaj projekt rezultirati mora biti ekonomski isplativo. – Naravno da je čuvanje okoliša važan dio tog projekta, kao i prakse kakva se u Njemačkoj organizirano provodi već dulji niz godina. Ipak, sve što želimo postići, imat će smisla samo ako bude i financijski isplativo, odnosno ako otočani od ulaganja u svoje energetske sustave budu imali konkretne i osjetne koristi, bilo kroz ostvarivanje financijskih ušteda, smanjenje energetskih troškova, ostvarenje profita prodajom proizvedene energije ili pak kroz indirektnu korist koju bi cijeli otok mogao ostvariti na turističkom tržištu profilirajući se i brandirajući kao prvi pravi mediteranski »zeleni otok«, zaključila je konzultantica IGR-a. Zelena energija »hrani« cijelo selo. Dr. Michael Knaus je otočnim načelnicima i njihovim sugrađanima moguće koristi od obnovljivih izvora energije ilustrirao konkretnim primjerima i iskustvima brojnih njemačkih lokalnih jedinica. One samostalnom proizvodnjom zelene energije i njenom prodajom distribucijskim kompanijama podmiruju velik dio svojih energetskih troškova, ali i financiraju svoje društvene, sportske i socijalne programe.
www.novilist.hr
Krk do 2030. godine postaje energetski neovisan otok
Krk je jedinstven primjer cjelovite brige za prirodu i hrvatski lider u odvajanju i recikliranju otpada, a do 2030. planira postati i prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta. Velečasni Nikola Radić u svoje rodne Kremeniće kod Malinske na Krku upravo se vratio iz Omišlja, i to sa svojim automobilom na električni pogon, prvim na Krku. Čim ga je parkirao priključio ga je na struju, kako bi dopunio njegove baterije. Objašnjava da je trošak zanemariv, s obzirom na to da ga jedno punjenje baterija, koje je dovoljno za više od 100 kilometara, stoji oko 10 kuna, tim više što ga puni strujom dobivenom iz vlastitog solarnog sustava, također prvog na Krku. Pokazuje nam i svoj električni bicikl, koji zbog svojih godina - a ima ih 81 - više ne vozi često kao nekad. Osim što njegovo domaćinstvo koristi energiju iz obnovljivih izvora, ono je i samoodrživo. U svom vrtu velečasni Radić uzgaja 20-tak različitih vrsta povrća, koje zalijeva vodom iz vlastite cisterne, a ne iz vodovoda, a ima i maslinik sa 16 maslina, koje daju dovoljno ulja za cijelu godinu. Ima i četiri kokoši. Imao ih je i više, ali kad je vidio da mu ne trebaju, darovao ih je. I gotovo sav svoj otpad - sve osim plastike - velečasni Radić reciklira. Radić je za DW sa zadovoljstvom podijelio svoje iskustvo, kako on to kaže, "života sa suncem". Prije desetak godina, uoči odlaska u zasluženu mirovinu, imao je na raspolaganju 100 tisuća kuna.
"Meni taj novac nije trebao, a kao kršćanin i katolik držao sam se načela da novac koji mi nije potreban i nije moj novac. Prema onoj priči o čovjeku koji razmišlja hoće li siromahu dati ribu ili udicu, odlučio sam se za udicu. Iskoristio sam novac kako bih svojim primjerom pokazao da je jedan ovakav sustav moguć. Želio sam probiti led", u jednom dahu priča Radić i dodaje kako na ekološke probleme valja gledati ne samo kroz prizmu novca i isplativosti, nego održivosti i dobrobiti za zajednicu. Iako je već tri godine u mirovini, Radić i dalje želi pomagati ljudima i mijenjati njihov način razmišljanja, duboko uvjeren da je ovakav način proizvodnje energije ekološki najprihvatljiviji i najrazboritiji u današnje vrijeme.
"Kad ljudi dođu kod mene pogledati solarni sustav, znaju me upitati kad će mi se sve ovo isplatiti? I onda im ja odgovorim: već mi se isplatilo, jer vi ste ga došli pogledati!", poentira Radić, ili pop Miko, kako ga od milja nazivaju njegovi sumještani. I čini se da je u tome više nego uspješan. Njegov primjer ubrzo su slijedili i drugi na otoku. Stanica za tehnički pregled vozila na Krku i GP Krk, najveće građevinsko poduzeća na otoku, postavili su solarne elektrane na krovove svojih zgrada. Prije nego što su to učinili, svi su najprije došli vidjeti kako to funkcionira u Kremenićima. Misija velečasnog Radića time je bila ispunjena. Krk je danas hrvatski lider kada je riječ o obnovljivoj energiji, kao i u odvajanju i zbrinjavanju otpada. Cijeli otok odvaja čak 50 posto svog otpada, a u prosincu prošle godine postotak odvojenog otpada popeo se na čak 60 posto, što znači da se od tone otpada šesto kilograma otpada reciklira i ponovno koristi. O kakvom je uspjehu riječ dovoljno govori podatak da se na razini Hrvatske prosječno odvaja i reciklira samo oko 15 posto komunalnog otpada, dok Zagreb odvaja samo jedan posto, i po tome je jedna od najgorih prijestolnica u Europi.
"Krk je po količini odvojenog otpada već ušao u 2020. godinu, jer je 50 posto odvojenog otpada cilj Europske unije za tu godinu. Naš je cilj do 2020. godine odvajati 80 posto otpada, a do 2030. godine ostvariti i punu energetsku neovisnost otoka, čime će Krk postati prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta", objašnjava Vjeran Piršić, dugogodišnji ekološki aktivist i utemeljitelj ekološke udruge Eko Kvarner, koji živi u Njivicama na Krku i jedan je od najupućenijih u krčko ekološko čudo.
U čemu je tajna tog uspjeha? Za Piršića nikakve dileme nema: "Sve smo postigli kao zajednica u kojoj su prevladali razumni argumenti, ljudi koji su bili na upravljačkim pozicijama nisu bili aparatčici, a odlično smo iskoristili europske i sve dostupne fondove. Samo njemačka vlada darovala nam je 100 tisuća eura za projekt 'Krk - energetski neovisan otok'". Oko koncepta odgovornog odnosa prema otpadu na Krku vlada konsenzus. Na Krku djeluje šest općina i grad Krk, u svima su na vlasti različite stranke, no kada je riječ o odvajanju i zbrinjavanju otpada, kao i o energetskoj neovisnosti otoka, nema stranačkih razlika. Paradigmu održivog razvoja, osim političara, prihvatili su i glavni gospodarski subjekti na otoku, kao i nevladine organizacije i Crkva. Edukacija o potrebi odgovornog odnosa prema otpadu na Krku počinje u vrtićima i školama.
"Kada ti dijete kod kuće kaže da moraš paziti gdje bacaš otpad, onda si matiran, a kada ti to još kaže i župnik u nedjelju na misi, onda si matiran na kvadrat", napominje Piršić. Poseban problem na Krku nastaje u ljetnim mjesecima, kada broju od 18 tisuća stalnih stanovnika valja pribrojiti i više od 100 tisuća turista. Marijana Cvijetić Piršić priznaje da turisti nisu uvijek spremni prihvatiti lokalna pravila o otpadu, pogotovo kada ta pravila ne primjenjuju kod kuće. Svaki turist zato dobiva letak s preciznim uputama, a ona je spremna pomoći kad god je to potrebno. Turizam je ključna gospodarska grana na otoku, no i u tom pogledu Krk pokušava napraviti iskorak. Vjeran Piršić ističe kako žele razvijati turizam koji je u službi lokalne zajednice, a ne nekoliko velikih resorta koji služe svojim stranim vlasnicima. Rezultati su vidljivi: Krk je ne samo najnapučeniji i gospodarski najrazvijeniji, nego i jedan od rijetkih otoka koji demografski raste. Krk koji još iz rimskih vremena nosi naziv zlatni otok tako je u 21. stoljeću postao zeleni otok i model za druge. Danas krčki primjer održivog razvoja žele slijediti Korčula, Lastovo, Mljet i Pag, dok Piršić demistificira cijelu priču.
"Nismo otkrili toplu vodu. Model održivosti samo je način na koji su otoci oduvijek funkcionirali", podsjeća Piršić.
Portal croenergo.eu
