Lovački dom Kozice 2017, predmet projekta je izrada tehničkog rješenja grijanja zgrade pomoću biomase odnosno peleta koji bi se automatski dozirali u sustav preko akumulacijskih spremnika smještenih u kotlovnici. Izgrađuje se nova pelet kotlovnica opremljena akumulacijskim sustavom tople vode za potrebu napajanja radijatorske mreže.GRIJANJE PELETOM
Pelet sustav je moguće izgraditi u podrumu zgrade pri čemu bi se jedna slobodna prostorija pretvorila u skladišni prostor za pelet dok bi se u susjednu prostoriju postavio pelet kotao i ostala prateća oprema. Osnovni problem je mogućnost zavlaživanja peleta tako da se spremište peleta mora izvesti kao hidroizolirana prostorija. Predspremnik peleta se postavlja u prostoriju s kotlom i veže se dodatnim pužnim transporterom s pelet plamenikom. Pelet kotao radi s visokim stupnjem automatizacije te traži minimalni angažman domara zgrade. Kotao se spaja s ciklonom koji odvaja čestice prašine iz dimnih plinova koji se potom vode u postojeći dimnjak. Potrebno je svakih nekoliko tjedana očistiti spremnike pepela te deponirati pepeo u posebne spremnike prije odvoženja na deponij. Financijskom analizom dobiva se cijena pogona pelet sustava oko 26.000,00 kn/god. Prednost peleta je puno lakši rad postrojenja u odnosu na sječku te je potreban manji angažman radne snage domara zbog manjeg generiranja pepela u radu pelet kotlova. U odnosu na sječku tvrtka ne može sama proizvesti pelet te ga mora kupovati na tržištu.
Opis tehničkih karakteristika sustava prije zahvata (opis postojećeg stanja)
Cilj projekta je izvršiti zamjenu ogrijevnog energenta krutog drveta koje se trenutačno koristi za grijanje s ekološkim energentom peletom odnosno biomasom. Primjenom tehničkog rješenja centralne automatizirane pelet kotlovnice smanjila bi se emisija CO2 te bi se olakšao rad kotlovnicom. Svjetski je trend prelazak sa klasičnih goriva (loživo ulje, plin, ugljen) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvorima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično: Sunčeva energija,biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sječka,...), biogorivo, bioplin, energija vodotoka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za preradu otpadnih voda. Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom održivog razvoja i omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.
Ukupni pozitivni planirani učinci primjene biomase su:
* Ekološka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva, je njena obnovljivost i pristupačnost. Opterećenje atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo.
* Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energenata i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan od strateških problema svake zemlje.
* Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što pridonosi razvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike.
* Cijena biomase biti će uvijek manja nego cijena fosilnih goriva te se cijena može kontrolirati povećanim uzgojem biomase za sustave grijanja.
PREDNOSTI PELETA
* kompaktnost peleta je vidljiva i prilikom transporta gdje se pojavljuje tek oko 0,5% drvne prašine.
* prešaju se iz čiste, nekontaminirane drvne piljevine, bez ikakvih kemijski vezivih sredstava sa visokom toplinskom koncentracijom od oko 5 kWh/kg ili 18 MJ/kg.
* imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10%) što omogućava vrlo visoku učinkovitost sagorijevanja.
* najbrže rastući sektor biogoriva
* Peleti su CO2-neutralni. Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja pelet ne proizvodi stakleničke plinove kao izvor topline, te se smatra jednim od rijetkih apsolutno prirodnih, sigurnih i zdravih energenata. Kao i ostala drvna biomasa, peleti znatno manje onečišćuju zrak i okoliš jer imaju manje od dozvoljenih graničnih vrijednosti emisija CO, NOx i prašine.
* cijena peleta već je godinama stabilna i neovisna o godišnjem dobu ili vremenskim uvjetima, dok su cijene tradicionalnih vrsta energenata vrlo hirovite i najčešće teško predvidive običnim građanima
* trenutno grijanje na pelete daleko isplativije od prirodnog plina, lož ulja, grijanja na struju ili ukapljenog naftnog plina, a razlika u cijeni s vremenom će samo rasti!
* gledano s potrošačkog aspekta, automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima pelete stavlja u isti rang s loživim uljem ili plinom, s time da su i 40% jeftiniji. Peći se automatski pale ili gase, postižu i održavaju temperaturu koja im se zada i imaju automatsko doziranje, što im daje prednost pred grijanjem na drva ili drvene brikete.
* ekološki i praktičan oblik grijanja stambenog prostora i tople vode.
* ovisno o potrebama i željama kupca prelaskom na pelet početna investicija moguće je isplativa u razdoblju od samo 5 do 10 godina, a nerijetko i puno prije.
* moguće ih je u kombiniranim pećima ložiti i s ogrjevnim drvom
* visoki sadržaj energije, jednostavni za transport i skladištenje
* način rada podešava se putem digitalnih komandnih ploča koje se u pravilu nalaze u sklopu kućišta kotla, a paljenje peleta te gašenje (kada se postigne zadana temperatura) u cijelosti je automatizirano, što uz komfor pridonosi i značajnim uštedama u usporedbi s loženjem drvenim cjepanicama.
* posebna prednost peleta sastoji se u smanjenoj potrebi skladištenja u odnosu na drvo.
NEDOSTATCI PELETA
* jedina mana peleta je pepeo, no na čitavu tonu prikupi se samo pet kilograma ili 0,5 % mase
* kod peći na pelete jedina obveza jednom tjedno očistiti pepeo, sve ostalo je automatizirano!
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
