Grubišin sjever Tribunj 2012, projektnim rješenjem obrađene su hidrotehničke instalacije apartmanske zgrade. Vodovodna instalacija je priključena na javnu mrežu vodovoda s pojedinačnim brojilom svakog apartmana. Bio separator se koristi za obradu otpadne vode prije upuštanja u upojni bunar.PRIKLJUČAK VODOVODA
Zgrada će se opskrbljivati vodom preko javnog vodovoda. Spoj na javni cjevovod predviđa se pocinčanim cijevima ili alkatenskim s prijelazom na posinčane elemente. Projektirano je vodomjerno okno sa 7 vodomjera 3/4'' za 6 apartmana i 1 poslovni prostor. Radni tlak se može popeti i do 8 bara tako da je nužno predvidjeti redukcijski ventil koji će smanjiti radni tlak na dopuštenih 4-5 bara. Stoga sve fazonske komade i armature unutar vodomjernog okna je potrebno ugraditi za NP 16. Betoniranje zidova vodomjernog okna debljine potrebno je izvesti u dvostranoj oplati betonom C25/30 nakon što se oplata prethodno dobro nakvasila. Zidove i dna linijskih rešetaka i slivnika potrebno je betonirati vodonepropusnim betonom C25/30. Unutarnje površine istih potrebno je premazati vodonepropusnim premazom. Armirano betonsku ploču nad vodomjernim oknom izvesti u skladu s detaljnim nacrtom okna i statičkim proračunom betonom C25/30 tek nakon što je Nadzorni inženjer pregledao postavljenu armaturu. Nakon betoniranja istu je potrebno tijekom 7 dana polijevati vodom kako ne bi došlo do pojave pukotina. Sav ugrađeni beton mora biti jednolično zbijen vibriranjem. Sve radnje vezano uz beton usaglasiti s nadzornim građevinskim inženjerom.
UNUTRAŠNJA VODOVODNA INSTALACIJA
Vodovodna mreža samog objekta projektirana je pocinčanim cijevima profila. Unutar objekta razvedena je mreža pocinčanim cijevima raznih profila od 3/4'' – 1/2''. Cijevi se odvajaju ventilima s izvodom izvan zida prije potrošača te se na ventil postavlja ukrasna kapa. Cjevovodi se izvode od pocinčanih cijevi spajanih navojno. Cjevovodi koji se provode ispod zemlje se moraju dodatno zaštiti protukorozijskom trakom. Podzemni cjevovodi se postavljaju na minimalnoj dubini od -80cm ispod granice smrzavanja. Cijevni razvod se vodi prvenstveno po zidovima, a gdje nije moguće po podu. Vodovi tople vode i recirkulacijski vod se izoliraju s 9 mm cijevne izolacije. Da se smanji nekontrolirano širenje toplih cijevi potrebno je čvrsto ugraditi cjevovode. Odzračivanje vodovodne mreže vrši se preko ispusnih slavina te su slavine i najviše točke instalacije vodovoda. Sve pocinčane cijevi koje se nalaze na parceli van objekta potrebno je betonirati betonom C16/20 (poprečni presjek: 20x20cm).
POTROŠNA TOPLA VODA
Topla voda u sanitarnim čvorovima kao i u kuhinji dobiva se putem električnih grijača u spremnicima od 80 litara. Predviđena je recirukacija tople vode tako da se jednim spremnikom mogu pokriti potrebe za toplom vodom svih trošila.
TLAČNA PROBA
Prije betoniranja i zatrpavanja vodovodnog cjevovoda potrebno je napraviti tlačnu probu. Potpuno zatrpavanje vrši se nakon što je uspješno izvršena tlačna proba (Zapisnik o tlačnoj probi ovjeren od strane Nadzornog inženjera), a sve u skladu s opisom u Troškovniku i detaljnom obrascu za tlačnu probu. Probno tlačenje treba izvesti na probni tlak koji ne bi trebao biti veći od 12 bara na najnižem mjestu tlačenja.
DEZINFEKCIJA CJEVOVODA
Kloriranje izvršiti vodom kojoj se dodaje 0,35 litara hipoklorita na m3 upotrebljene vode ili 50 grama aktivnog klora. Na jednom kraju cjevovoda doda se voda pripremljena kako je to navedeno, a na drugu stranu se ispušta (poslije ispunjavanja cijevi i armatura) dok se ne dobije određena koncentracija klora u vodi. Približno potrebna količina klorirane vode iznosi 2 x zapremina cjevovoda. Tako pripremljena koncentracija ostaje u cjevovodu 24 h te nakon ispuštanja iz cjevovoda količina klora mora iznositi 0,8 grama / m3. Po završenoj dezinfekciji potrebno je izvršiti bakteriološku analizu vode. Prije puštanja u eksploataciju vodovodni cjevovod je potrebno dezinficirati i isprati. Dezinfekcija cjevovoda vrši se klornom otopinom. Koncentraciju klora u vodi za dezinfekciju određuje za to nadležni Sanitarni inženjer. Otvaranjem ventila treba omogućiti dotok klorne otopine do svih dijelova cjevovoda. Ovu otopinu treba držati 12 sati u cjevovodu, a nakon toga je ispustiti iz cijevi. Kako je koncentracija klora velika i može biti štetna po raslinje pa je istu potrebno isprazniti uz potrebito razrjeđenje. Prije i poslije dezinfekcije potrebno je izvršiti bakteriološku analizu. Radove na dezinfekciji mogu izvoditi samo ovlaštene i kvalificirane osobe. Nakon izvršene dezinfekcije cijevi se potpuno ispiru vodom koja je klorirana kao voda za piće, a količinom koju mora odrediti ovlašteni Sanitarni inženjer. Po uspješnom okončanju svih potrebnih radnji glede dezinfekcije i ispiranja cjevovod se može pustiti u upotrebu.
DIMENZIONIRANJE INSTALACIJE VODOVODA
Proračun instalacije omogućuje izbor najmanjih standardnih promjera cijevi za svaku dionicu uz ograničenje brzine strujanja i ukupnog pada tlaka. U kućnom priključku preporučena najveća brzina strujanja iznosi 3 m/s. Brzinu strujanja u kućnim instalacijama potrebno je ograničiti na oko 1 m/s da se izbjegnu šumovi u cjevovodu koji nastaju pri većim brzinama u uvjetima najveće potrošnje. Potreba za ograničenjem pada tlaka u kućnom priključku i instalaciji također se javlja u uvjetima najveće potrošnje, a odnosi se na raspoloživu razliku protočnog tlaka na ulazu u kućni priključak i radnog tlaka najudaljenijeg plinskog trošila.
FEKALNA ODVODNJA
Sva kanalizacijska mreža, unutarnja i vanjska, projektirana je PVC cijevima. Navedene cijevi je potrebno betonirati. Odvod svih kanalizacijskih otpadnih voda iz sanitarnih čvorova i kuhinje projektiran je PVC cijevima profila 32-160 mm koje se u konačnici spajaju na biološki reaktor iz kojeg se fekalna voda i talog crpi uređajem odnosno cisternom. Obrađena voda se ispušta iz biološkog reaktora u upojni suhi bunar. Opis rada: Oksidacija otpadnih voda u ulaznoj posudi dodavanjem zraka iz kompresora i time se pospješuje proces pročišćavanja organskih tvari aerobnim mikroorganizmima. Taloženje i sedimentacija krutih tvari u konusnoj posudi te je uređaj dimenzioniran da se omogući optimalni period taloženja u odnosu na predviđenu količinu otpadnih voda. Kloriranje se vrši na izlazu vode iz uređaja pomoću tableta aktivnog klora. Predviđeno je odzračivanje mreže fekalne odvodnje i to odvojcima koji završavaju iznad krova ili na tavanu kako je naznačeno na crtežima. Cijevi fekalne odvodnje se polažu u padu 1-3%. Položaj sanitarnih jedinica prikazan je arhitektonskim rješenjem. Umivaonici i wc školjke se izvode od keramike I klase, dok se tuš kabine i kade izvode od lijevanog željeza koje je s unutrašnje strane emajlirano. Investitor će sanitarnu opremu ugraditi prema vlastitom odabiru boje i oblika. Za svaku sanitarnu jedinicu predviđena je izljevna baterija izrađena prema važećim standardima.
OBORINSKA ODVODNJA
Oborinska odvodnja je projektirana PVC cijevima, limenim olucima te limenim vertikalama koje se sve spajaju preko šahti u odvajaču ulja parkirališta. Oborinske vode se prikupljaju pomoću betonskih kanalica te linijskih rešetki. Pad cijevi odvodnje projektiran je na 1-1,5%. Sva okna projektirana su kao PEHD okna Ø400mm koja su betonirana. Za potrebu odvodnje oborina, kiše prostora parkirališta i krova građevine predviđen je separator koji može primiti protok oborinskih voda te u sebi akumulirati lake tekućine na bazi ulja i naftnih derivata. Nakon separatora voda odlazi u crpnu stanicu preko koje se izbacuje putem upojnog bunara u more. Prije korištenja separator se mora napuniti vodom.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
