Nakon postignutog dogovora na konferenciji o klimatskim promjenama održanoj u prosincu u Parizu zamjena fosilnih goriva čišćim izvorima energije polako dobiva zamah, dok ostali čimbenici od niskih cijena nafte do geopolitičkih događaja i dalje potresaju industriju.
Autori izvješća ističu da taj sektor mora unatoč tim pritiscima odigrati ključnu, iako promjenjivu, ulogu u energetskoj tranziciji, kao i da postoje mogućnosti za sve koji se mogu prilagoditi tim promjenama.
Viren Doshi, lider za industriju nafte i plina u PwC-ovu društvu Strategy&, rekao je:
"Iako je iz razumljivih razloga na naslovnicama aktualna priča o niskim cijenama nafte, također je važno to nadići i razmisliti o tome koje sile oblikuju budućnost sektora. Današnjem stanju znatno je doprinijela opskrba glinenim škriljevcem iz SAD-a. S kojim se još disrputivnim elementima suočava sektor?
U doglednoj će budućnosti globalna potražnja za povoljnim i pouzdanim energentima i dalje rasti, no stvorio se novi dugotrajniji kontekst kao posljedica globalnog prelaska na sustav s niskim emisijama ugljičnog dioksida. Zamjena fosilnih goriva čišćim izvorima energije dobiva sve veći zamah, a naftna i plinska poduzeća moraju razmisliti o svojoj budućnosti u tom kontekstu.
Uspješni su operatori bezbroj puta pokazali da su sposobni odgovoriti na izazove tako da se usredotoče na dugoročni pristup koji podrazumijeva inovacije, prilagodbu i mjerenje glavnih trendova uz istodobno utvrđivanje srednjoročnih i dugoročnih investicijskih planova. Uvjereni smo da mogu to ponoviti.”
U izvješću New Energy Futures predložen je okvir koji bi mogao pomoći poduzećima da u sljedećih pet do petnaest godina uspješno posluju na sve složenijem i nestalnijem globalnom tržištu. U sklopu tog okvira ocjenjuju se četiri moguće projekcije budućnosti koje se razlikuju po količini disruptivnih elemenata i ritmu promjena:
1. Sektor nafte i plina razvija se u istom smjeru kao dosad uz mali broj državnih intervencija. Aktualna nestabilnost cijena i potražnja predstavljaju izazove za financiranje i pritom potiču veću suradnju među operatorima i pružateljima usluga kako bi se povećala učinkovitost i smanjili troškovi. Plin se pretvara u ključno gorivo prijelaznog razdoblja.
2. Potražnja energetskih potrošača (kućanstava i gospodarskih potrošača) za čišćom energijom potiče prelazak na svijet s niskim emisijama ugljičnog dioksida, što dovodi do značajnih privatnih ulaganja u tehnologije s niskim emisijama ugljičnog dioksida. Veza između gospodarskog rasta i udjela utroška energije u BDP-u puca.
3. Primjenom rješenja s konferencije COP21 kroz državne propise, poticaje i izravna ulaganja potaknut će se povećanje energetske učinkovitosti, širenje potražnje za obnovljivim izvorima energije i ubrzati razvoj disruptivnih tehnologija. To stavlja dodatni pritisak na proizvođače fosilnih goriva koji moraju pronaći nove načine rada.
4. Ponuda se ograničava izravnim vladinim djelovanjem, npr. donošenjem propisa o emisiji ugljičnog dioksida ili uskraćivanjem licenci (npr. za istraživanje glinenog škriljevca, Arktika), ili geopolitičkim poremećajima koji također mogu znatno doprinijeti povećanoj povremenoj ili regionalnoj nestabilnosti, stoji u priopćenju.
limun.hr
Transformacija industrije nafte i plina je nužna realnost, a način na koji se provodi je u domeni izbora pojedinih kompanija
Dejan Ljuština, član Uprave i partner za konzalting u PwC Hrvatska te lider za konzalting usluge u sektoru telekomunikacija i energetike u regiji jugoistočne Europe, sudjelovao je na današnjoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske, koja se u organizaciji poslovnog tjednika Lider održala u Hypo Centru održavši okupljenima stručnu prezentaciju "Budućnost energetike: Strateški pogled na transformaciju energetskog sektora“, stoji u priopćenju.
Tom prilikom je istaknuo:
"Uslijed utjecaja svjetskih mega trendova sektor energetike će se značajno promijeniti. Rastuća urbanizacija, demografski pomak, tehnološki napredak i sve veća svjesnost o važnosti održavanja niske razine CO2 značajno utječu na transformaciju. Postoji dilema - je li važnija sigurnost pristupa jeftinoj energiji ili je važnija nisko-ugljična energija. Energetska transformacija je realnost - pitanje je kada će se ona dogoditi i koliko će dugo trajati.
Vlade svih država svijeta u Parizu su odlučile krenuti s transformacijom i obvezale se na daljnje smanjenje emisije, no pitanje je kako će postići te ciljeve i hoće li svi implementirati ono na što su se obvezali.
