Svečano je obilježen završetak radova na plinovodu Zlobin – Bosiljevo i početak radova na plinovodu Lučko – Zabok. Republika Hrvatska je dovršila prvu dionicu nove mreže transportnih plinovoda koji će povezati terminal za LNG na otoku Krku sa srednjom i istočnom Europom čime će se smanjiti ovisnost o ruskom plinu ovog dijela Europe. Terminal za LNG otvara mogućnost susjednim zemljama nabavku zemnog plina od bilo kojeg dobavljača na svjetskom tržištu.

Hrvatska državna tvrtka Plinacro razvija novu mrežu transportnih plinovoda koji će biti izgrađeni od čelika koji je otporan na vodik jer se planira koristiti ove plinovode za transport vodika u budućnosti. Predviđa se da će vodik postati značajan energent u budućnosti jer će zamijeniti zemni plin u svih segmentima primjene. Paralelno s povećanjem transportnih plinskih kapaciteta širi se mreža plinovoda i prema susjednim zemljama Sloveniji, Mađarskoj te Bosni i Hercegovini. Putem južne, zapadne i sjeverne interkonekcije Bosna i Hercegovina vezati će se na hrvatski plinski sustav dok će se preko LNG terminala povezati na svjetsko plinsko tržište.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na prigodnoj svečanosti u Bosiljevu obilježio je završetak radova na plinovodu Zlobin - Bosiljevo i početak radova na plinovodu Lučko - Zabok koji se financiraju iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal”.

Svečanosti su uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića nazočili i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin, načelnik Općine Bosiljevo Josip Kasun, predstavnici HERE, HROTE-a, te predstavnici izvođača radova i poslovnih partnera.

Riječ je o izuzetno složenom projektu na plinskom transportnom sustavu u koji je uloženo oko 140 milijuna eura, čijom će se izgradnjom omogućiti povećanje transporta plina s postojećeg terminala za UPP na otoku Krku s 2,9 na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. Izgradnjom 58 km dugačkoga plinovoda Zlobin - Bosiljevo, čije je financiranje osigurala Vlada Republike Hrvatske iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru projekta „Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG terminal”, stvaraju se osnovni preduvjeti za povećanje sigurnosti opskrbe plinom potrošača u Republici Hrvatskoj te za daljnji razvoj plinovodnog sustava i povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Republici Sloveniji.

Građevinski i strojarski radovi započeli su 20. studenog 2023. godine, a izvođač radova bio je domaći konzorcij, odnosno zajednica ponuditelja čiji je nositelj bila tvrtka Monter strojarske montaže iz Zagreba.
Kada se izgradi i magistralni plinovod Zabok - Lučko (dovršetak radova planiran za 15 mjeseci), omogućit će povećanje fleksibilnosti upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te višestruko povećanje kapaciteta plinovoda prema Sloveniji.

Procijenjena ukupna vrijednost izgradnje plinovoda Zabok - Lučko iznosi 78 milijuna eura, što uključuje nabavu, nadzor i isporuku čeličnih plinovodnih cijevi, isporuku i puštanje u rad opreme, izgradnju samog plinovoda (koji dijelom prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge i autoceste), pripadajućih objekata, stručni nadzor nad izgradnjom te rješavanje imovinskopravnih odnosa.

Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da gotovo u cijelosti bude u koridoru postojećih magistralnih plinovoda Zabok - Zaprešić, Zaprešić - Podsused i Podsused - PČ Ivanja Reka.

Izgradnjom ovih dvaju plinovoda i izgradnjom preostalih dvaju magistralnih plinovoda Bosiljevo - Sisak i Sisak - Kozarac, koji se također financiraju iz spomenutih sredstava, dodatno će se povećati mogućnost korištenja kapaciteta terminala za UPP i kapaciteta transportnog sustava prema Mađarskoj (s 1,7 na 3,5 milijardi kubnih metara plina godišnje) te prema Sloveniji na ukupno 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. To će pozitivno utjecati na smanjenje transportne tarife za kupce u Hrvatskoj.

Obraćajući se uzvanicima, predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar istaknuo je kako je Plinacro, zahvaljujući suradnji i koordinaciji sa svojim partnerima, društvima LNG Hrvatska i Podzemno skladište plina Okoli, na vrijeme obavio sve potrebne pripreme i nužne radove zbog čega je Hrvatska već danas energetski stabilna i neovisna o plinu iz Rusije.

U tome je Plinacro imao veliku pomoć hrvatske Vlade i nadležnog Ministarstva gospodarstva, ne samo zbog odluke o povećanju kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i izgradnji spomenutih plinovoda nego i zbog konkretne odluke o dodjeli 530 milijuna eura bespovratnih sredstava. „To povjerenje“, rekao je Arar, „nastojat ćemo, kao i dosad opravdati izgradnjom preostalih plinovoda i pretvaranjem Hrvatske u energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.“

Arar je zahvalio i županici Karlovačke županije gospođi Martini Furdek-Hajdin koja je poduzela sve potrebno da se složeni imovinskopravni poslovi obave u najkraćim mogućim rokovima, ne samo za ovaj plinovod nego i plinovode čiju izgradnju uskoro pokrećemo. Zahvalio je i izvođačima radova, nadzoru, projektantima i svima koji su na bilo koji način doprinijeli uspješnoj izgradnji ovog plinovoda.

Iskoristio je ovu prigodu da se prisjetimo i još jednom zahvalimo našem prerano preminulom kolegi i direktoru Sektora održavanja i razvoja transportnog sustava, pokojnom Antunu Kranjčecu, koji je započeo ovaj veliki infrastrukturni projekt čiju realizaciju na žalost nije dočekao.

Na kraju svoga govora zahvalio je i djelatnicima Plinacra koji su, kako je naglasio, sate i dane provodili s izvođačima radova da bi se i ovaj veliki projekt dovršio u skladu s planiranim rokovima i bez dodatnih troškova te time omogućio nastavak izgradnje preostalih plinovoda.
www.plinacro.hr