50% energije vjetra do 2050.
    Srijeda, 19 Listopad 2011 11:36

    50% energije vjetra do 2050.

    Kako bi ispunila potražnju za električnom energijom, osnažila svoju ekonomiju i zaštitila okoliš, Europa će sve više ovisiti o energiji vjetra. Upravo takav zaključak donjela je EWEA u analizi sektora energije vjetra do 2050. godine, koji je izdala u svojem trećem izvješću pod nazivom Pure Power. Prema EWEA-inim scenarijima energija vjetra bi do 2020. godine trebala imati udio u ukupnoj energetskoj potražnji od najmanje 15.7%, odnosno 230 GW (190 GW na kopnu i 40 GW na moru). Do 2030. godine taj iznos bi trebao biti 28.5%, odnosno 400 GW ukupno. Uz to, EWEA vjeruje da bi energija vjetra mogla činiti polovinu potražnje za električnom energijom u Europi do 2050. godine.


    Trenutno energija vjetra ima udio od 5.3% ukupne potrošnje električne energije u Europskoj uniji, koje proizvodi iz 84.3 GW instalirane snage. U vremenu kada cijene fosilnih goriva postaju sve nestabilnije, a nepovratne klimatske promjene i sigurnost nuklearnih elektrana postaju ozbiljno pitanje, iskorištavanje energije vjetra razmatra se više nego ikada do sada, te postaje ključno rješenje, naglasili su u uvodnoj riječi izvješća predsjednik EWEA-e, Arthouros Zervos, i glavni izvršni direktor, Christian Kjaer.

    Zervos i Kjaer osvrnuli su se i na koristi koje EU ima od kontinuiranog rasta energije vjetra kao što su povećanja radnih mjesta, snažna aktivnost na području razvoja i istraživanja, smanjenje emisija stakleničkih plinova, i smanjenje uvoza skupih fosilnih goriva. Uz to su upozorili na legislative obnovljivih izvora energije koje će biti potrebne i nakon 2020. godine kako bi se osigurao daljnji rast sektora energije vjetra, te ispunjenje cilja od 100% iz obnovljivih izvora do 2050. godine.

    Dosadašnje uspješno zakonodavstvo može se nastaviti ukoliko se odrede ambiciozni ciljevi za obnovljive izvore do 2030. godine koji bi ostvarili rast udjela obnovljivih izvora sa 19%, koliko čine danas, na 34% do 2020. godine i 100% do 2050. godine, smatraju Zervos i Kjaer.

    Kao poticaj boljem zakonodavstvu nakon 2020. godine hitno su potrebne investicije u elektroenergetsku infrastrukturu koja bi omogućila prijenos velikih količina energije iz energije vjetra od mjesta na kojem je proizvedena do samih potrošača, i koja bi stvorila jedinstveno elektroenergetsko tržište Europske unije.

    Prema Nacionalnim akcijskim planovima za obnovljive izvore energije (National Renewable Energy Action Plan (NREAPs)) država članica EU očekuje se da će ukupna instalirana snaga vjetroelektrana do 2020. godine iznositi 213 GW, odnosno da će proizvoditi 495 TWh električne energije godišnje. Prema tim istim planovima, potrošnja električne energije u 2020. godini trebala bi iznositi 3.529 TWh, pa bi energija vjetra imala 14% udjela ukupnih potreba za električnom energijom u EU, stoji u Pure Power izvješću.

    Scenarij za rast
    EWEA je sastavila dva moguća scenarija razvoja događaja do 2020. godine. Prvi scenarij, „osnovni" scenarij, odražava tradicionalno konzervativan EWEA-in pristup postavljanja ciljeva za energiju vjetra, te pretpostavlja da će do 2020. godine ukupna instalirana snaga energije vjetra u EU iznositi 230 GW, odnosno da će proizvodnja biti 580 TWh, što je 15,7% ukupne potrošnje električne enegije.

    2
    EWEA-in drugi scenarij, „optimističan scenarij", prikazuje da bi energija vjetra, kao najisplativija tehnologija obnovljivih izvora energije među članicama EU, mogla ostvariti veći udio od 14% od ukupne potražnje električnom energijom u 2020. godini, koji predviđa NREAP, odnosno od 14,2%, koliko predviđa Europska komisija. Naravno, to bi bilo moguće samo ukoliko se prije 2014. godine odredi politika Unije nakon 2020. godine, učine daljnji koraci u razvoji i istraživanju, te pokrene nužna reforma tržišta i elektroenergetske infrastrukture.

    U izvješću stoji kako „optimističan" scenarij pretpostavlja da će do 2020. godine, pri takvim uvjetima, ukupna instalirana snaga vjetroelektrana doseći 265 GW, odnosno da će se proizvoditi 682 TWh električne energije, što bi bilo 18,4% od ukupne potrošnje električne energije.

    „Osnovni" scenarij također zahtijeva povećanje instalirane snage u EU sa 84,2 GW, koliko je iznosio u 2010. godini, na 230 GW do 2020. godine, što znači da bi od 2011. do 2020. godine prosječan godišnji rast kapaciteta iznosio 14,6 GW. „Optimističan" scenarij zahtijeva povećanja snage na 265 GW, pa bi u ovom slučaju prosječno godišnje povećanje kapaciteta iznosilo 18,1 GW.

    Svjetsko tržište
    Prema podacima koje je prikupilo i objavilo Svjetsko vijeće za energiju vjetra (Global Wind Energy Council (GWEC)), tijekom 2010. godine u svijetu je bilo instalirano 38,3 GW vjetroelektrana, te je do kraja godine ukupna instalirana snaga vjetroelektrana iznosila 197 GW.

    Tijekom zadnjih pet godina tržište vjetroagregata poraslo je za 151%, od 15,2 GW, koliko je iznosilo u 2006. godini, na 38,3 GW u 2010. godini, stoji u izvješću. U istom periodu ukupni instalirani kapaciteti povećali su se sa 74 GW na 197 GW.

    U izvješću se navodi kako je od 2006. do 2010. godine u svijetu instalirano 139 GW vjetroelektrana, dok je nuklearnih elektrana instalirano tek 8 GW. Navedenih 139 GW proizvodi električnu energiju ekvivalentnu sa 52 nuklearna reaktora, odnosno 41,5 GW nuklearnog kapaciteta, zaključuje se u izvješću. U tom razdoblju od pet godina industrija energijom vjetra proizvela je električnu energiju ekvivalentnu 10 nuklearnih elektrana godišnje. Vjetroelektrane instalirane samo u 2009. i 2010. godini (77 GW) proizvode električnu energiju ekvivalentnu 29 nuklearnih elektrana.

    Njemačka i Španjolska vodeće su zemlje Europske unije kada je riječ o instaliranim vjetroelektranama. Njemačka ima 27,2 GW, a Španjolska 20,7 GW instalirane snage, što je čak 57% ukupnih instaliranih vjetroelektrana u EU.

    Do kraja prošle godine pet zemalja imalo je instalirano više od 5 GW proizvodnih kapaciteta, i to su: Njemačka (27,2 GW), Španjolska (20,7 GW), Italija (5,8 GW), Francuska (5,7 GW), i UK (5,2 GW); a 25 od 27 zemalja članica koristi energiju vjetra.
    3

    U 2010. godini Španjolska je instalirala najviše vjetroelektrana (1.516 MW), a slijedile su je Njemačka (1.493 MW), Francuska (1.086 MW), UK (962 MW), i Italija (948 MW).

    Njemačka, Španjolska i Danska zajedno trenutno imaju 61,3% ukupnog instaliranog kapaciteta u EU, no prosjek novih godišnjih instaliranih kapaciteta pao je sa 85%, koliko je iznosio u 2000. godini, na 36%, koliko je iznosio u 2010. godini, navodi se u izvješću.

    Kao posljedicu takvog pada na europskom tržištu moguće je vidjeti drugi val tržišta energijom vjetra kojeg predvode Portugal, UK, Francuska i Italija, te značajan rast novih tržišta među članicama EU kao što su Poljska i Rumunjska. Sve članice EU osim Malte trenutno investiraju u energiju vjetra, djelomično kao rezultat direktive iz 2001. godine (Renewable Electricity Directive), te direktive iz 2009. godine.

    Rastuća uloga energije vjetra na moru
    U Pure Power izvješću stoji kako je iskorištavanje energije vjetra u priobalju, sa 2,9 GW instaliranih u 2010. godini, činilo 3,5% ukupnih instaliranih kapaciteta energije vjetra u EU (2009. godine to je iznosilo 2,7%), i 9,5% novih godišnjih kapaciteta. U 2009. godini bilo je instalirano 582 MW energije vjetra na moru, a u 2010. godini 883 MW.