Rast potražnje za naftom usporava na globalnoj razini, dok na razvijenim tržištima čak i pada. To značajno utječe na naftne kompanije koje se tijekom vremena nisu puno mijenjale - tromi su sustavi koji su navikli poslovati po ustaljenim procedurama, nisu fleksibilni i ne prilagođavaju se lako te nisu sklone izlaganju riziku.
Svjedočimo utjecaju tehnologije na cjelokupni lanac vrijednosti - nove tehnologije za istraživanje i eksploataciju, digitalizacija naftnih polja, korištenje big data, korištenje naprednih uređaja, IoT pomažu im biti efikasnije u onome što rade. U industriji električne energije su također vidi utjecaj tehnologije i jasno okretanje prema obnovljivim izvorima energije, distribuirana proizvodnja i skladištenje proizvedene energije kao i veći fokus na potrebe potrošača. Na primjer, kupci također ulaze u područje proizvodnje električne energije - IKEA u SAD-u na svojim zgradama ima solarne panele za proizvodnju energije za vlastite potrebe.
Transformaciju cjelokupnog sektora najbolje pokazuju primjeri država poput Saudijske Arabije i Norveške koje su svoje bogatstvo izgradile na eksploataciji sirove nafte, koje i dalje drže veliki udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Naime, Saudijska Arabija najavila je ambiciozan plan radikalnog smanjenja ovisnosti o nafti tako da bez nafte mogu živjeti već od 2020. godine. Norveški državni fond odlučio je povući sva ulaganja iz industrija temeljenih na ugljenu, a sama država značajno promovira smanjenje štetnih emisija te do 2025 potpuno zabraniti automobile na konvencionalna goriva. Transformacija se vidi i na primjeru kompanije TOTAL, jedne od najvećih naftnih kompanija u svijetu, koja planira u sljedećih 20 godina 20 posto ukupnih ulaganja usmjeriti u nisko-ugljične projekte, navodi se u priopćenju.
limun.hr
Velike europske naftne kompanije okreću se obnovljivim izvorima
Najveće europske naftne kompanije, nakon što su izgubile milijarde dolara tijekom dvogodišnjeg trenda pada cijena nafte na tržištima, intenziviraju svoj ulazak u obnovljivu energiju u potrazi za izvorima svojih budućih prihoda.
Shell, Eni, Total i Statoil najavili su u proteklih nekoliko tjedana ukupna ulaganja u 'zelenu' energiju od otprilike 2,5 milijardi dolara u nastojanju da diverzificiraju svoje osnovno poslovanje – plinski i naftni biznis.
Francuska naftna kompanija Total objavila je da želi u idućih 20 godina postati lider u obnovljivim izvorima energije i pohranjivanju struje. Među europskim srodnim kompanijama najavila je najveća ulaganja u 'zelenu' energiju.
Nedavno je za 1,1 milijardu dolara kupila tvrtku koja se bavi skladištenjem energije Saft. Od 2011. godine drži i većinski udjel u proizvođaču solarnih panela SunPower.
Ti poslovi dio su Totalove izražene ambicije, a kako bi ubrzala aktivnosti na tom području kompanija će od 1. rujna zaposliti i člana izvršnog odbora koji će voditi novi odjel za plin, obnovljive izvore i energiju.
"Ljudi inoviraju kad su stjerani uza zid. Morate inovirati, jer ako se samo držite svoje pozicije jednostavno ne možete stvarati novac", rekao je protekloga tjedna izvršni direktor Totala Patrick Pouyanne.
Shell, najveća europska naftna kompanija također osniva odjel posvećen 'novim energijama', u koji će inkorporirati svoju proizvodnju energije iz vjetra i sunca, kao i ulaganja u vodik i biogorivo, pokazuju interni dokumenti koje je Reuters dobio na uvid.
BP je nedavno podigao svoju procjenu globalne proizvodnje struje iz 'zelenih' izvora do 2035. godine na 15 posto.
"Te kompanije imaju na tisuće milijardi dolara naftnih rezervi u svojim knjigama. No, za 10 godina, ako se nastavi smanjivati troškovna krivulja solarne energije, a tehnologija baterija omogući transport energije gdje god nam se ukaže potreba, hoće li se te rezerve ikada početi crpiti?", pita se Ben Warren, čelnik za financiranje energetike i zaštite okoliša pri konzultantskoj tvrtki Ernst&Young.
Ipak, zasad su najavljena ulaganja toga sektora u 'zelenu' energiju neznatna s obzirom na njihova ukupna kapitalna ulaganja, prenosi SEEbiz.eu.
Primjerice, Shellova najavljena ulaganja od 200 milijuna dolara u nove energetske aktivnosti manja su od jedan posto njegovih ukupnih kapitalnih ulaganja, koja se godišnje kreću oko 30 milijardi dolara.
"U ovome trenutku ulaganja velikih naftnih kompanija u obnovljive izvore su mala u odnosu na njihov ukupni kapital, a s obzirom na rane faze, ne ostvaruju se ni značajniji povrati", ocjenjuje Rohan Murphy, jedan od direktora u Allianz Global Energy fondu, koji ulaže u kompanije poput Shella i Totala.
Energetika.ba
