Klimatska kriza se rutinski opisuje kao "najveća prijetnja s kojom su se moderni ljudi ikada suočili", a najnovije izvješće IPCC-a opisuje u kojoj se mjeri stvari još uvijek pogoršavaju. Ali kada tenkovi ulaze u gradove i kada se pojavljuju izvanredne slike borbi u Ukrajini, možda je razumljivo da su neke od neposrednih zabrinutosti zbog pogoršanja klimatske krize donekle izblijedjele u pozadinu.
Međutim, umjesto da u potpunosti odvrati misli ljudi od egzistencijalne prijetnje koju klimatska kriza predstavlja, ruska invazija na Ukrajinu poslužila je podsjetiti mnoge da je ovisnost o skupo proizvedenim fosilnim gorivima dostupnim samo u određenim dijelovima svijeta loša energetska strategija te da već imamo tehnologiju pomoću koje se možemo od njih odmaknuti.
Rusija trenutno osigurava 40 posto nafte i ugljena u EU i oko 20 posto plina. Dok su zagovornici klimatskih kampanja i znanstvenici neumorno radili kako bi istaknuli štetne efekte fosilnih goriva koja mijenjaju klimu, ruska bi se invazija sada mogla pokazati kao katalizator koji pomaže pri prijelazu na proizvodnju čiste energije.
Invazija predsjednika Putina već je potaknula velike promjene u Europi, pri čemu je Njemačka zaustavila plinovod Sjeverni tok 2, Boris Johnson je rekao da se Europa treba odviknuti od ruske nafte i plina, a dionice obnovljivih izvora energije među jedinima su trenutno u porastu.
Znak koliko je turbulentno postalo poslovanje u Rusiji za tvrtke koje se bave fosilnim gorivima, British Petrol je u nedjelju objavio da povlači svojih 19,5 posto udjela u ruskoj državnoj energetskoj tvrtki Rosneft, uz potencijalni trošak do 25 milijardi dolara . Jedan stručnjak rekao je za Independent da je invazija stavila "nisko ugljične boostere" na povećanje ulaganja u infrastrukturu obnovljivih izvora energije.
Nadalje, kako je navedeno u izvješću IPCC-a, poduzimanje mjera za prilagodbu i smanjenje rizika od klimatske krize samo je put prema većem miru u svijetu. "Na višim razinama globalnog zagrijavanja, utjecaji vremenskih i klimatskih ekstrema, posebno suše, povećanjem ranjivosti će sve više utjecati na nasilne sukobe unutar država", navodi se u izvješću. Autori pišu da: "rizici za mir se smanjuju... podržavanjem ljudi u gospodarskim aktivnostima osjetljivim na klimu."
Čak i dok se ruski napad nastavlja, Ukrajina je to prepoznala. Govoreći na završnoj sjednici dvotjednog sastanka IPCC-a, Svitlana Krakovska, znanstvenica za okoliš koja je govorila u ime ukrajinske delegacije, rekla je: "Nećemo se predati u Ukrajini i nadamo se da se svijet neće predati u izgradnji klimatski otporne budućnosti. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem i rat protiv Ukrajine imaju iste korijene - fosilna goriva - i našu ovisnost o njima", rekla je.
Nakon njezine izjave, šef ruskog izaslanstva navodno se ispričao na zatvorenoj sjednici 195 zemalja zbog invazije Rusije.
Upitana o objavljivanju izvješća usred invazije na Ukrajinu, profesorica Daniela Schmidt, jedna od vodećih autora izvješća, ustrajala je pri tome da IPCC neće komentirati konkretne situacije izvan svojih nadležnosti, ali je ponovila da je izvješće istaknulo sažetak prilika za djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena.
Najavljujući novo izvješće, Hoesung Lee, predsjedavajući IPCC-a, rekao je da "ozbiljni" nalazi naglašavaju "hitnost što bržih i ambicioznijih akcija za rješavanje klimatskih rizika. "Polumjere više nisu opcija."
Dok se svijet bori s neizvjesnošću zbog sve ratobornije Rusije, jasno je da koherentno suočavanje s klimatskom krizom nudi put prema ponovnom stjecanju međunarodne stabilnosti.
Vlade moraju djelovati brzo. Vrijeme istječe.
slobodnadalmacija.hr
