U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je doživjela značajan napredak u području obnovljivih izvora energije, a posebno u implementaciji baterijskih sustava za pohranu energije (BESS - Battery Energy Storage Systems). Prema najnovijim podacima, u posljednje tri godine odobreno je više od 1.000 MW = 1 GW kapaciteta za BESS projekte, što predstavlja ključan korak prema modernizaciji hrvatskog energetskog sustava i integraciji obnovljivih izvora. Ovi sustavi omogućuju pohranu viška energije iz solarnih elektrana i vjetroelektrana, čime se povećava stabilnost mreže i smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima. Dodatno, prema planu razvoja prijenosne mreže HOPS-a za 2025.-2034., u redu za priključak čeka 599 MW kapaciteta baterijskih sustava za pohranu, što ukazuje na rastući interes za ovom tehnologijom.
Ključni projekti i investitori
Među vodećim investitorima ističu se tvrtke poput GBD Storage, Ernestin99, Solaris Pons, Kraftfeld Solar, IE-Energy, HEP, Energy Trading Partners i ABILIA. Posebno se ističe IE-Energy, koji gradi prvi veliki BESS sustav u Hrvatskoj. Projekt u Šibeniku, na lokaciji IMPOL-TLM, ima kapacitet od 60 MW snage i 120 MWh pohrane, s ukupnom investicijom od oko 60 milijuna eura. Europska komisija odobrila je 19,8 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Modernizacijskog fonda za drugu fazu (50 MW), a prva faza (10 MW) je u naprednoj implementaciji, s očekivanim završetkom do 2026. godine. Ovaj sustav će osigurati uravnoteženje elektro-energetske mreže, integraciju obnovljivih izvora i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, posebno u Dalmaciji. Dodatno, projekt je podržan investicijama Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 16,8 milijuna eura, te sudjelovanjem Raiffeisen mirovinskog fonda, čime se kombinira BESS s virtualnim elektranama (VPP) za optimizaciju energetskih resursa. Ovi projekti raspoređeni su na više lokacija diljem zemlje, s GBD Storage i Kraftfeld Solar koji vode s približno 450 MW odobrenog kapaciteta.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) već upravlja s tri baterijska sustava: u sjedištu u Zagrebu, uz e-punionice na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu na Visu (1 MW snage i 1,44 MWh kapaciteta). U razvoju su projekti na otocima Unije i Lošinj te u KTE Jertovec, s ukupnim kapacitetom do 50 MWh. Ovi sustavi služe za uravnoteženje prijenosne mreže i stabilnost na otocima. Dodatno, HEP planira proširenje sustava na drugim lokacijama, poput integracije s vjetroelektranama u kontinentalnom dijelu, gdje bi BESS pomogao u upravljanju fluktuacijama električne energije.
Jedan od najzanimljivijih razvoja dolazi od Rimac Energy, podružnice Rimac Technology, koja je razvila SineStack BESS sustav, koji je certificiran i spreman za implementaciju. Prema dostupnim informacijama, masovna proizvodnja u Hrvatskoj planirana je za 2025. godinu, s ciljem preko 10 GWh godišnje proizvodnje. SineStack obećava "zero energy capacity fade" u prve dvije godine rada, što predstavlja tehnološki napredak u pouzdanosti i dugovječnosti. Tvrtka je otvorila proizvodni pogon u Oxfordshireu, UK, gdje se proizvode prve jedinice, a prvi SineStack sustav je certificiran i spreman za dostavu na lokaciju u Colchesteru, UK, s očekivanim početkom rada u 2025. godini. Međutim, do studenog 2025. nema potvrđenih informacija o operativnim instalacijama na tržištu, iako je sustav razvijen i testiran. Rimac surađuje i na projektima poput integracije BESS u električna vozila i stambene objekte, s pilot projektima u Zagrebu i okolici, te partnerstvima s ENNA-om za obnovljive izvore.
