Vrijeme povrata investicije
Ponedjeljak, 21 Ožujak 2011 17:48

Vrijeme povrata investicije

U dijagramima će biti prikazana usporedba toplinskih sustava s uređajima za izgaranje tekućih i plinskih energenata (zemni plin, UNP, lako loživo ulje) i dizalica topline koje koriste električnu energiju kao pogonski energent. Osnovna prednost će se pokazati kod usporedbe jednakosloženih klasičnih sustava i dizalica. Pretpostavljena je promjena cijene električne energije na razini 3,5% godišnje dok je promjena cijene plina pretpostavljena na razini 5% godišnje. Također će se na uštedu i investiciju dodati godišnja kamata od 5% da bi se napravila usporedba kamatnih krivulja. Kod novih građevina promatra se razlika u investicije dva pogona, te razlika u cijenama energenata dva različita sustava. Kod određivanja početne investicije potrebno je napraviti grubu procjenu koliko bi neki sustav koštao, te kada bi se anulirala početna investicija u odnosu na postignutu uštedu u pogonu. 

Što je veća površina građevine to će se javljati i veća razlika u pogonu dva energenta te će se brže podizati krivulja uštede. Kod malih objekata treba paziti da se ne pretjera sa stupnjem složenosti instalacije jer se nikada neće postići izjednačenje zbog malog utroška energije. Pravilnim odabirom složenosti sustava mora se postići da se izjednačenje dogodi barem na 2/3 životnog vijeka instalacije i uređaja, da se ima osnove govoriti o uštedi u pogonu. Prema istraživanju Energy Saving Trust Velika Britanija vrijeme izjednačenja investicija te usporedba korištenja različitih energenata uz trenutačne cijene energenata i trenutačne cijene opreme. Razdoblja će se smanjiti snižavanjem cijena opreme, povećanjem cijene energenata i uvođenjem subvencija. Planira se postići uz subvencije izjednačenje geotermalnih na 8 godina, dok se za zračne sustave planira uz subvencije osigurati izjednačenje u roku 5 godina. 

a) za geotermalne dizalice topline
      električna energija 18 godina

      uljni kotao 29 godina

      plinski kotao 47 godina

     
b) za zračne dizalice topline
      električna energija 10 godina

      uljni kotao 16 godina

      plinski kotao 31 godina

     
Važna stavka kod sustava dizalica topline su subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i  subvencije lokalne uprave za sustave obnovljivih izvora topline. Bilo koji oblik subvencije na kamate i razni poticaji smanjuju opterećenje na početnu investiciju te time smanjuju vrijeme presijecanja krivulja investicije i uštede te ujedno olakšavaju odluku investitora da uloži veći iznos u obnovljive sustave grijanja. Postoji izrazito veliki broj kombinacija instalacija, ali je prikazano nekoliko grubih modela instalacija da se dobije slika kako se ponašaju krivulje investicije i uštede. Za pojedini slučaj potrebno je napraviti detaljnu tehničko-ekonomsku analizu sustava da se dobije realna slika ponašanja sustava. Plava krivulja (S1) – kamatna krivulja uštede kao posljedica razlika u pogonu

Ljubičasta krivulja (S2) – kamatna krivulja razlike investicija Zelena krivulja (S3) – razlika investicija, može se spuštati dodatnim subvencijama 

MODEL 1A – klasična obiteljska kuća površine 200 m2 s godišnjom potrebom na razini od Q”hnd=100 kWh/m2a ili Qhnd=20000 kWh/a, sustav: dizalica topline zrak-voda COP 3.3, podno grijanje i PTV u rangu 450 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja bi imao vrijednost u rangu 350 kn/m2. Promatra se razlika dva sustava.

1

MODEL 2A – klasična obiteljska kuća površine 200 m2 s godišnjom potrebom na razini od Q”hnd=100 kWh/m2a ili Qhnd=20000 kWh/a, sustav: dizalica topline tlo (sonda)-voda COP 4.3, podno grijanje i PTV u rangu 650 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja bi imao vrijednost u rangu 350 kn/m2. Promatra se razlika dva sustava.

2

MODEL 3A – klasična obiteljska kuća površine 200 m2 s godišnjom potrebom na razini od Q”hnd=100 kWh/m2a ili Qhnd=20000 kWh/a, sustav: dizalica topline voda-voda COP 5.5, podno grijanje i PTV u rangu 950 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja bi imao vrijednost u rangu 350 kn/m2. Promatra se razlika dva sustava.

3


Što je građevina manja to se sporije podiže krivulja uštede jer je ta krivulja usko vezana uz godišnju potrebu energije. Te se iz količine energije i potrebnih energenata dobiva cijena pogona, a iz razlike cijena pogona i krivulja uštede. Kako raste površina građevina tako opada i specifična cijena investicije po m2. U slijedećih par modela biti će prikazana građevina nešto veće površine da se dobije osjećaj kretanja krivulja. 

MODEL 1B – moderna niskoenergetska višestambena građevina površine 5000 m2 grijanja s godišnjom potrebom na razini od Q”hnd=40 kWh/m2a ili Qhnd=200000 kWh/a, te investicijom u sustav: dizalica topline zrak-voda COP 3.3, podno grijanje u rangu 450 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja bi imao vrijednost u rangu 350 kn/m2. Promatra se razlika dva sustava.

b1

MODEL 2B – moderna niskoenergetska višestambena građevina površine 5000 m2 grijanja s godišnjom potrebom na razini od Q”hnd=40 kWh/m2a ili Qhnd=200000 kWh/a, te investicijom u sustav: dizalica topline voda-voda COP 5.5, zračno grijanje i hlađenje u rangu 950 kn/m2. Klasičan plinski sustav grijanja bi imao vrijednost u rangu 350 kn/m2. Promatra se razlika dva sustava. No treba istaknuti da sustav s dizalicom topline u ovom primjeru daje puno više nego što to može dati klasično grijanje te ta dva sustava uopće nisu usporediva.

2b

Kod niskoenergetskih i pasivnih građevina javljaju se problemi niskog temperaturnog opterećenja pa je pri projektiranju potrebno optimizirati ogrjevno-rashladne površine bez da narušimo visoki stupanj ugodu u boravišnom prostoru. Predimenzionirati ogrjevno – rashladne površine znači povećati stupanj ugode u prostoru (smanjenje temperature ogrjevnog medija) ali i direktno povećati cijenu cjelokupne instalacije tako da se ovdje traži naročita pozornost projektanta. Plošna grijanja i hlađenja su najbolje rješenje u kombinaciji s dizalicama topline jer se kod sondi i bunara može dobro iskoristiti pasivno hlađenje. 

Također je kod takvih građevina potrebno koristiti rekuperatorske jedinice za obradu zraka radi smanjenja toplinskih gubitaka nastalih dovođenjem svježeg vanjskog zraka u stambeni prostor građevine. Rekuperatorske jedinice se obavezno koriste kod pasivnih građevina, dok je kod niskoenergetskih to dodatna opcija za povećanje komfora. Kao kvalitetno rješenje za pasivne građevine nameću se sustavi grijanja, hlađenja i odvlaživanja preko centralnih klima komora.

Dizalice topline imaju mogućnost grijanja i hlađenje što im daje prednost u odnosu na klasične uređaje za grijanje (plinski i uljni kotlovi). Dizalice topline imaju veliku prednost kod građevina koje istovremeno imaju zahtjev za grijanjem i hlađenjem jer sam sustav funkcioniranja dizalice topline omogućava prijenos energije iz jednog dijela zgrade u drugi. 

Kod modernih građevina sa visokim zahtjevima za stupnjem ugode prostora i održavanjem mikroklimatskih uvjeta u uskim temperaturnim granicama kao jedino logično rješenja nude se sustavi temeljeni na dizalicama topline. Da li će taj sustav biti s dizalicom topline zrak-voda ili geotermalnom dizalicom (tlo-voda, voda-voda) prvenstveno ovisi ispunjavanju nužnih uvjeta za primjenu nekog od navedenih tipova sustava kao i financijskim mogućnostima samog investitora za realizaciju projekta.

Autor: Dario Hrastović, dipl.ing.stroj. 
Pročitano 1673 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive