Obnovljiva energija je budućnost, a u Nlemačkoj i dio sadašnjosti. Svuda se mogu videti ogromne vjetrenjače, a sve je bolje iskorištena biomasa koja nastaje od prirodnog stajnjaka sa farmi. Jedno selo u Njemačkoj je otišlo korak dalje – proizvode sami toliko energije da mogu da budu nezavisni od čitavog sistema. Već na prvi pogled jasno je da Feldheim nije obično brandenburško selo. Odmah iza glavne ulice, u poljima, vjetar okreće 43 elise moćnih vjetrenjača. Snaga vjetra obezbjeđuje selu 4,3 megavata energije – mnogo više nego što mještanima treba. Feldheim, dakle, prodaje struju, ali to seljanima nije bilo dovoljno. Oni su izgradili vlastitu distribucijsku mrežu. Svaki stanovnik ovog mjestašca je platio po 1.500 eura i sada su kompletna postrojenja u vlasništvu 150 mještana. Trenutno žitelji Feldheima plaćaju struju 25 posto jeftinije od uobičajene cijene i ova povoljnost im je zagarantirana najmanje u slijedećih deset godina, kaže Mihael Knape, gradonačelnik Treuenbrietzena, kojem seoce pripada. „Za ljude je važno što ovo nije samo zanimljiv ekološki projekat, nego i isplativ privredni poduhvat. Važno je da građani primjete da proizvodnja vlastite struje povećava debljinu novčanika." Vjetar je u Nemačkoj prilično isplativa stvar, ali čak i vjetar nekada stane. U Feldheimu su i na to mislili pa su na farmi svinja, pored štala, sagradili ogromnu burad. U toj buradi bakterije pretvaraju prirodno đubrivo u plin koji pokreće turbinu. Tako selo ima dovoljno struje i kada nema ni daška vjetra. Osim toga, voda koja hladi turbinu postaje vrela pa služi za grijanje čitavog mjesta, kaže Verner Froviter iz Društva sa ograničenom odgovornošću Feldheima. „Dok novi sistem nije proradio, selo je svake godine izdvajalo 100.000 eura na grijanje. Sada tog troška nema. To u praksi znači da 100.000 eura ostaje ovde." Starije vjetrenjače, postavljene ovdje još sredinom devedesetih, uskoro će biti zamjenjene što će povećati kapacitete. Gradonačelnik planira da proširi mrežu na područje cijelog Trojenbricena, općtine sa nekih 8.000 stanovnika. Oni bi svi mogli da postanu potpuno nezavisni od nuklearnih elektrana, ugljenokopa i velikih koncerna. „Narod bi znao da recimo ovih 260 kilovata energije troši lokalna kafana. Tu je sve čisto i ljudi bi prihvatili takav razvoj situacije." Tu nije kraj. Novi način snabdjevanja strujom otvorio je već 30 radnih mesta, a biće ih još. Lokalna škola uključena je u informiranje mladih o čitavom projektu.

www.alterenergija.com

Učinkovito selo koje proizvede više energije nego što potroši
Ideju je osmislio poduzetnik i student elektrotehnike Michael Raschemann - predložio je da se u lokalnim OPG-ovima izgrade vjetroparkovi. Pitajte stanovnike Feldheima kako bi opisali svoje mjesto i oni će vam gotovo svi reći isto - mirno, piše internetski portal Deutsche Welle.

U tom selu u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg, 60-ak kilometara jugozapadno od Berlina živi 128 žitelja. Ono što se na prvi pogled ne vidi je mreža električnih vodova i cijevi za grijanje koja se nalazi pod cestama Feldheima i kojom prolazi samo energija iz obnovljivih izvora. Feldheimski energetski eksperiment je počeo 1995. godine kada je poduzetnik i student elektrotehnike Michael Raschemann predložio da se u lokalnim poljoprivrednim kooperacijama izgrade vjetroparkovi.

Površine i vjetroviti kraj su za to bili idealni. Zajedno s njegovom tvrtkom Energiequelle specijaliziranom za obnovljivu energiju, malo-pomalo su stanovnici Feldheima proširivali svoj vjetropark koji sada ima 47 turbina. "Prvotno projekt nije bio zamišljen ovako - stalno se širio", priča za Deutsche Welle, Kathleen Thompson, britanska iseljenica koja se skrasila u ovom kraju. Samo najnovija i najveća turbina mogla bi uskoro proizvoditi 9 milijuna kwH godišnje. To je nekoliko puta više nego što je dovoljno za potrebe čitavog sela.

Feldheimski vjetropark proizvodi toliko energije da 99 posto nje može ići u prodaju na energetskom tržištu. S obzirom na rastuće troškove energije, poljoprivredna zadruga je odlučila izgraditi i postrojenje za proizvodnju bioplina. Ono od 2008. godine pretvara kukuruz i silažu zajedno s mješavinom tekućeg stajskog gnoja u metan. Iste godine kada je postrojenje za proizvodnju bioplina krenulo u pogon, napravljen je i jedan solarni park - na području nekadašnje sovjetske vojne baze. On u međuvremenu proizvodi dovoljno struje za 600 domaćinstava.
www.poslovni.hr