Tvrtke poput NGEN nude napredna rješenja poput SG Connect, pametnog sustava koji optimizira energetske tokove, smanjuje troškove do 30% i produljuje vijek baterija. Njihov baterijski sustav NGEN STAR i G-MAX omogućuje do 12 MW snage i 25,8 MWh kapaciteta, s garancijom do 15 godina i 100% dubinom pražnjenja. Slično, ENNA Next pruža podršku u implementaciji, uključujući pripremu projekata za subvencije, naglašavajući da će skladištenje energije postati temelj hrvatske energetike u idućih 10 godina, uz ulogu umjetne inteligencije u upravljanju. Još jedan primjer je projekt od 245 MWh kapaciteta u planu za Balkan regiju, s fokusom na Hrvatsku, gdje se očekuje integracija s postojećim solarnim farmama u Slavoniji. Dodatno, tvrtka Uprise, u partnerstvu s Gurobi, razvija optimizirane strategije za BESS u Hrvatskoj, s projektima u sjevernoj Dalmaciji koji koriste napredne algoritme za maksimalnu efikasnost.
Vladina podrška i financijske inicijative
Vlada Hrvatske aktivno podržava ovaj sektor kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), izdvajajući 500 milijuna eura za pohranu energije i fleksibilnost mreže, s prvim natječajima očekivanim do 2025. godine. Nedavno je objavljen javni poziv za 50 milijuna eura bespovratnih sredstava za ugradnju baterijskih sustava povezanih sa solarnim elektranama. Poziv je otvoren od 15. listopada 2024. do 31. siječnja 2026., s minimalnim iznosom potpore od 60 tisuća eura i maksimalnim od 1,5 milijuna eura po projektu. Cilj je ugradnja najmanje 60 MWh kapaciteta do kraja drugog kvartala 2026., uz obvezu da baterija apsorbira najmanje 75% energije iz povezane solarne elektrane instalirane snage veće od 500 kW. Prihvatljivi su poduzetnici svih veličina, a neprihvatljivi troškovi uključuju PDV, leasing i administraciju.
Osim toga, Modernizacijski fond podržava projekte poput onog IE-Energy u Šibeniku s 19,8 milijuna eura. HOPS-ov desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže predviđa investicije od ukupno 3.302.545.016 eura do 2034. godine, s fokusom na nadogradnje za integraciju obnovljivih izvora. Od toga, 1.003.485.093 eura namijenjeno je za prihvat obnovljivih izvora energije (OIE), uključujući proširenja mreže za OIE u iznosu od 212,76 milijuna eura. Investicije u korisničke objekte iznose 929.813.734 eura, dok su investicije u povezivanje novih konvencionalnih elektrana nula. Ukupne investicije isključujući povezivanja iznose 1.782,3 milijuna eura, s 558,12 milijuna eura za period 2025.-2027.
Financiranje dolazi iz vlastitih sredstava (1.617,43 milijuna eura), EU fondova (164,92 milijuna eura) i investicija u povezivanja (1.003,49 milijuna eura). Dodatno, NPOO pruža 218,16 milijuna eura, REPowerEU 99,2 milijuna eura (uključujući 58,3 milijuna eura za 2025.), a CEF fondovi 5,73 milijuna eura za projekt GreenSwitch. Rizici uključuju kašnjenja u dozvolama (do 10 godina) i neizvjesnosti u RES vremenskim okvirima.
Do 2030. cilja se na 2.268 MW vjetroenergije i 2.382 MW solarne energije, uz indirektnu potrebu za pohranom poput reverzibilnih hidroelektrana i vodika. U kontekstu BESS-a, plan naglašava potrebu za fleksibilnošću mreže, s 599 MW BESS-a u redu za priključak. Ovo uključuje mjere poput revitalizacije starih linija (starih 40-60 godina) i poboljšanje sigurnosti.
Ključni projekti uključuju nove 400 kV dalekovodne linije poput Konjsko–Lika (210,2 km, 2030.-2034.), Lika–Melina (68 km, 2031.-2035.), Zagvozd–Nova Sela (64,3 km, 2025.-2033.) i Nova Sela–Dubrovačko Primorje (51,3 km, 2031.-2035.), koje podržavaju evakuaciju energije iz obalnih i dalmatinskih RES-a. Također, planira se Banja Luka (BiH)–Lika (155 km, od čega 45 km u Hrvatskoj) za regionalnu interkonekciju. Za 220 kV i 110 kV, projekti poput Dubrovačko Primorje–Plat (58 km, 2033.-2037.) i Zakučac–Bilice (75 km, 2026.-2031.) osiguravaju povezivanje za RES i potrošače. Ukupne investicije za nove 400 kV linije i trafostanice procjenjuju se na 1,07 milijardi eura, s 936,25 milijuna eura za nadzemne linije i 176,8 milijuna eura za trafostanice. Partnerstva poput onog između Uprise i Gurobi usmjerena su na optimizaciju implementacije BESS sustava u Hrvatskoj, koristeći napredne algoritme za maksimalnu efikasnost.
Prednosti i izazovi BESS sustava
Baterijski sustavi za pohranu energije (BESS) funkcioniraju na principu elektrokemijskih reakcija unutar baterija, obično litij-ionskih ili sličnih tehnologija. Osnovni rad uključuje tri glavne faze: punjenje, pohrana i pražnjenje. Tijekom punjenja, električna energija iz mreže, solarnih panela ili vjetroturbina pretvara se u kemijsku energiju unutar baterijskih ćelija. To se događa kada se litij-ioni kreću iz katode prema anodi kroz elektrolit, pohranjujući energiju. U fazi pohrane, energija ostaje stabilno pohranjena bez gubitaka, iako postoji minimalno samopražnjenje. Kada je potrebna energija, dolazi do pražnjenja: litij-ioni se vraćaju s anode na katodu, oslobađajući električnu energiju koja se preko invertera pretvara u izmjeničnu struju za upotrebu u mreži. Sustav uključuje i upravljački softver (BMS - Battery Management System) koji nadgleda temperaturu, napon i struju kako bi spriječio pregrijavanje ili prekomjerno pražnjenje, osiguravajući sigurnost i efikasnost. Ova tehnologija omogućuje brzi odaziv u milisekundama, što je ključno za stabilizaciju mreže.
Prednosti BESS sustava uključuju brzi odaziv (unutar 2 sekunde), životni vijek preko 10 godina, učinkovitost iznad 90% i prilagodljivost. Omogućuju dodatne prihode kroz trgovanje energijom, pomoćne usluge poput regulacije napona, frekvencije i crne startove, te smanjenje vršnih opterećenja (peak shaving). Također, podržavaju integraciju varijabilnih obnovljivih izvora, smanjuju emisije CO2 i povećavaju energetsku neovisnost. Međutim, izazovi uključuju visoke početne troškove (oko 200-500 eura po kWh), ograničenu gustoću pohrane u usporedbi s fosilnim gorivima, ekološke probleme poput rudarenja litija i recikliranja, te rizike od požara ako se ne upravlja pravilno. Potrebna je kombinacija s drugim tehnologijama poput hidroelektrana za dugoročnu pohranu, a zakonodavni okvir usklađen je s EU direktivama, ali razvoj ovisi o privatnim investicijama i tehnološkim napretcima kako bi se smanjili gubici i povećala sigurnost.
Usporedba s drugim tehnologijama skladištenja energije pokazuje da BESS, posebno litij-ionski sustavi, nude visoku efikasnost od 85-95% i impresivnu gustoću energije od 200-400 Wh/L, što ih čini idealnima za primjene poput električnih vozila i kućne pohrane gdje je prostor ograničen, s trajanjem pražnjenja od minute do 8 sati i životnim ciklusom od 1.000-10.000 ciklusa. Međutim, baterije nose rizik termalnog bježanja i potrebu za zamjenom baterija nakon 7-15 godina, što utječe na dugoročne troškove. Nasuprot tome, pumpana hidroakumulacija ističe se u velikim skalama s dugim trajanjem pražnjenja od 6-20 sati i životnim vijekom preko 30 godina, nudeći pouzdanu podršku mreži bez rizika požara, ali jezerska akumulacija zahtijeva značajne geografske značajke poput razlike u visini i velikih površina, ograničavajući fleksibilnost i povećavajući ekološke utjecaje na zemljište i vodu, uz efikasnost od 70-85%. Skladištenje energije komprimiranim zrakom (CAES) nudi sličnu mehaničku alternativu za dugoročne primjene s trajanjem od 2-20 sati i životnim ciklusom preko 20 godina, ali niža efikasnost od 40-70% i potreba za podzemnim formacijama poput solnih špilja čine ga manje svestranim. Zamašnjaci pružaju brzi odziv u milisekundama s visokim ciklusima do 100.000 i efikasnošću od 70-96%, savršeni za kvalitetu snage i kratke rafale, ali njihova niža gustoća energije ograničava ih na kratka trajanja. Protočne baterije su snažna opcija za dugoročnu pohranu na mreži s efikasnošću od 70-85% i ciklusima preko 10.000, omogućujući neovisno skaliranje kapaciteta dodavanjem elektrolita, ali njihova srednja gustoća i veći otisak predstavljaju nedostatke u usporedbi s litij-ionskim. Superkondenzatori ističu se ultra-brzim punjenjem u 1-10 sekundi s ciklusima preko 1.000.000 i efikasnošću od 90-95%, idealne su za regulaciju frekvencije ili regenerativno kočenje, ali njihova niska gustoća od 6-10 Wh/kg ograničava ih na sekunde do minute. Termalno skladištenje, poput sustava s rastopljenim solima, postiže efikasnost do 90% i jeftino je za dugoročne primjene uz koncentriranu solarnu energiju, ali zahtijeva specifične uvjete i rukovanje materijalima. Ukupno, dok BESS nudi svestranost i kompaktnost, tehnologije poput pumpane hidroakumulacije i protočnih baterija pružaju izdržljive opcije velikog opsega, a hibridni pristupi kombiniraju snage za optimizirane performanse preko različitih skala i trajanja.
Europski kontekst
Na europskoj razini, 2024. godina zabilježila je instalaciju 21,9 GWh BESS sustava, što je rekordna godina. Prognoze za 2025.-2029. predviđaju daljnji rast u stambenom, komercijalnom i industrijskom sektoru, s očekivanim šestostrukim povećanjem na gotovo 120 GWh do 2029., dovodeći ukupni kapacitet na 400 GWh. Europska unija aktivno promiče izgradnju BESS sustava kroz niz direktiva i regulativa koje osiguravaju održivost, sigurnost i integraciju u energetski sustav. Glavni instrument je Uredba o baterijama (Regulation (EU) 2023/1542), koja je usvojena 2023. godine i stupa na snagu u punom opsegu od 2026., zamjenjujući staru Direktivu o baterijama. Ova uredba uvodi zahtjeve za održivost, recikliranje (cilj od 95% recikliranja do 2030.), sigurnost i označavanje baterija, uključujući digitalnu putovnicu baterije za praćenje životnog ciklusa. Ona harmonizira pravila diljem EU, promovirajući kružnu ekonomiju i smanjenje utjecaja na okoliš, što indirektno potiče investicije u BESS jer osigurava standarde za stacionarne sustave.
Dodatno, EMSA (Europska agencija za pomorsku sigurnost) izdala je Smjernice za sigurnost BESS sustava na brodovima, a EASE (Europsko udruženje za pohranu energije) razvilo je Smjernice za najbolje prakse sigurnosti, koje podržavaju uredbu zahtijevajući da stacionarni BESS budu sigurni tijekom normalnog rada. REPowerEU plan i Modernizacijski fond pružaju financijsku potporu za integraciju BESS-a u mrežu, dok se nacionalni sudovi, poput njemačkog Saveznog suda pravde, bave potporama za izgradnju, osiguravajući usklađenost s EU pravom. Ovi instrumenti zajedno potiču tranziciju prema zelenoj energiji, s fokusom na fleksibilnost mreže i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.
Globalni kontekst
Globalno, instalacije BESS-a porasle su za 36% u prva tri kvartala 2025. godine, dosegnuvši 49,4 GW/136,5 GWh, s troškovima izgradnje smanjenim za oko 40% i poboljšanjima u sigurnosti i trajnosti sustava. U prvoj polovici 2025. godine, dodano je 7,96 GW/22,17 GWh novih kapaciteta preko 109 projekata, s više od polovine u samo jednoj zemlji. Najveći instalirani kapaciteti koncentrirani su u nekoliko vodećih zemalja, gdje Kina dominira s približno 215,5 GWh instaliranog kapaciteta, što čini oko dvije trećine globalnog ukupnog, i dodatnih 505,6 GWh u planu. Sjedinjene Američke Države slijede s 82,1 GWh instaliranog kapaciteta, predstavljajući oko 25% globalnog udjela, zahvaljujući potporama za obnovljive izvore i stabilizaciju mreže.
U Europi, Ujedinjeno Kraljevstvo vodi s 7,5 GWh instaliranog i 48,7 GWh u razvoju, slijede Italija, Njemačka (koja je dosegla 2,1 GW snage do kolovoza 2025., s dodatnih 473 MW u 2025.), Francuska i Belgija. Ostale značajne zemlje uključuju Australiju, Japan i Indiju, dok brzi rast bilježe Kanada, Saudijska Arabija i druge, iako s manjim ukupnim kapacitetima. Globalni trendovi pokazuju da se BESS uglavnom ugrađuju u zemljama s visokim udjelom obnovljivih izvora, poput Kine i SAD-a, gdje služe za uravnoteženje mreže i podršku energetskoj tranziciji, s očekivanim dodatnih 4.600 GW obnovljive energije do 2030., što povećava potrebu za pohranom.
NESTABILNOST SOLARNE I VJETROENERGIJE
Dok svijet ubrzano prelazi na obnovljive izvore energije kako bi smanjio emisije ugljika i borio se protiv klimatskih promjena, solarna i vjetroenergija postaju ključni stupovi te tranzicije. Međutim, njihova inherentna nestabilnost ili intermitencija predstavlja ozbiljne izazove za stabilnost električne mreže, pouzdanost opskrbe i ukupne troškove cijene električne energije. Ova tema postaje sve aktualnija u Hrvatskoj, gdje se planira povećanje udjela obnovljivih izvora u energetskom miksu, ali i u globalnom kontekstu, gdje stručnjaci upozoravaju na potencijalne rizike.
Što znači intermitencija?
Solarna energija ovisi o sunčevoj svjetlosti, koja je ograničena na dnevne sate i podložna sjeni oblaka, dok vjetroenergija fluktuira ovisno o brzini i smjeru vjetra. To znači da ove tehnologije ne proizvode energiju kontinuirano, za razliku od tradicionalnih izvora poput ugljena, plina ili nuklearne energije. Prema stručnjacima, ova varijabilnost može dovesti do neravnoteže između ponude i potražnje, što rezultira prekomjernom proizvodnjom u nekim periodima i nedostatkom energije u drugim periodima. Na primjer, u sunčanim danima može doći do "patkine krivulje" naglog pada proizvodnje navečer, što prisiljava mrežu na brzu prilagodbu i korištenje rezervnih izvora odnosno aktiviranje backup elektrana koje se koriste tek kada prestane dotok sunčeve energije u večernjim satima. Ova nestabilnost nije samo tehnički problem već ona utječe na frekvenciju i napon u mreži, što može uzrokovati kvarove, nestanke struje i čak oštećenja električne opreme. U ekstremnim slučajevima, poput oluja ili dugotrajnih bezvjetrenih perioda, mreža može postati ranjiva, posebno u regijama s visokim udjelom obnovljivih izvora.
Utjecaji na električnu mrežu i troškove
Integracija solarne i vjetroenergije zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu. Bez dovoljne inercije kao rotacijske mase koju pružaju tradicionalni generatori mreža gubi sposobnost brzog oporavka od poremećaja. To dovodi do potrebe za rezervnim kapacitetima, poput plinskih elektrana, koje moraju brzo nadoknaditi padove u proizvodnji električne energije. U SAD-u, na primjer, predviđa se da će klimatske promjene dodatno pogoršati ovu nestabilnost, smanjujući predvidljivost vjetra i sunca do 2100. godine.
Troškovi su još jedan ključni aspekt. Prema analizama, zamjena konvencionalnih izvora s vjetrom i suncem može zahtijevati višestruko veće kapacitete kako bi se osigurala pouzdanost, što povećava cijenu energije za potrošače. U Francuskoj, istraživanja pokazuju da intermitencija i nepredvidivost vjetra i sunca utječu na intradnevne cijene struje, što može dovesti do volatilnosti tržišta. Dodatno, u zemljama poput Njemačke, visoki udio obnovljivih izvora doveo je do potrebe za skupim pohranama energije i nadogradnjom mreže.
Na društvenim mrežama, poput platforme X, korisnici raspravljaju o ovim izazovima. Jedan post iz 2025. upozorava na utjecaj klimatskih promjena na solarne panele u Ugandi, gdje UV zračenje i ekstremne temperature smanjuju efikasnost. Drugi ističe da povećanje solarne energije u New Jerseyju može dovesti do većih troškova i nestabilnosti mreže.
Zaključna razmatranja
Razvoj BESS baterijskih sustava u Hrvatskoj ne samo da doprinosi energetskoj neovisnosti, već i pozicionira zemlju kao važnog igrača u europskoj i globalnoj zelenoj tranziciji. S kontinuiranim investicijama, vladinim potporama i tehnološkim inovacijama tvrtki poput IE-Energy, HEP-a, NGEN-a i ENNA Next, uz detaljne HOPS-ove planove za modernizaciju mreže, očekuje se da će ovi projekti značajno utjecati na stabilnost energetske mreže i smanjenje emisija CO2 u nadolazećim godinama.
Iako problemi postoje, postoje i rješenja. Napredne prognoze vremena, pametne mreže i hibridni sustavi poput kombinacije vjetra, sunca i baterija mogu ublažiti intermitenciju. Baterije i druge tehnologije pohrane postaju jeftinije, a međunarodna suradnja u mrežama omogućuje uravnoteženje preko granica. Stručnjaci poput onih iz Međunarodne agencije za energiju (IEA) ističu da obnovljivi izvori mogu biti integrirani bez većih problema ako se uloži u modernizaciju mreže. Međutim, kritičari upozoravaju da bez toga, tranzicija može biti skupa i nesigurna.
U Hrvatskoj, gdje se planira povećanje obnovljivih izvora do 2030., ovi izazovi zahtijevaju pažljivo planiranje. Vlada i energetske tvrtke moraju uravnotežiti ekološke ciljeve s pouzdanošću opskrbe kako bi izbjegli crne scenarije. Budućnost energije je zelena, ali stabilnost mora biti prioritet.
I da istaknemo bitno: Konačni cilj je generiranje priuštive električne energije za poduzetništvo i građane.
