Tranzicija prema OIE
    Četvrtak, 01 Prosinac 2016 21:25

    Tranzicija prema OIE

    Europska komisija je predstavila paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača. Potpredsjednik zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: "Današnjim će se paketom modernizirati naše gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju. Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju". Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: "Našim se prijedlozima osigurava veća tržišna potražnja za novim tehnologijama, postavljaju odgovarajući uvjeti za ulagače, osnažuju potrošači, unapređuje funkcioniranje energetskih tržišta i pomaže u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Posebno sam ponosan na obvezujući cilj o povećanju energetske učinkovitosti za 30 % jer će se tako smanjiti naša ovisnost o uvozu energije, stvoriti radna mjesta i dodatno smanjiti emisije. U Europi slijedi revolucija povezana s čistom energijom. Kao što je bio slučaj s Pariškim sporazumom, uspjet ćemo samo uz zajednički trud. Ovim je prijedlozima Komisija otvorila put do konkurentnijeg i modernijeg energetskog sustava s čišćom energijom. Za njegovu se realizaciju sad oslanjamo na Europski parlament i naše države članice". Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
    Portal croenergo.eu

     

    Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast

    Europska komisija predstavila je paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a Europska komisija predstavila je paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača. Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1% te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
    objektivno.hr

     

    Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast

    Europska komisija danas predstavlja paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 % do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača. Potpredsjednik zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: Današnjim će se paketom modernizirati naše gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju. Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju. Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je:Našim se prijedlozima osigurava veća tržišna potražnja za novim tehnologijama, postavljaju odgovarajući uvjeti za ulagače, osnažuju potrošači, unapređuje funkcioniranje energetskih tržišta i pomaže u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Posebno sam ponosan na obvezujući cilj o povećanju energetske učinkovitosti za 30 % jer će se tako smanjiti naša ovisnost o uvozu energije, stvoriti radna mjesta i dodatno smanjiti emisije. U Europi slijedi revolucija povezana s čistom energijom. Kao što je bio slučaj s Pariškim sporazumom, uspjet ćemo samo uz zajednički trud. Ovim je prijedlozima Komisija otvorila put do konkurentnijeg i modernijeg energetskog sustava s čišćom energijom. Za njegovu se realizaciju sad oslanjamo na Europski parlament i naše države članice. Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika. U listopadu 2014. Europsko vijeće donijelo je okvir klimatske i energetske politike do 2030. kako bi EU mogao postaviti ambiciozan cilj da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova u domaćem gospodarstvu za najmanje 40 %. Pariški sporazum dokaz je pravilnog pristupa EU-a. Provedba energetskog i klimatskog okvira do 2030. koji je donijelo Europsko vijeće prioritetna je aktivnost u okviru provedbe Pariškog sporazuma. EU osigurava pogodno okružje za prelazak na niskougljično gospodarstvo nizom povezanih politika i instrumenata u okviru Strategije energetske unije, jednog od deset prioriteta Komisije na čelu s Junckerom. Komisija je već iznijela ključne prijedloge za provedbu ciljeva EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. Prošle je godine predstavila prijedlog reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi zajamčila da energetski sektor i energetski intenzivne industrije postignu potrebna smanjenja emisija. Ljetos je iznijela prijedloge za ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u drugim ključnim sektorima europskog gospodarstva. Današnji su prijedlozi ključni dijelovi koji su nedostajali za punu provedbu klimatskog i energetskog okvira EU-a za 2030., posebice u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Europski parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016.
    europa.eu

     

    EU predstavila "zimski energetski paket"

