Europe Express - maglev vlak
    Utorak, 05 Srpanj 2011 13:23

    Europe Express - maglev vlak

    Brzi i ekološki vlak Europe sExpress na trans kontinentalnom koridoru: Berlin – Zagreb – Jadran – Atena. Prepoznatljivi europski projekt "Europe Express", koji je iniciran od mladog stručnjaka i vizionara arhitekta Bože Šimunovića iz Hrvatske, bi mogao dodatno pomoći Republici Hrvatskoj u EU integraciji. Taj značajni europski projekt brze pruge za putničke rapidne vlakove "Europe Express" najmodernije i ekološko-energetski najprihvatljivije tehnologije na pilot-projekt transkontinentalnom koridoru; Berlin – Prag – Beč – Maribor – Zagreb – Zadar – Split – Dubrovnik – Atena (cca. 2500 km) bi bio svojevrsni veliki generator ekonomije i "zelenog gospodarstva" u multi-međunarodnim razmjerima, pa možemo čak reći i europski "New Deal" jer bi na njemu radile mnoge udružene vlade i kompanije (npr. Thyssen Krupp, Siemens, Končar, Gredelj...), te i stotine kooperanata. Stvaranje takvog visoko sofisticiranog high-tech produkta – europskog MAGLEV-a ili kondukcijskog magnetno-levitirajućeg vlaka – bi značajno ubrzao europski gospodarski rast, pogotovo kroz sektore elektrotehnike, strojarstva i graditeljstva. Ovaj inicirani projekt se trenutno planski razrađuje u Ministarstvu prometa i graditeljstva, te u Ministarstvu gospodarstva i tehnologije Savezne Republike Njemačke po nalogu Kancelarke Angele Merkel, kojoj je u veljači ove godine i iniciran ovaj europski projekt, te uz znanje predsjednika Komisije Europske unije Jose Manuel Barrosa i Bruxelles-, te uz znanje i vlada i ambasadora država Češke, Austrije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Grčke. Ujedno je ovaj projekt iniciran, logično, i u uredu hrvatskog potpredsjednika Vlade zaduženog za investicije. Vlak bi na slobodnom međustajnom koridoru razvijao brzine oko 500 km/h, te bi se zaustavljao samo na važnim lokacijama, uz važne gradove, sa svega 5 – 7 minuta stajanja koliko bi bilo potrebno za ukrcaj i iskrcaj putnika i prtljage u stajalištu. Prtljaga bi se manevrirala uz pomoć profesionalnog osoblja, slično kao kod zrakoplova u za to predviđenim cargo odjeljcima vlaka. Također se mora napomenuti da bi se energija prikupljala od Sunčevih zraka preko eko-solarnih-kolektora koji bi bili postavljeni na gornjoj plohi duž cijele pruge (cca. 2500 km) što je vrlo značajno i poželjno za tehnologije transporta trećeg tisućljeća. Dakle, ta pruga za magnetne vlakove "Europe Express" bi ujedno bila i mega solarna elektro energana koja bi služila i za proizvodnju i napajanje Europe čistom "zelenom" električnom energijom. Inače, kondukcijski magnetni vlakovi pri velikim brzinama sami generiraju u linearnom elektromotoru ili generatoru električnu struju koja služi za samoodrživo napajanje jurećeg vlaka. Odnosno, MAGLEV treba vanjsku energiju samo pri pokretanju, ubrzavanju, usporavanju i zaustavljanju. Transrapid vlakovi su najsigurnija bezpilotna prometala ikad izumljena. Trase MAGLEV-a ne smiju dolaziti u koliziju s drugim prometnim sustavima, odnosno križanja se obavezno vrše u denivelacijama. Ovi vlakovi sa doljnjim postoljem obuhvaćaju prugu i ne mogu nikako ispasti s pruge, a pri eventualnom nestanku električne snage vlak jednostavno padne na bočne skije i klizi po pruzi do konačnog zaustavljanja. Magnetni vlakovi mogu savladati uspone i do 10% nagiba, a konvencionalni vlakovi max. 4%. Projekt "Europe Express" bi se financirao iz EU fondova i to posebno iz fonda Marko Polo. Ovaj značajni europski projekt bi bio generator i gospodarstva i putničkog prometa i kulture naroda Europske Unije.


    Prethodnik projekta: Sveučilišni projekt "Lebdeći Zagreb Express"
    U zagrebačkom slučaju, naslov lebdeći prvenstveno se odnosi na sustav nadzemnih trasa, dakle konstrukcija na stupovima, koje se mogu realizirati i kao magnetna lebdeća vozila. Riječ je o svjetski relevantnom i izvodljivom projektu. Lebdeći Zagreb Express privlači kapitalna ulaganja i dolazak tvrtki sa svjetskog poslovnog tržišta, olakšava mogućnost realizacije upravnih i administrativnih funkcija Europske Unije u Gradu Zagrebu, a definitivno kumulira efekte proširenja postojeće zračne luke Pleso s novim terminalom i novim kapacitetom poletne i sletne staze radi očekivanog povećanog zračnog prometa u zračnoj luci Zagreb. Problem prometnog čvorišta Zagreb potrebno je institucionalizirati u vidu povezivanja zajedničkih interesa zračnog prometa, pružnih sustava, cestovnog prometa, grada, kapitalnog poslovnog gospodarstva i općenito društvene zajednice. Iz toga proizlazi i kompleksnost pojma redefiniranja prometnog čvorišta Zagreb koji osim prometno-tehnološkog podrazumijeva i druge aspekte; prostorni, urbanistički, društveni, ekonomsko-poslovno-gospodarski i sl. Razvoj gradskog pružnog prijevoza putnika u Gradu Zagrebu potrebno je razvojno razraditi sustavnije i intenzivnije planirati prvenstveno na principima formiranja sveukupnog gradskog prometnog sustava temeljenog na hijerarhiji efikasnosti, te sveukupne društvene koristi, ekološke neupitnosti i trajnog rješavanja tromosti i zakrčenosti sadašnjih vidova prometa u Gradu Zagrebu. U ovom kontekstu treba početi koordinirano usklađivati planove razvoja pružne infrastrukture i prometa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te ostalih vidova gradskog i prigradskog prometa i prijevoza putnika. Osnovno je prepoznati komplementarnost a ne kompetitivnost i isključivost pojedinih postojećih i planiranih sustava. U ovoj studiji osim zračne luke, razmatra se i prolazak željezničkih pruga paneuropskih koridora X i Vb, te intercity, regionalnih, prigradskih i gradskih željezničkih trasa kroz Grad Zagreb. Planersko-urbanistički karakter prijedloga usmjeren je na valorizaciju komparativnih prednosti Zagreba u geografskom, povijesnom i civilizacijskom smislu po uzoru na mnoge razvijene europske i svjetske gradove. Ova studija trasira put potrebnoj dugoročnoj percepciji međuzavisnosti u strukovnim disciplinama koje se neposredno bave prostornim planiranjem, urbanizmom i prometom, te ostalih struka koje posredno participiraju u realizaciji i upravljanju prostorom. U prvoj fazi treba realizirati prugu Glavni/Autobusni kolodvor – Pleso – Velika Gorica kao prioritetni koridor masovnog i efikasnog javnog prijevoza putnika u smislu povezivanja vitalnih dijelova Grada Zagreba, satelitskog grada Velika Gorica i zračne luke Pleso. U drugoj fazi bi se ostvarila trasa poslovna Radnička avenija – Domovinski most – zračna luka Pleso tako da se poveže u krug s trasom iz prve faze. U trećoj fazi bi se mogao ovaj prometni sustav proširiti i u kontekst urbanističke strukture Grada Zagreba. Tako bi se poprečno trasama iz prve i druge faze mogla protezati pružna trasa od Podsuseda, a možda i od Samobora, uz rijeku Savu sve do Ivanje Reke. Pružna trasa uz rijeku Savu bi prolazila uz Zagrebačke toplice, regionalnu Sveučilišnu bolnicu, sportsko-rekreacijski centar Jarun, kroz Centralni gradski park, uz novu zgradu Vlade Republike Hrvatske, uz gradski rezervat flore i faune Savica-Šanci, i tako dalje sve do Ivanje Reke. Također bi se od Glavnog kolodvora kroz novi tunel ispod Medvednice mogla protezati pruga ovog prometnog sustava sve do Stubičkih toplica. Te trase bi osim prometnog imale i turistički značaj. Zbog toga se prijedlog temelji na sustavu nadzemne panoramske gradske trase. Uz prometnu funkciju, korisnici takve panoramske željeznice dijelili bi jedinstvene vizurne osobitosti zagrebačke panorame, s specifičnim doživljajima u sagledavanju prostora, što bi pridonijelo kvalitetnijem ozračju identifikacije s gradom. Panoramska vozila po kriteriju suvremenog dizajna i sklopova poput giga skulpture stvarali bi novu i atraktivnu fizionomiju grada, razvoj turizma kako na gradskoj, tako i na državnoj razini. Lebdeći Zagreb Express izvodiv je i u kontekstu hrvatskih znanstvenih i gospodarskih resursa, građevinskih, strojarskih, elektrotehničkih i drugih. Znanje o sustavima lebdećih vozila postoji na zagrebačkom Sveučilištu, no kao i u svim značajnim projektima iskustva se dijele sa svijetom u smislu međunarodne konzultativne suradnje sa primjerice, njemačkim, japanskim i južnokorejskim znanstvenicima i stručnjacima. Samu izgradnju konstrukcijske infrastrukture i izradu lebdećih vozila mogle bi obavljati hrvatske tvrtke. Financiranje je moguće iz pretpristupnih fondova Europske Unije, te nekih svjetskih fondova za razvoj tehnologija, prometa i ekološke projekte, te povoljnim kreditima razvojnih banaka. Vozila na električni (elektromagnetni) pogon i automatsko upravljanje, te ekologija ovog sustava: lebdjenje i pogon na električnu energiju, minimalna razina buke, bez štetnih emisija, minimalno zauzimanje površine terena, fino uklapanje u prostor grada i krajobraz, dakle primjereno očuvanje okoliša predstavljaju uzorni projekt za metropole Europe i svijeta.
    www.croenergo.eu

    m1
    m2
    m3
    m4
    Pročitano 1837 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive