Ekspanzija drvnog peleta
Subota, 28 Listopad 2017 15:04

Ekspanzija drvnog peleta

Drvni peleti dobivaju se od drvnog ostatka, koji se melje u sječku a zatim u piljevinu, ispreša, dobro osuši i oblikuje u jednolika cilindrična zrna promjera 4-10 milimetara i duljine 3-50 mm. (Vidi hrvatska mrežna sjedišta drvnipelet.hr i drvniklaster.hr.) Koriste se u kotlovinicama i u kogeneracijskim postrojenjima za dobivanje toplinske i električne energije. Energetska vrijednost je znatno viša nego sirovog drvata: oko 18 MJ (5 kWh) po kilogramu (sirovo drvo oko 10-11 MJ, kameni ugljen oko 25 Mj/kg, lož-ulje 36 MJ/kg). Jednostavan za korištenje, ali naravno za mljevene i sušenje se troši energija.

Brz rast potrošnje u najrazvijenijim europskim zemljama
Prema Svjetskoj organizaciji za poljoprivredu (FAO), globalna proizvodnja peleta bila je 2014. g. rekordnih 26 milijuna tona, što je rast za čak 16% u odnosu na 2013.. Od toga 90% u Europi i Sjevernoj Americi. (Vidi članak UK now burning 33% of world’s wood pellet imports.) Međunarodna trgovina je 14 milijuna tona, a od toga je trećina uvezena u UK. (Po podacima Eurostata, koje navodimo dolje, dolje čak i više.) Najveći udio u tome ima velika TE Drax koja je znatnim dijelom s ugljena prešla na korištenje biomase (vidi o tome u članku Energetska strategija Irske, 19. prosinca). Velik dio uvozi se iz SAD i Kanade. Na članice EU otpada 78% globalne potrošnje. Postoji skepticizam kod nekih znanstvenika koji se bave klimom o korisnosti rastućeg spaljivanja biomase za proizvodnju električne energije, kao i zabrinutost zbog povećane sječe šuma (npr. u južnim dijelovima SAD). Međutim, proizvodnja peleta iznosi manje od jedan posto svjetske proizvodnje trupaca, a oko 1,5% proizvodnje drva za loženje. Prema podacima Eurostata (tablica 5 na stranici Forestry Statistics), proizvodnja drvenih peleta u Europi godine 2010. iznosila je 7,9 milijuna tona, a 2014. 13,1 milijuna tona. Uvoz (iz zemalja izvan EU) je 2010. bio 2,1 milijuna, a 2014. gotovo četverostruk, 8,1 milijuna tona. UK ima proizvodnju svega 335.000, a uvoz 7,2 milijuna tona (u što je uračunat i uvoz iz drugih zemalja EU).

Danska – lider u korištenju biomase
Danska ima malenu proizvodnju (razumljivo, jer baš i nema šuma) od 92.000 tona 2014. godine, a uvoz 2,1 milijuna tona. Treća po uvozu je Italija s 1,9 milijuna tona. Danska također koristi velike količine otpadne biomase i bioplina iz svoje vrhunske poljoprivrede. 63% danskih kućanstava priključeno je na daljinsko grijanje stanova, a 52% toplote dolazi od biomase. Ona se proizvodi u kombi postrojenjima, u kojima se također proizvodi i električna energija. Cilj za 2035. je 100% biomase u sustavima daljinskog grijanja. Danska također ima dugoročni program povećavanja pošumljenih područja. Drvna masa u danskim šumama porasla je 1990.-2010. za 76%. Porasla je i drugdje u najrazvijenijim zemljama: u Europi bez Rusije +28%, a u Sjevernoj Americi 11%. Znatno pada potrošnja drva za proizvodnju papira, pa se to drvo sad može preusmjeriti za energetsku upotrebu. Prema danskoj brošuri Biomass For Energy”, za 2020. se u Europi predviđa potrošnja drvenih peleta od 35 milijuna tona, od čega bi 20 milijuna bila domaća proizvodnja, a 15 milijuna uvoz iz Sjeverne Amerike. Peleti će biti najveći dio biomase korištene u većim kombi-elektranama; drvna sječka koristit će se u malim i srednjim kombi elektranama. Po proizvodnji, na prvom mjestu u Europi 2014. g. je Njemačka s 2,9 milijuna tona. Slijedi Švedska s 1,6, te Latvija s 1,3 i Francuska s 1,2. Njemačka je neto izvoznik, Švedska uvoznik, Latvija izvozi skoro cijelokupnu proizvodnju a Francuska je na nuli.

Hrvatska: početak razvoja
U Hrvatskoj nije zabilježena proizvodnja 2010. g., a 2014. je iznosila 124.000 tona. Uz uvoz od 4.000 tona, Eurostat bilježi izvoz od 161.000 tona, što izaziva određenu zbunjenost. Neregistrirani uvoz iz BiH? Jednaka stastistička anomalija kod Bugarske. Drveni peleti su dobar posao i neki hrvatski poduzetnici su se uključili. Količine su očito još male u odnosu na naše mogućnosti. Izvoz peleta po svoj prilici je bolji za hrvatsko gospodarstvo, nego izvoz neprerađenog drva. Državna tijela bi pak trebala razmotriti je li isplativije izvoziti pelete, ili ih koristiti u domaćim termoelektranama-toplanama. One su se kod nas ipak počele graditi i na dan 10 prosinca je priključeno na električnu mrežu devet malih BTE-TO ukupne snage 15,9 MW, a sklopljeni su ugovori za još 42 postrojenja snage 71,4 MW. Korištenje biomase bit će vitalno važan dio budućeg energetskog sustava, baziranog 60%, 80% ili 100% na obnovljivim izvorima energije.
ekoloskaekonomija.wordpress.com

 

Država treba 'pogurati' veću potrošnju peleta, a ne da skoro sve izvozimo
Vlada treba pronaći odgovarajuće modele i motivirati državne energetske kompanije da uzmu u obzir energetski potencijal peleta i biomase, ističe Cvečić Bole. Raoul Cvečić Bole, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu CROBIOM, objašnjava prednosti peleta kao energenta, njegov položaj u Hrvatskoj i svijetu te predlaže uvođenje poreza na ugljični dioksid. Jeste li zadovoljni što energetika postaje važna gospodarska tema? Nas po defaultu zanimaju OIE, odnosno pelet i biomasa, ali stalno osluškujemo što se događa u svijetu. EU zimski energetski paket je postao jedan od važnijih proizvoda Junckerove administracije u Bruxellesu, a s druge strane Atlantika najavljuje se suspaljivanje peleta u visini 10 posto u ugljenom loženim termoelektranama. Radi se o najsvježijoj najavi Trumpove administracije. Naš pristup energetici nešto je specifičniji.

Kako vi vidite našu energetiku? Je li i u našoj politici dominira zeleni i obnovljivi pristup?
Nama uvijek nedostaje strateški pristup. Vjerojatno je to lakše većim državama, jer ovih dana čitamo da predsjednik Trump očito razmišlja o tome kako spasiti desetke tisuća poslova u rudarstvu te kreirati tisuće novih radnih mjesta u proizvodnji peleta, jer je pelet sinonim za smart pristup kreiranja ruralnih radnih mjesta. U Hrvatskoj se i dalje uvozi ugljen i fosilna goriva, a javni objekti se griju tim starim i prevladanim tehnologijama. Znači, mi smo u Hrvatskoj još uvijek klasična fosilna priča, gdje projektanti još uvijek podvaljuju peći na loživo ulje u škole i vrtiće.

Što može ponuditi CROBIOM? Biomasu? Pelet?
Mi koji radimo, koji poslujemo i plaćamo porez u Hrvatskoj imamo puno pravo tražiti neke novitete, nove pristupe energetici, koji će se bazirati na domaćim i ekološkim sirovinama. Pitamo se, kako jedan posto svjetske proizvodnje peleta, koliko je naša proizvodnja u Hrvatskoj, zaustaviti u Hrvatskoj, umjesto da skoro svu količinu peleta izvozimo i šminkamo bilancu zemalja uvoznica. U Europi se također suspaljivanje peleta subvencionira, a Vlada treba pronaći odgovarajuće modele i motivirati državne energetske kompanije da uzmu u obzir energetski potencijal peleta i biomase. Oni se ponašaju kao da žive na početku industrijske revolucije, s izobiljem dobrog ugljena i čistim zrakom. Realnost je puno složenija i skoro tragična, ali jednostavno nema sluha za promjene.

Tržište peleta trenutno prolazi kroz optimistično razdoblje?
Nakon što su proteklih godina javljali mnogobrojni izazovi, od niskih cijena nafte i relativno toplih zima, što je značajno utjecalo na potrošnju peleta, sada je potražnja pojačana i to je jako dobro za nas, proizvođače. Sada pod pritiskom fosilnih lobija, koji bi za 30 godina trebali ostati bez posla, mediji sve češće propituju održivost biomase, njezine količine i utjecaj na ugroženost šuma ili posljedice utjecaja biomase za okoliš.

Priča se da pelet zagađuje, da generira ozbiljne količine CO2?
To su samo lobistički i medijski spinovi. Ako bi danas imali milijun tona peleta na skladištu, sve bi prodali u par dana, jer je pelet jako tražen. Institucije, posebice resorne, nažalost ne vode računa o prednostima biomase i peleta. CROBIOM se zalaže za kaskadni sistem i održivu uporabu već postojećih resursa, blizu mjesta gdje su nastali. CROBIOM smatra da biomasa nema alternative i da treba višestruko povećati uporabu drvnih goriva. Pelet je idealan energent za zemlju poput Hrvatske, za otoke, ali i za urbana područja.

Postoje li administrativna rješenja? Novi porezi ili dekreti o obaveznoj uporabi?
Nije nikad dobro nametati rješenja. Hrvatska bi trebala prednjačiti u primjeni inovativnih rješenja. Primjerice, zašto ne razmotriti mogućnost uvođenja poreza na ugljični dioksid, po uzoru na Britansku Kolumbiju ili Švedsku.

Zvuči uistinu revolucionarno, Porez na ugljični dioksid bi bio neutralan prihod za državu?
Više je prednosti. Fosilna goriva bi u tom slučaju znatno poskupila i polako nestala iz velikih energetskih postrojenja. Cijene peleta bi se smanjile u odnosu na cijene nafte i krenuo bi veliki val korištenja domaćih i obnovljivih energenata. Ideja ima dovoljno, trebamo samo osigurati političku podršku, a već aktivno sudjelujemo u radu europske asocijacije biomase AEBIOM u Bruxellesu.

Predlažete zamjenu loživog ulja peletom ili drvima?
CROBIOM je u provedbi kampanje za pelet podsjećao hrvatsku javnost da drvni pelet ima mnoge ogrjevne prednosti u odnosu na ostale energente te da je sa stajališta ugljičnog dioksida, u odnosnu na fosilna goriva, okolišno gotovo neutralan. Drvo je također povoljnije od nafte. Javnost to nije čula dovoljno puta, pa nam treba dodatna i intenzivna kampanja. Nju možemo financirati iz namjenskih fondova u koje bi CO2 zagađivači uplatili naknade. Model s državnim FZOEU je donedavno bio idealan, ali sada prolazi ozbiljnu krizu. Hrvatska uistinu treba razmotriti mogućnost za zamjenu ugljena u termoelektranama peletom, što bi povećalo domaću potrošnju peleta i poboljšalo energetsku učinkovitost.
www.poslovni.hr

Pročitano 31 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive