Električna energija strojarnice
    Ponedjeljak, 21 Ožujak 2011 18:46

    Električna energija strojarnice

    Najveći zahtjev za električnom energijom sustava ima dizalica topline, a kod odabira jedinice također treba obratiti pozornost na energetsku klasu uređaja jer je kompresor pokretan elektromotorom. Velike razlike u energetskim klasama mogu se pronaći kod zračnih dizalica topline. Postoji veliki broj proizvođača opreme te je širok spektar modela, veličina i snaga jedinica. Pogrešnim odabirom jeftinijih uređaja nižeg energetskog razreda dugoročno će se stvoriti viši troškovi električne energije.Tehnologija zračnih dizalica je znatno napredovala posljednje desetljeće,a najučinkovitije jedinice imaju inverterski pokretane kompresore koji imaju i do 50% manju potrošnju električne energije u odnosu na klasični rad kompresora on-off. Dizalice topline su pokretane elektromotorima te prilikom pokretanja dolazi do pojave induktivnih otpora koji uzrokuje poremećaje u elektroenergetskoj mreži zbog visokih početnih struja. To može predstavljati problem ako je dizalica monofazna jer monofazni elektromotori povlače veću početnu struju (Ampera), a posljedica je treperenje svjetala te poremećaji u radu električnih uređaja i mogući kvarovi osjetljive elektronike. Trofazni elektromotori vuku manju početnu struju te je preporuka da bi dizalica topline trebala biti trofazna jer će se manje utjecati na ukupnu elektroenergetsku mrežu. Oscilacije u naponu mreže koje može uzrokovati dizalica topline ovisiti će o impendanciji mreže te o stvarnoj veličini opterećenja na mrežu. Prije definiranja dizalice topline potrebno je zatražiti elektroenergetsku suglasnost za maksimalnu snagu koja se može instalirati na pojedinom području. Početna struja se smanjuje korištenjem soft-startera koji ograničava iznos početne struje te primjenom trofaznih motora. Često se problem početne struje zanemaruje te se često i ne zna potencijalni utjecaj dizalice topline na mrežu. [18] 


    Uzimajući u obzir nedostatke koje imaju dizalice topline u radu na višim temperaturama proizvođači opreme nude kao dodatnu mogućnost korištenje električnog dogrijavanja. Dogrijavanje sa uronskim grijačima se koristi za periodičko zagrijavanje sanitarne vode preko 60 °C da se dezinficira voda od mogućih klica bakterije legionele u akumulacijskim sustavima sanitarne vode. Dogrijavanje se također koristi u recirkulacijskim vodovima u protočnim sustavima da se smanji mogućnost razvoja klica legionele. Te se dogrijavanje električnim grijačima koristi u najhladnijim danima za sustav grijanja građevine. Postoji pristup u projektiranju da se dizalica topline ne dimenzionira na maksimalno toplinsko opterećenje već da se u najhladnijim danima kao dodatni izvor topline koristi električni grijač.

    Sve nabrojane primjene električnih grijača znatno smanjuju faktor sustava SPF te je potrebno izbjegavati upotrebu električnog dogrijavanje jer ono ima COP 1,0. Kondenzacijski plinski bojler za usporedbu ima COP na razini 2,0-2,2 kada se uspoređuju troškovi dogrijavanja. Preporuka je da se električni grijači pokušaju izbaciti iz upotrebe te da se freonske dizalice topline ne koriste za grijanje sanitarne vode u akumulacijskim sustavima već u protočnim sustavima. Pod maskom obnovljivih izvora energije sa dizalicama topline se u paketu daju i električni dogrijači te sustav tim modelom prestaje biti obnovljiv, a rezultati ovog modela projektiranja pokazani su terenskim ispitivanjem u Velikoj Britaniji s poraznim faktorima sustava SPF ispod 2,0.

    Dio električne energije se koristi za stalni pogon automatske regulacije koja radi 24/7 tijekom cijele godine te ima stalnu potrebu za električnom energijom. Sustavom automatskog upravljanja mogu se postići velike uštede ako se cjelokupna instalacija temperaturnih osjetnika, cirkulacijskih pumpi, mješajućih ventila poveže na automatsku regulaciju. Cirkulacijske pumpe se moraju paliti i gasiti prema potrebi te moraju biti visoke energetske klase A s minimalnom potrošnjom. Crpke koje rade 24 h tijekom dana trebale bi biti elektronski regulirane da se smanji ukupna potrošnja energije dok crpke koje rade intermitirajući mogu biti brzinske te su pokreću automatskom regulacijom prema potrebi. Automatska regulacija bi trebala biti vođena vanjskom temperaturom odnosno temperatura polaza vode grijanja se mijenja prema krivulji grijanja i prilagođava se promjenama vanjske temperature te se korištenjem ovog modela upravljanja izbjegava pregrijavanje građevina. Česta je regulacija rada dizalice topline prema temperaturi povratnog voda pri čemu se održava stalna vrijednost povrata na koju utječe posredno promjena vanjske temperature. Dodatno se regulacija proširuje senzorom prostora koji se najčešće postavlja u dnevnoj sobi ili glavnoj prostoriji građevine, a putem tog centralnog regulatora se iz građevine upravlja i radom dizalice topline. Rad sustava se može programirati da radi u intervalima te da se pali i gasi u točno određenom razdoblju te da se održavaju temperature prostora prema unaprijed određenom programu rada. Snaga dizalice topline se odabire prema potrebama sustava grijanja građevine i često je snaga uređaja puno manja od instalirane snage klasičnih kotlova ili plinskih bojlera. Mala snaga dizalice topline traži rad sustava 24 h tako da je potrebno samo dogrijavati prostor građevine te se dopuštaju oscilacije temperature prostora od 2 do 4°C. Programibilni rad osigurava i ciljano korištenje električne energije u režimu niže noćne tarife kada se može pripremati topla sanitarna voda za slijedeći dan dok se tijekom dana dizalica koristi samo za grijanje građevine.

    Autor: Dario Hrastović, dipl.ing.stroj. 
    Pročitano 1880 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive