Križevci su na pragu zelene tranzicije, a do 2030. bit će energetski neutralan grad. Križevci su, kao što se dade naslutiti iz njihova imena, uvijek na nekoj prekretnici. Unazad nekoliko godina ta je prekretnica prometna, a odnedavno i paradigmatska. Križevci su izabrali put tranformacije i zelenih politika, a hoće li tako nastaviti ovisi i o nadolazećim lokalnim izborima. Aktualni gradonačelnik Mario Rajn očekuje ponovno podršku svojih sugrađana i nastavlja put zelene transformacije.
Krajem prošlje godine odlučili ste napustiti HSS i trku za novi gradonačelnički mandat nastaviti kao nezavisni kandidat. Zašto ste napustili stranku?
Moj ulazak u HSS bio je značajno motiviran zelenim politikama jer je HSS u to vrijeme raskrstio s Europskom pučkom strankom i jasno izrazio tendenciju da želi pristupiti tzv. europskim zelenima koji će ove godine postati dominantna europska sila. Nakon parlamentarnih izbora više se ništa nije događalo oko zelenog programa, stranka se počela baviti sama sa sobom, a zelene politike ili politike više uopće nije bilo i sve je ostalo na unutarstranačkom ratu gdje sam ja ostao na margini. Ne volim se zadržavati na mjestima gdje mi nije ugodno pa makar se radilo o samo deset mjeseci.
Mislite li da vam je takva odluka naštetila?
U smislu vjerodostojnosti, odluka da se pridružim HSS-u pa onda izađem iz stranke vjerojatno mi je naštetila. To je politička pogreška i ja od pogrešaka ne bježim. Iskreno, ljepše je učiti na tuđim pogreškama, ali iz pogrešaka učim. Ugodnije mi je biti nezavisan jer sam okružen ljudima koji su slobodno misleći i lakše se organiziramo. Nakon što sam jasno raščistio s HSS-om i ponovno počeo otvoreno razgovarati s ljudima koji čine nezavisnu scenu u Križevcima sve je bilo podređeno organizaciji izlaska na izbore 16. svibnja. I danas stari politički program držim na svojoj web stranici da ljudima bude dostupan i da mogu jasno vidjeti što je obećano i što je i kako napravljeno.
Što se kao ponovni nezavisni kandidat za gradonačelnika učinili po pitanju zelenih politika u Križevcima?
Ono što je najznačajnije jest da su se građani aktivno uključili u zelene politike. Projekt ‘Križevački sunčani krovovi’, a koji su sufinancirali građani bio je prvi i imao je veliki medijski odjek i popularizirao je građansku energiju, no niz stvari je nastao nakon toga. Građani investitori oformili su malu zajednicu i okupili se u Križevački laboratorij inovacija u klimi što je prva lokalna energetska zadruga u Hrvatskoj. Drago mi je što su nastavili promovirati postavljanje foto naponskih panela i surađivati sa stručnjacima, a mi paralelno s tim guramo sufinanciranje projektne dokumentacije, projekata i opreme. Sljedeće godine, a što je dio izbornog programa, iznos prireza koji uprihođujemo namjenski usmjeravamo na zelene tehnologije. U ovom trenutku solariji jesu najpopularniji, no zapadne su zemlje solarizaciju odradile prije petnaestak godina te već razgovaraju o zelenom vodiku tako da mi u Križevcima moramo ubrzati tu etapu i krenuti razmišljati o geotermalnim pumpama za grijanje obiteljskih kuća i našem geotermalnom potencijalu te o zelenoj ekonomiji. Sve to nastojimo uvrstiti i u programe Pučkog otvorenog učilišta i Visokog gospodarskom učilišta jer takva zelena tranzicija zahtijeva stručnjake i certificirane radnike.
Mislite li da je najbolji put provedbe takvih politika zapravo ulaganje u edukaciju građana?
Još smo ranije, prvenstveno preko komunalnog poduzeća i projekata odvajanja otpada, uvidjeli da popularizacija zelenih tehnologija ima najviše smisla na najmlađim generacijama jer generacije koje su odrasle u nekom drugom sustavu i vremenu teško je mijenjati. Potrebno je krenuti od predškolske i osnovnoškolske dobi jer to daje najbolje rezultate. Edukacija je ključan i neizostavan dio promjene paradigme, no vrijeme i tehnologije idu toliko brzo da nam nije dovoljno odgajati cijelu generaciju, nego treba djelovati što je šire moguće.
Postoji mnogo različitih rokova za zelenu tranziciju, od svjetskih i europskih pa do nacionalnih i županijskih. Koji je cilj Križevaca?
Cilj nam je da do 2030. godine postanemo energetski neutralni. U sljedećih deset godina cilj je postaviti najmanje 1000 solarnih krovova na 7000 kućanstava. U suradnji s HEP-om radimo i veliku foto naponsku elektranu što bi moglo biti gotovo do kraja ove godine, a dobro su reagirali i poduzetnici koji su također počeli s proizvodnjom električne energije na krovovima za vlastite potrebe. Tu je najbolja i najznačajnija ušteda. Važno je istaknuti i proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora energije jer je to danas fokus zapadne Europe. Moram još jednom reći da za Europom kaskamo 15 godina tako da moramo ubrzati tu tranziciju i na lokalnoj i na nacionalnoj razini. Veliki nam je problem i lokalni transport jer nemamo javni prijevoz, no želimo da taj prijevoz bude na vodik, a taj bi vodik proizvodili za naše potrebe za što će nam još trebati i elektrolizer i punionica. Mnogo je tu pojmova koje i ja moram naučiti pa se opet vraćamo na edukaciju i nedostatak kadra.
Nedavno ste istaknuli kako se nakon gotovo pola stoljeća znatno uložilo u gradski stadion, obnovu atlestske staze i sportsku dvoranu OŠ Ljudevita Modeca. Je li sada pravo vrijeme za ulaganje u sport i sportsku infrastrukturu?
Ne doživljavam to kao ulaganje u sport jer to često podrazumijeva profesionalni sport kojeg u Križevcima izuzev rukometnog i nogometnog kluba baš i nema, nego kao ulaganje u djecu i mlade. Imamo školu nogometa, vrhunske rezultate atletičara i nadamo se novim olimpijkama i olimpijcima, a trenirati na izrovanoj atletskoj stazi svakako, iz aspekta roditelja ili pedagoškog radnika, nije najbolje rješenje. Na taj način dodatno motiviramo naše sportaše i rekreativce, a pitanje sportske dvorane je bilo pitanje sigurnosti jer su djeca morala hodati preko županijske ceste te sportskih klubova koji nemaju adekvatan prostor za treninge. Netko bi mogao prigovoriti što se u ova vremena značajno ulaže i u prometnu infrastrukturu, a nadvožnjak nije gotov još od 1982. godine čemu može posvjedočiti i naš kolega koji je ove godine otišao u mirovinu i koji za cijelog svog radnog vijeka u upravi nije doživio završetak tog projekta. Sve to spada u funkcioniranje grada, povećanje sigurnosti i temeljne javne usluge koje jednostavno moramo odraditi.
Izazovi budućnosti svakako će biti energetska i prehrambena samodostatnost. Znači li to i buduće jačanje projekta Agrocentra?
Prvo da otklonimo jednu čestu zamku lokalne politike, a to je da temelj svega nije sama građevina. Pandemija je pokazala da se suverenitet neke države definira kroz energiju i hranu. Ključan je kratki opskrbni lanac, maksimalno skratiti put od proizvođača do potrošača što smo već započeli projektom ‘Zdravo Križevci’. Želja je ukloniti posrednika i proviziju i, iako se bojim da je bez provizije dugoročno nemoguće održavati takav sustav, temelji postoje. To je ideja Agrocentra gdje bi se u budućnosti mogla otvoriti i, na primjer, klaonica, jer porazno je da smo mi jedina županija u Hrvatskoj koja nema klaonicu nakon zatvaranja Danice i da mali proizvođači ne mogu konkurirati s velikim igračima.
Uvijek se prije izbora pojačano priča o ulaganju u malo i srednje poduzetništvo. Kakvo je stanje u Križevcima i kakvu je ulogu u svemu odigrala brza cesta?
Najveću ulogu čini školstvo i struktura školstva. Brza cesta je sigurno pohvala, pogotovo zato što se ne naplaćuje, no svjedok sam tome da investitori najprije pitaju za strukturu radne snage i tu se mi moramo značajnije pozicionirati i to prvenstveno na razini županije. Dobili smo Centar kompetentnosti za elektrotehniku i to je potrebno i pohvalno, no mi u županiji nemamo Končar, nego Podravku. Tako da brza cesta sigurno ima ulogu u poduzetništvu, no najprije mislim da je to struktura radne snage. Dobar primjer je Atlantic grupa i dolazak nove tvornice Argete u Kneginec. Mi smo tu pokušali biti aktivni dionici, no kad se postavi pitanje o strukturi radne snage, nemamo pokriće. Dakle, mislim da je uz to u svemu tome ključno i nešto drugo, a to je projekt koji smo uključili u županijski Razvojni sporazum. Grad Križevci priložili su projekt koji bi mogao biti od transformativnog učinka na našu ekonomiju, a to je intermodalni terminal što je još jedan od koncepata koji se često spominje u Europi, a kod nas je tek u začecima. Moderni transport u kontekstu zelenih politika želi što manje vremena provesti na cesti, a što više na elektrificiranu željeznicu. Intermodalni transport tu znači da je cijeli kamion na željeznici, a kad se spusti dolje, nije na cesti više od 300 kilometara. Ako je takav kamion istovremeno pogonjen vodikom, imate klimatski neutralan transport. Mi smo tu između dva velika infrastrukturna projekta, nastavak izgradnje brze ceste i drugog željezničkog kolosijeka, a s ovih 300 kilometara pogađamo i Budimpeštu i Ljubljanu i Vukovar. Mislim da se prema tim projektima trebamo bolje smjestiti na nacionalnoj razini jer na tom cijelom koridoru od Rijeke do Budimpešte nemamo ozbiljne željezničke terminale. Naravno da je to širi kontekst od lokalnog, ali moramo se tu bolje pozicionirati jer smo još 2015. godine na nacionalnoj razini plana čvorišta intermodalnog transporta jasno označeni uz Varaždin i Koprivnicu. Mislim da će tek taj projekt dati puni potencijal brze ceste.
U utrci ste za novi gradonačelnički mandat. Očekujete li ponovno podršku građana Križevaca? Nastavljate li istim tempom unatoč pandemijskog krizi i rebalansu proračuna?
Da, očekujem i predano radim za to. Kampanja formalno kreće od 1. svibnja, no svaki aktivni gradonačelnik zapravo može reći da je stalno u kampanji. Mi ove godine iz proračuna mlađima od 30 godina vraćamo sav uplaćeni porez, a istovremeno već imamo vidljive utiske 600 radnih mjesta u Križevcima. Djelatnici kompanije Cengiz koja gradi prugu imaju adresu u Križevcima. Prema međunarodnom tenderu ne mogu biti na minimalcu i njihov porez i prirez uprihođuje se u Križevcima. Sve će to pozitivno djelovati na proračun i mislim da će nas to u sljedećih pet godina podići i na višu razinu od dosadašnjeg priljeva, a to mi daje za pravo da mogu planirati jači budući investicijski ciklus koji uključuje ulaganje u školstvo i jedno cijelo novo naselje. To je projekt koji je dio zelenih politika, a koji uključuje potpuno samoodrživo naselje koje je u našem slučaju trenutno projektirano za 1000 novih ljudi. Naravno da sve to nije moguće ostvariti u sljedećem mandatu, no ako se udare jasni temelji imat će transformativni učinak za Križevce.
www.glaspodravine.hr