    Do 2030. 30% cilj u energetskoj učinkovitosti i 40% manje emisije ugljičnog dioksida. Europska komisija u srijedu je predstavila "zimski energetski paket" koji predlaže povećanje obaveza za energetsku učinkovitost na 30% do 2030. u pokušaju smanjivanja emisija i zadovoljavanja obaveza iz klimatskog sporazuma iz Pariza. Cijelim "mamutskim" setom energetskih zakona predlaže se smanjivanje emisija ugljičnog dioksida za 40% do 2030. u odnosu na razine iz 1990.. Prema objavi komisije od 2021. ovaj set zakona trebao bi od 2021. dovesti do investiranja do 177 milijardi eura javnog i privatnog novca godišnje, čime bi BDP u narednom desetljeću porasao za 1% a stvorilo bi se 900.000 novih radnih mjesta. Reformira se više krucijalna dijela legislative - direktive u energetskoj učinkovitosti, direktive o eko-dizajnu i direktiva o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kao i direktive o obnovljivcima. Kad je riječ o obavezi energetske učinkovitosti, Europski parlament je ranije pozivao na cilj o 40% ušteda, no komisija i neke članice smatrale su da bi to bilo teško realizirati. Sada tri EU institucije trebaju potvrditi te ciljeve prije nego što budu ustoličene u zakonima. Industrija je uvjerena da je cilj od 40% u energetskoj učinkovitosti moguće ispuniti. Trgovačko udruženje europskih proizvođača opreme za grijanje (EHI) smatra da je to korak u dobrom smjeru, te da bi obaveza o 40% mogla dati snažan poticaj za zamjenu 80 milijuna neučinkovitih plinskih i uljnih grijača koji su instalirani u europskim domovima. Kad je riječ o izmjeni direktive o eko-dizajnu proizvoda, studija utjecaja koja se referirala na komisijin prijedlog, procjenjuje da će postojeća direktiva dovesti do uštede 48 TWh ušteda u komercijalnim sustavima hlađenja godišnje, do 2030. Komisija planira revidirati pravila za uređaje za klimatizaciju do travnja 2017. Predložena revizija direktive o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu rezultirat će malim smanjenjem stakleničkih plinova u svim članicama, a procjenjuje se da će administrativni trošak njezine implementacije smanjiti za 98 milijuna eura godišnje. Kad je riječ o direktivi o obnovljivcima uvodi se jednostavniji pristup distribucijskoj mreži za male projekte, a sheme poticanja obnovljivaca trebale bi se orijentirati tržišnom pristupu na kojem na aukcijama poticaje dobivaju projekti s najmanjom proizvodnom cijenom. Forsira se uvođenje OIE u sustave grijanja i hlađenja, a bi opskrbljivači energijom postaju obavezni postići 1% godišnje veći udio zelene energije u ukupnoj prodaji do 2030, što će biti kontrolirano u sklopu ciljeva energetske učinkovitosti.
    www.energetika-net.com

     