    Iako je Danska do sada bila vodeća, u izvješću se navodi kako je Ujedinjeno Kraljevstvo, sa više od 1 GW instaliranih vjetroelektrana do kraja 2010. godine, preuzelo njenu ulogu. Energiju vjetra na moru trenutno iskorištava 8 zemalja članica Unije i Norveška.

    Prikupljeni podaci od strane konzultantske kompanije BTM Consult pokazuju kako se iskorištavanje energije vjetra na moru konstantno razvija, te se sukladno tome postavljaju sve sofisticiraniji i veći vjetroagregati.

    U prosječnoj snazi pojedinog vjetroagregata postoji značajan rast, pa je tako 1991. godine snaga vjetroagregata za rad na kopnu iznosila oko 200 kW, a snaga vjetroagregata za rad na moru 450 kW, a 2010. godine te snage su se povećale na 1.700 kW na kopnu i 2.800 kW na moru. Tijekom posljednjih 20 godina na kopnu je instalirano 70.488 vjetroagregata čija ukupna snaga iznosi 81.380 MW. Uz to je dodatnih 1.132 vjetroagregata ukupne snage 2.944 MW instalirano na moru na lokacijama u Europi.

    U 2010. godini udio energije vjetra u ukupnoj snazi energije u Europi povećao se na 9,6%. No, doprinos energije vjetra u novo izgrađenim elektranama još je više iznenađujući, stoji u izvješću. Od ukupnih proizvodnih kapaciteta instaliranih elektrana od 2000. godine energija vjetra čini čak 27,7%, što je uz prirodni plin (48,3%) čini najvećim doprinosiocem novih proizvodnih kapaciteta u EU.

    Čisto i zeleno
    Kada je riječ o smanjenju emisija CO2, EWEA procjenjuje kako će instaliranim vjetroelektranama do 2012. godine emisije biti za 35% manje od ciljeva Kyoto protokola. Do 2020. godine energija vjetra trebala bi činiti 31% trenutnih ciljeva EU, a koji su smanjenje za 20% od razina emisija iz 1991. godine.

    Cijena CO2 iznosi 25 eura po toni, pa je energija vjetra pomogla smanjenju troškova u 2010. godini od čak 3,1 milijardi eura, a ukoliko cijena ostane ista procjenjuje se da će energija vjetra smanjiti troškove emisija u ukupnom iznosu od 8,5 milijardi eura u 2020. godini. Ukoliko cijena emisija CO2 dosegne 40 eura po toni, energija vjetra će do 2030. godine uštedjeti 25,8 milijardi eura, zaključuje se u izvješću.

    Kada je riječ o smanjenju troškova goriva, ukoliko se koriste pretpostavke o cijenama goriva koje je izdala Europska komisija, proizvodnja energije iz energije vjetra izbjegla je u 2010. godini troškove goriva u iznosu od 5,92 milijardi eura. Korištenjem ciljeva EWEA-e, očekuje se da će energija vjetra do 2020. godine izbjeći troškove goriva u iznosu od 25,3 milijardi eura, odnosno 58 milijardi eura do 2030. godine.

    Uz to, investicije u energiju vjetra u Europskoj uniji u 2010. godini iznosile su 12,74 milijardi eura, od čega je 2,65 milijardi eura bilo namjenjeno iskorištavanju energije vjetra na moru. Očekuje se da će do 2020. godine investicije u energiju vjetra doseći 20,60 milijardi eura, od čega će 10,39 milijardi eura biti namjenjeno iskorištavanju na moru. Do 2030. godine investicije bi mogle iznositi 25,27 milijardi eura, od čega bi 17,04 milijardi eura bilo namjenjeno iskorištavanju na moru.
    4

    U 2010. godini sektor energije vjetra u Europi je direktno i indirektno otvorio 189.000 novih radnih mjesta. Pod pretpostavkom da će se ciljevi EWEA-e ostvariti, do 2020. godine u industriji energije vjetrom trebalo bi biti otvoreno još više od 462.000 novih radnih mjesta. Očekuje se i da će zapošljavanje u sektoru energije vjetra na moru premašiti zapošljavanje na kopnu do 2025. godine.

    Trenutna politika za obnovljive izvore energije Europske unije uspiješno transformira europski elektroenergetski sektor. No, ukoliko Europa želi smanjiti emisije CO2 za 80-95% do 2050. godine, ciljevi za obnovljive izvore energije za 2030. godinu moraju biti ambiciozni i komatibilni sa smanjenjem emisija u elektroenergetskom sektoru.
    www.vjetroelektrane.com
    Pročitano 1237 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive