HEP se uključio u dobivanje zelene struje projektima vjetroelektrana, novih hidroelektrana, ali i gradnje solarnih elektrana  Gotovo sva potražnja za energijom u svijetu do 2050. mogla bi se namirivati iz obnovljivih izvora poput vjetra, solarne i geotermalne energije u svrhu dobivanja struje. Zaključak o dobivanju 95 posto energije iz obnovljivih izvora u budućnosti proizlazi iz studije koju su zajednički izradili američki fond WWF International i nizozemska konzultantska tvrtka Ecofys. Bez obnovljivih izvora se ne mogu smanjiti ni emisije stakleničkih plinova

Udio nafte, plina i ugljena te nuklearne energije u globalnom energetskom miksu u sljedeća četiri desetljeća bit će svedena na samo 5%. Procjenjuje se da bi mjere uštede energije mogle smanjiti ukupnu potražnju za 15 posto u odnosu na 2005., čak i ako populacija, industrijska proizvodnja, vozarine i putnički promet poraste, navodi se u toj studiji. To bi zahtijevalo 4,8 bilijuna dolara ulaganja do 2035. u modernizaciju zgrada, električne mreže i proširenje vjetroelektrana i kapaciteta za dobivanje solarne energije, a isplativost te inicijative trebala bi biti vidljiva do 2040. godine. "To je osiguranje protiv promjenjivosti cijena nafte i plina i klimatskih promjena", smatra Stephan Singer, urednik studije i direktor energetske politike u WWF-u. "To može biti učinjeno korištenjem dostupnih tehnologija i onih koje će uskoro biti na tržištu", dodaje. Istodobno, Međunarodna energetska agencija (IEA), svjetska krovna energetska organizacija, procjenjuje da je potrebno 33 bilijuna dolara ulaganja u energetsku infrastrukturu do 2035. da bi zemlje mogle zadovoljiti međunarodne obveze smanjenja stakleničkih plinova. Poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova ciljevi su koje si je postavila i Hrvatska uoči ulaska u Europsku uniju. EU, naime, do 2020. želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990. Sukladno tome Hrvatska do 2020. planira ostvariti tri puta 20%, odnosno mjerama energetske učinkovitosti uštedjeti 20% energije iz obnovljivih izvora, proizvesti 20% energije i emisije stakleničkih plinova smanjiti za 20 posto. U sektor obnovljivih izvora energije uključio se i HEP. "HEP – Obnovljivi izvori energije jedna je od tvrtki unutar HEP grupe koja se bavi razvojem projekata obnovljivih izvora energije. Riječ je ponajprije o projektima vjetroelektrana, u kojima je definirano niz potencijalnih projekata. Također se bavi razvojem projekata nekoliko bioelektrana, a jedan od najvažnijih je projekt elektrane na biomasu u Velikoj Gorici kao jedan od 30 Vladinih prioritetnih projekata. Razvijaju se i projekti malih hidroelektrana, kao i nekoliko lokacija sunčanih elektrana", pojašnjava Mirela Klanac, glasnogovornica HEP-a. Dodaje da se često u javnosti spominje da HEP otkupljuje struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. "Skrenuli bismo pozornost da je tijelo nadležno za otkup, odnosno isplatu poticajnih cijena, Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) te se upravo s njim i sklapa komercijalni ugovor o otkupu tako proizvedene električne energije. Obveze HEP-a su energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora preuzeti na mrežu čije su mogućnosti i planovi u nadležnosti HEP – Operatora prijenosnog sustava", kaže Klanac. Napominje da je postizanje ciljeva zacrtanih u direktivama EU kao i potrebnih mjera za realizaciju tih ciljeva u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

"Izvješća Europske komisije ukazuju da je za sve zemlje članice EU nužno ubrzanje i modernizacija električne mreže, odnosno bolja međusobna povezanost elektroenergetskih sustava kao i uvođenje takozvanih pametnih mreža, modernizacija upravljanja, osiguranje sekundarne rezerve elektroenergetskog sustava kao i učinkovitije poticanje obnovljivih izvora energije. Projekte obnovljivih izvora energije preporučuje se razvijati u suradnji s lokalnom zajednicom kako bi i ona imala koristi od projekta. Nužno je osposobiti državne kadrove kako bi se ubrzale, odnosno uklonile administrativne barijere koje se priječe projektima. Navedeni ciljevi, odnosno akcijski planovi općenito se mogu prenijeti i na hrvatsko tržište kako bi se ostvario zadani cilj", navodi Klanac.
www.poslovni.hr