    Nova energetska legislativa kao pokušaj pomirbe 28 različitih interesa

    EK je predstavila veliki set energetskih zakona koji bi trebali definirati energetiku u Uniji do 2030. U fokusu će biti energetska učinkovitost i ravnopravniji pristup tržištu za obnovljivce, koji se smatraju zrelim tehnologijama.Krajem studenog Europska komisija predstavila je do sada najveću reformu energetske regulative, svoju viziju energetske tranzicije prema čistoj energiji pa nije zgorega biti informiran s koje strane 'vjetar puše'. Taj zakonski paket odredit će budućnost energetike u Uniji, a između ostalog dotiče se subvencija ugljenu, pristupu mreži i većim pravima individualnih proizvođača energije, građana. Neobičan je to pokušaj spajanja različitih nacionalnih energetskih strategija i zadovoljavanja interesa fosilnog i nuklearnog lobija, ali i obnovljivaca. Za početak, za ciljnu 2030. revidirani su poznati ciljevi «20-20-20». Iz gotovo tisuću stranica teksta može se iščitati da će se obveze za energetsku učinkovitost povećati na 30%, dok bi se emisije ugljičnog dioksida trebale smanjiti za 40% u odnosu na razine iz 1990., a udio obnovljivaca povećati na čak 50%. Takozvani «Zimski zakonski paket» treba odobriti Europski parlament i Vijeće ministara, pa je izvjesno da će biti promjena do 2018/2019., kada bi trebao i biti usvojen. Nekoliko je zanimljivih prijedloga, a jedan od njih je promjena pravila u prioritetu dispečiranja energetskih postrojenja na mrežu. Odluka o tome koja će postrojenja biti prioritetna uglavnom se donosi na bazi cijene proizvodnje električne energije, no od 2009. obnovljivi izvori energije dobili su pravo prioritetnog pristupa mreži i sva tako proizvedena energija mora biti i potrošena. No, sada, s nekoliko iznimaka u predloženoj regulativi, struja iz obnovljivaca bit će u smislu pristupa mreži tretirana jednako kao i struja iz TE na fosilna goriva. Iznimka se odnosi na postrojenja snage manje od 500 kW, što bi se od 2026. trebalo sniziti na 260 kW, demonstracijske projekte inovativne tehnologije i postojeća postrojenja, osim ako se ti kapaciteti mijenjaju ili proširuju. EK je uvjerena da će obnovljivci, s niskim ili nikakvim troškovima proizvodnje i dalje biti prvi u redu dispečiranja u mrežu. Ipak, već postoje računice da će takva politika dovesti do porasta ugljičnih emisija do 10%, a u slučaju zagušenja mreže zbog prevelike količine energije obnovljivci će zbog svoje fleksibilnosti biti prvi koji će s mreže biti maknuti. Kada je riječ o sigurnosti opskrbe, što je posebno važno za države poput Hrvatske, koje uvoze 30 do 40% električne energije, traži se veća suradnja među državama, pa i u mehanizmima kapaciteta, što do sada nije bio slučaj. Naime, očekivalo se da će biti značajnih promjena u tzv. mehanizmu kapaciteta, prema kojem se nekim postrojenjima na fosilna goriva (koja su nerijetko zbog nerentabilnosti prestala s komercijalnim radom), plaća da ostanu u rezervi radi sigurnosti opskrbe. No, to se nije dogodilo jer je EK želio zadovoljniti posrnule energetske divove pa će oko 95% postojećih TE na ugljen i plin moći nastaviti dobivati potpore. Limiti za plaćanja kapaciteta uvode se samo za nova postrojenja, koja će moći biti subvencionirana samo ako ispuštaju manje od 550 grama CO2/kW h. Hrvatska i HEP, koji zapravo i nije službeno odustao od TE Plomin C, a razmatra gradnju barem jednog novog bloka na plin, morat će voditi računa o tim pravilima. Pod egidom «najjeftinija, najčišća i najsigurnija energija je ona koja uopće neće biti potrošena», EK nastavlja forsirati energetsku učinkovitost. Dok su Europski parlament, industrija i zeleni predlagali ambicioznije ciljeve od čak 40%, Komisija na to nije pristala. Već sada je poznato da od 2018. sve nove javne zgrade koje će se graditi trebaju biti “gotovo nula energetske potrošnje”, a od 2020. i sve ostale, što će snažno potaknuti građevinsku operativu, proizvođače materijala i opreme. Forsira se uvođenje OIE-a u sustave grijanja i hlađenja, a opskrbljivači energijom postaju obavezni postići za 1% godišnje veći udio zelene energije u ukupnoj prodaji do 2030., što će biti kontrolirano u sklopu ciljeva energetske učinkovitosti. Mjere energetske učinkovitosti povećat će trošak energetskim sustavima za čak devet milijardi eura, ali se računa da će se to dugoročno vratiti energetskim uštedama. Hrvatska u uštedama u krajnjoj potrošnji stoji vrlo loše – do 2020. trebala bi uštedjeti 54,2 PJ, a do sada investiranim novcima iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postiže otprilike 10% nacionalnih ciljeva godišnje. Zbog toga uskoro treba očekivati uvođenje novog poreza za energetsku učinkovitost, od 3,5 lp/kW h i to za sve energente, zbog čega će neminovno poskupjeti energenti, odnosno energija. To se još nije dogodilo zahvaljujući političkoj nevoljkosti donošenja nepopularnih odluka, ali nećemo još dugo čekati na tu mjeru.
    www.energetika-net.com

    Pročitano 645 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive