Prethodnik projekta: Sveučilišni projekt "Lebdeći Zagreb Express"
U zagrebačkom slučaju, naslov lebdeći prvenstveno se odnosi na sustav nadzemnih trasa, dakle konstrukcija na stupovima, koje se mogu realizirati i kao magnetna lebdeća vozila. Riječ je o svjetski relevantnom i izvodljivom projektu. Lebdeći Zagreb Express privlači kapitalna ulaganja i dolazak tvrtki sa svjetskog poslovnog tržišta, olakšava mogućnost realizacije upravnih i administrativnih funkcija Europske Unije u Gradu Zagrebu, a definitivno kumulira efekte proširenja postojeće zračne luke Pleso s novim terminalom i novim kapacitetom poletne i sletne staze radi očekivanog povećanog zračnog prometa u zračnoj luci Zagreb. Problem prometnog čvorišta Zagreb potrebno je institucionalizirati u vidu povezivanja zajedničkih interesa zračnog prometa, pružnih sustava, cestovnog prometa, grada, kapitalnog poslovnog gospodarstva i općenito društvene zajednice. Iz toga proizlazi i kompleksnost pojma redefiniranja prometnog čvorišta Zagreb koji osim prometno-tehnološkog podrazumijeva i druge aspekte; prostorni, urbanistički, društveni, ekonomsko-poslovno-gospodarski i sl. Razvoj gradskog pružnog prijevoza putnika u Gradu Zagrebu potrebno je razvojno razraditi sustavnije i intenzivnije planirati prvenstveno na principima formiranja sveukupnog gradskog prometnog sustava temeljenog na hijerarhiji efikasnosti, te sveukupne društvene koristi, ekološke neupitnosti i trajnog rješavanja tromosti i zakrčenosti sadašnjih vidova prometa u Gradu Zagrebu. U ovom kontekstu treba početi koordinirano usklađivati planove razvoja pružne infrastrukture i prometa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te ostalih vidova gradskog i prigradskog prometa i prijevoza putnika. Osnovno je prepoznati komplementarnost a ne kompetitivnost i isključivost pojedinih postojećih i planiranih sustava. U ovoj studiji osim zračne luke, razmatra se i prolazak željezničkih pruga paneuropskih koridora X i Vb, te intercity, regionalnih, prigradskih i gradskih željezničkih trasa kroz Grad Zagreb. Planersko-urbanistički karakter prijedloga usmjeren je na valorizaciju komparativnih prednosti Zagreba u geografskom, povijesnom i civilizacijskom smislu po uzoru na mnoge razvijene europske i svjetske gradove. Ova studija trasira put potrebnoj dugoročnoj percepciji međuzavisnosti u strukovnim disciplinama koje se neposredno bave prostornim planiranjem, urbanizmom i prometom, te ostalih struka koje posredno participiraju u realizaciji i upravljanju prostorom. U prvoj fazi treba realizirati prugu Glavni/Autobusni kolodvor – Pleso – Velika Gorica kao prioritetni koridor masovnog i efikasnog javnog prijevoza putnika u smislu povezivanja vitalnih dijelova Grada Zagreba, satelitskog grada Velika Gorica i zračne luke Pleso. U drugoj fazi bi se ostvarila trasa poslovna Radnička avenija – Domovinski most – zračna luka Pleso tako da se poveže u krug s trasom iz prve faze. U trećoj fazi bi se mogao ovaj prometni sustav proširiti i u kontekst urbanističke strukture Grada Zagreba. Tako bi se poprečno trasama iz prve i druge faze mogla protezati pružna trasa od Podsuseda, a možda i od Samobora, uz rijeku Savu sve do Ivanje Reke. Pružna trasa uz rijeku Savu bi prolazila uz Zagrebačke toplice, regionalnu Sveučilišnu bolnicu, sportsko-rekreacijski centar Jarun, kroz Centralni gradski park, uz novu zgradu Vlade Republike Hrvatske, uz gradski rezervat flore i faune Savica-Šanci, i tako dalje sve do Ivanje Reke. Također bi se od Glavnog kolodvora kroz novi tunel ispod Medvednice mogla protezati pruga ovog prometnog sustava sve do Stubičkih toplica. Te trase bi osim prometnog imale i turistički značaj. Zbog toga se prijedlog temelji na sustavu nadzemne panoramske gradske trase. Uz prometnu funkciju, korisnici takve panoramske željeznice dijelili bi jedinstvene vizurne osobitosti zagrebačke panorame, s specifičnim doživljajima u sagledavanju prostora, što bi pridonijelo kvalitetnijem ozračju identifikacije s gradom. Panoramska vozila po kriteriju suvremenog dizajna i sklopova poput giga skulpture stvarali bi novu i atraktivnu fizionomiju grada, razvoj turizma kako na gradskoj, tako i na državnoj razini. Lebdeći Zagreb Express izvodiv je i u kontekstu hrvatskih znanstvenih i gospodarskih resursa, građevinskih, strojarskih, elektrotehničkih i drugih. Znanje o sustavima lebdećih vozila postoji na zagrebačkom Sveučilištu, no kao i u svim značajnim projektima iskustva se dijele sa svijetom u smislu međunarodne konzultativne suradnje sa primjerice, njemačkim, japanskim i južnokorejskim znanstvenicima i stručnjacima. Samu izgradnju konstrukcijske infrastrukture i izradu lebdećih vozila mogle bi obavljati hrvatske tvrtke. Financiranje je moguće iz pretpristupnih fondova Europske Unije, te nekih svjetskih fondova za razvoj tehnologija, prometa i ekološke projekte, te povoljnim kreditima razvojnih banaka. Vozila na električni (elektromagnetni) pogon i automatsko upravljanje, te ekologija ovog sustava: lebdjenje i pogon na električnu energiju, minimalna razina buke, bez štetnih emisija, minimalno zauzimanje površine terena, fino uklapanje u prostor grada i krajobraz, dakle primjereno očuvanje okoliša predstavljaju uzorni projekt za metropole Europe i svijeta.
www.croenergo.eu