Od 2019. austrijski glavni grad testira kombinaciju proizvodnje obnovljive energije i uzgoja usjeva ili skraćeno agrosolara/agrofotonapona. Bolja iskorištenost poljoprivrednog zemljišta kao i dodatni profit od proizvodnje energije donijeli su zadovoljstvo kako poljoprivrednicima tako i gradskoj energetskoj tvrtki Wien Energie. U sklopu testiranja prije dvije godine na jednom žitnom polju u sjeveroistočnom predgrađu Beča izgrađeno je oko 400 vertikalnih dvostranih solarnih panela snage 116 megavata, što predstavlja najveću agrosolarnu elektranu takve vrste u Austriji , navodi se u priopćenju Ureda Grada Beča u Sarajevu. Takozvani bifacijalni solarni paneli postavljeni u redovima jedan do drugog pretvaraju sunčevu svjetlost sprijeda i straga u električnu energiju. Između panela rastu poljoprivredne kulture, a razmak omogućuje ulazak i rukovanje potrebnom poljoprivrednom opremom. Kako bi se zaštitili od štete uzrokovane poljoprivrednim aktivnostima, između ploča i obradivog zemljišta postavljen je razmak od oko jednog metra, što također pridonosi povećanju biološke raznolikosti. Nakon izgradnje panela, poljoprivrednici su 2021. godine prvo posijali lucernu, vrstu djeteline, kako bi poboljšali kvalitetu tla. Slijedile su razne vrste žitarica (pšenica, pir i ječam) te soja, a ove godine pokus se nastavlja po principu plodoreda. Beč će do kraja godine analizirati sve dosadašnje rezultate i odlučiti o daljnjem razvoju ovog istraživačkog projekta. Glavni grad Austrije već si je zadao cilj postizanja ugljične neutralnosti do 2040. godine, fokusirajući se na povećanje proizvodnje solarne energije. Wien Energie planira do kraja 2030. dodati još 60 elektrana kapaciteta 1000 megavata obnovljive energije. Međutim, pronalaženje prikladnih područja za dobivanje obnovljive energije u dovoljnim količinama za metropolu od dva milijuna stanovnika težak je zadatak, jer krovne ploče neće biti dovoljne da zadovolje potražnju za električnom energijom iz obnovljivih izvora u budućnosti. Zelena energija može se koristiti izravno za proizvodnju hrane, što znači daljnje smanjenje emisije CO2. Kombinirano korištenje zemljišta povećalo je ukupnu ekonomsku učinkovitost zahvaljujući prihodu od električne energije. Paneli zauzimaju tek oko jedan posto zemljišta, oko 14 posto predstavljaju tzv cvjetnih traka, a veliku većinu od 85 posto još uvijek čine obradive površine. Prema Wien Energie, okomiti paneli proizvode istu količinu električne energije kao i tradicionalni paneli okrenuti prema jugu. Međutim, zahvaljujući svojoj orijentaciji istok-zapad, oni također proizvode najviše energije u vrijeme najveće potražnje. Kombinacija klasičnih i dvostranih panela omogućuje proširenje proizvodnje i time rasterećuje energetsku mrežu.
ilidzagrad.net