
PRIKLJUČAK VODOVODA
Zgrada će se opskrbljivati vodom preko javnog vodovoda. Spoj na javni cjevovod predviđa se pocinčanim cijevima ili alkatenskim s prijelazom na pocinčane elemente. Projektirano je vodomjerno okno sa 8 vodomjera 3/4'' za 8 apartmana. Radni tlak se može popeti i do 8 bara tako da je nužno predvidjeti redukcijski ventil koji će smanjiti radni tlak na dopuštenih 4-5 bara. Stoga sve fazonske komade i armature unutar vodomjernog okna je potrebno ugraditi za NP 16.
Betoniranje zidova vodomjernog okna debljine potrebno je izvesti u dvostranoj oplati betonom C25/30 nakon što se oplata prethodno dobro nakvasila. Zidove i dna linijskih rešetaka i slivnika potrebno je betonirati vodonepropusnim betonom C25/30. Unutarnje površine istih potrebno je premazati vodonepropusnim premazom. Armirano betonsku ploču nad vodomjernim oknom izvesti u skladu s detaljnim nacrtom okna i statičkim proračunom betonom C25/30 tek nakon što je Nadzorni inženjer pregledao postavljenu armaturu. Nakon betoniranja istu je potrebno tijekom 7 dana polijevati vodom kako ne bi došlo do pojave pukotina. Sav ugrađeni beton mora biti jednolično zbijen vibriranjem. Sve radnje vezano uz beton usaglasiti s nadzornim građevinskim inženjerom.
UNUTRAŠNJA VODOVODNA INSTALACIJA
Vodovodna mreža samog objekta projektirana je pocinčanim cijevima profila. Unutar objekta razvedena je mreža pocinčanim cijevima raznih profila od 3/4'' – 1/2''. Cijevi se odvajaju ventilima s izvodom izvan zida prije potrošača te se na ventil postavlja ukrasna kapa. Cjevovodi se izvode od pocinčanih cijevi spajanih navojno. Cjevovodi koji se provode ispod zemlje se moraju dodatno zaštiti protukorozijskom trakom. Podzemni cjevovodi se postavljaju na minimalnoj dubini od -80cm ispod granice smrzavanja. Cijevni razvod se vodi prvenstveno po zidovima, a gdje nije moguće po podu. Vodovi tople vode i recirkulacijski vod se izoliraju s 9 mm cijevne izolacije. Da se smanji nekontrolirano širenje toplih cijevi potrebno je čvrsto ugraditi cjevovode. Odzračivanje vodovodne mreže vrši se preko ispusnih slavina te su slavine i najviše točke instalacije vodovoda. Sve pocinčane cijevi koje se nalaze na parceli van objekta potrebno je betonirati betonom C16/20 (poprečni presjek: 20x20cm).
POTROŠNA TOPLA VODA
Topla voda u sanitarnim čvorovima kao i u kuhinji dobiva se putem električnih grijača u spremnicima od 80 litara. Predviđena je recirukacija tople vode tako da se jednim spremnikom mogu pokriti potrebe za toplom vodom cijelog stana.
FEKALNA ODVODNJA
Predviđa se spoj zgrade na mrežu javnog kolektora na koji se smije spojiti samo fekalna odvodnja dok je projektiran zasebni sustav oborinske odvodnje. Sva kanalizacijska mreža, unutarnja i vanjska, projektirana je PVC cijevima. Navedene cijevi je potrebno betonirati. Odvod svih kanalizacijskih otpadnih voda iz sanitarnih čvorova i kuhinje projektiran je PVC cijevima profila 32-160 mm koje se u konačnici spajaju na biološki reaktor iz kojeg se fekalna voda i talog crpi uređajem odnosno cisternom.Predviđeno je odzračivanje mreže fekalne odvodnje i to odvojcima koji završavaju iznad krova ili na tavanu kako je naznačeno na crtežima. Cijevi fekalne odvodnje se polažu u padu 1-3%. Položaj sanitarnih jedinica prikazan je arhitektonskim rješenjem. Umivaonici i wc školjke se izvode od keramike I klase, dok se tuš kabine i kade izvode od lijevanog željeza koje je s unutrašnje strane emajlirano. Investitor će sanitarnu opremu ugraditi prema vlastitom odabiru boje i oblika. Za svaku sanitarnu jedinicu predviđena je izljevna baterija izrađena prema važećim standardima.
OBORINSKA ODVODNJA
Oborinska odvodnja je projektirana PVC cijevima, limenim olucima te limenim vertikalama koje se sve spajaju preko šahti u odvajaču ulja parkirališta. Oborinske vode se prikupljaju pomoću betonskih kanalica te linijskih rešetki. Pad cijevi odvodnje projektiran je na 1-1,5%. Sva okna projektirana su kao PEHD okna Ø400mm koja su betonirana.
ODABIR SEPARATORA PARKIRALIŠTA
Za potrebu odvodnje oborina, kiše prostora parkirališta i krova građevine predviđen je separator koji može primiti protok oborinskih voda te u sebi akumulirati lake tekućine na bazi ulja i naftnih derivata. Nakon separatora voda odlazi u crpnu stanicu preko koje se izbacuje putem upojnog bunara u more. Prije korištenja separator se mora napuniti vodom.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.