Blago na deponijama
    Nedjelja, 21 Siječanj 2018 13:26

    Blago na deponijama

    Deponiji EU skrivaju prava bogatstva, a u smeću se kriju velike količine zlata, bakra i aluminija. Katkad je nevjerojatno što „obični“ otpad ima u sebi. Izgleda kako se tamo kriju velike količine zlata, bakra i aluminija. A ono najbitnije je da su u pitanju velike vrijednosti. Znanstvenici nam ukazuju na prava mala bogatstva koja se skrivaju na deponijima diljem Europe. Zbog toga su i završili prvu studiju o svim mogućim dragocjenim materijalima koji se nalaze na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe, i sve to u sklopu projekta nazvanog ProSUM koji se provodi na razini Europske unije. Konzorcij od ukupno 17 partnera, koji predstavljaju razne istraživačke institute te geološke institute i industriju, pokrenuo je u srijedu internetsku bazu podataka koja pruža informacije o “urbanim rudnicima”. Upravo tamo je detaljno navedeno sve o dragocjenim sirovinama skrivenim u raznim odbačenim baterijama i akumulatorima, u elektroničkim uređajima ili na otpadima za vozila diljem EU. Cilj cijelog tog projekta ProSUM je pokušati utvrditi koje su inovativne mogućnosti za korištenje sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te također istaknuti područja na kojima se nalaze bakar, aluminij i zlato koji vrijede više milijardi dolara. Grupa, koja također uključuje i Sveučilište UN-a, navodi kako su bogat izvor spomenutih svih sirovina i otpadi vozila. Tu se nalaze sirovine poput litija iz električnih automobila ili čelika i magnezija. Ističu kako je u odbačenim pametnim telefonima koncentracija zlata čak 25 puta veća nego što je to slučaj u najbogatijoj podzemnoj rudi. Projekt ProSUM radi na tome da uspostavi europsku mrežu znanja o raznim sekundarnim izvorima kritičnih sirovina, jer su one od vitalne važnosti za naše današnje visoko tehnološko društvo. Svrha navedenog projekta je prikupiti i koordinirati podatke o sekundarnim izvorima svih kritičnih sirovina te također usporediti karte zaliha iz različitih “urbanih rudnika”. Projekt ProSUM se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za inovacije i istraživanje u razdoblju od 2014. do 2020.
    geek.hr


    Gomilanje elektroničkog otpada doseglo vrhunac
    Svjetski elektronički otpad je prošle godine dosegnuo rekordnih 45 milijuna tona. Drugim riječima, 8 posto više u odnosu na posljednje procjene, a među svim sirovinama ugrađenima u razne odbačene mobitele, televizore i druge slične proizvode ima i plemenitih metala kao što su zlato, bakar i platina, piše u UN-ovoj studiji. Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela pa do hladnjaka potpomaže povećanju količine e-otpada, pojma koji obuhvaća sve uređaje koji rade na bateriju ili struju. Za razliku od 2014. godine, kad su procijenjene količine tog otpada iznosile 41 milijun tona, u 2016. godini je elektronički otpad porastao za 8 posto. Sve to stoji u studiji koju su izradili Sveučilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association). Vrijednost svih tih sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. godini se procjenjuje na 55 milijarda eura, a sve to uključuje metale kao što su zlato, srebro, platina, bakar i paladij. Ipak, dokumentirano je sakupljanje i recikliranje svega 8,9 milijuna tona u 2016., a većina ostalog e-otpada je završila na smetlištima, unatoč tome što baš recikliranje takvih uređaja nosi nemalu gospodarsku dobit. “Još je najšokantnije to što se svega 20 posto tog otpada službeno prikuplja i reciklira”, tvrdi Ruediger Kuehr, voditelj Programa za održivi razvoj na UN-ovu sveučilištu. Očekuje se nadalje da će e-otpad porasti na 52,2 milijuna tona u 2021., piše u studiji. Inače, Kina je u prošloj godini bila najveći svjetski izvor elektroničkog otpada, sa 7,2 milijuna tona, a iza nje odmah slijede Sjedinjene Američke Države. Ono čime se Europa može podičiti jest to da je vodeća na svijetu po prikupljanju otpada, s oko 35 posto. Novi Zeland i Australija su proizveli najveće količine e-otpada po glavi stanovnika – čak 17,3 kilograma svaki, ali je svega oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano. U dotičnom se izvješću UN-a navodi kako je mnogi ljudi sklono bacati stare gadgete da bi si poslije toga priuštili naprednije i novije modele, ali i zbog toga što popravak, primjerice pametnog telefona ili tostera, stoji više nego kupnja novog. “Puno se raspravlja o kulturi društva koje konstantno odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji promiče da je bolje kupovati novo nego staro prepravljati”, dio je izvješća. Kuehr smatra da je zapanjujuća činjenica da su postoci recikliranja e-otpada toliko niski s obzirom na to da su u 67 zemalja (koje obuhvaćaju dvije trećine stanovništva) upravo na snazi zakoni koji govore o zbrinjavanju elektroničkog otpada. Kuehr je također pozvao potrošače koji kreću u kupovinu darova za Božić da povodu računa o recikliranju. “Za božićne darove se sve više i više nude uređaji na baterije ili utikač... a to povećava planinu elektroničkog otpada”, poručio je. Da bi se slikovitije predočilo koliko je s obzirom na masu bilo otpada prošle godine, u izvješću stoji da je to poput devet velikih piramida iz Gize, 4 i pol tisuće Eiffelovih tornjeva ili 1.23 milijuna posve napunjenih kamiona od 40 tona koji formiraju liniju od New Yorka do Bangkoka i natrag.
    geek.hr

     

    Elektronički otpad Virovitici donio 50 novih radnih mjesta
    VIROVITICA - Sve stroži ekološki zakoni natjerali su hrvatske građane i tvrtke da više brinu o električnom i elektroničkom otpadu, koji je godinama završavao na gradskim smetištima ili je bacan u kanale i šumarke. Virovitička tvrtka Flora Vtc potkraj 2007. godine od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na javnom je natječaju dobila koncesiju za prikupljanje svih deset vrsta električnoga i elektroničkoga otpada. Od tada je na skladištenje i recikliranje u Viroviticu dovezeno ukupno oko 5200 tona odbačenih televizora, računala, hladnjaka, štednjaka i drugih uređaja i aparata. U studenome 2007. godine prikupili smo 20 tona, a u travnju ove godine 720 tona električnoga i elektroničkoga otpada, što potvrđuje da je takav otpad najbrže rastući u Hrvatskoj. S više od 150 poduzeća i organizacija širom Hrvatske dogovorili smo prikupljanje otpada koji dovozimo u Viroviticu i predajemo tvrtki Spectra media na obradu – kaže Željko Iharoš, direktor Flore Vtc, i ističe da je nova djelatnost otvorila pedesetak novih radnih mjesta. Stručnjaci tvrde da u Hrvatskoj godišnje nastane više od 30.000 tona ee otpada. Svake godine građani kupe nekoliko stotina tisuća računala, mobitela i drugih uređaja, koji već za nekoliko godina završe u otpadu. Cijeneći da će ee otpada biti sve više, država je ove godine naknadu od 1,5 kuna za kilogram ee otpada povećala na 2,6 kuna, a sve kako bi se povećale količine prikupljena ee otpada. Grad Virovitica predvodnik je u zbrinjavanju ee otpada pa smo ranijih godina među prvima u Hrvatskoj prikupljali dotrajale baterije i sortirali komunalni otpad. Danas je tvrtka Flora Vtc naš gradski brand za koji zna cijela Hrvatska, pa i izvan naših granica – napominje gradonačelnik Ivica Kirin. U suvremenu opremu i vozila za prikupljanje ee otpada Flora Vtc investirala je dosad više od 15 milijuna kuna. Ovaj posao pokazuje se isplativim, a ove godine u Virovitici očekuju porast prihoda od prikupljanja ee otpada sa 6 na više od 10 milijuna kuna.
    www.virovitica.net

     

    ISTRAŽIVANJE: Recikliranje zlata, bakra i ostalih metala iz elektroničkog otpada je sada jeftinije od njihovog rudarenja
    Problem elektroničkog otpada (e-otpada) postao je tako velik u mnogim dijelovima svijeta da su znanstvenici stalno u potrazi za boljim načinima njihovog odlaganja. E-otpad, koji uključuje stvari poput starih i odbačenih mobilnih telefona, računala i televizora, trenutno se smatra jednim od najbrže rastućih kategorija otpada u cijelom svijetu. Sada je tim istraživača došao do učinkovite metode zbrinjavanja e-otpada koja nije samo održiv, već i isplativ. Skupina istraživača iz Kine – koji su imali financijsku potporu Nacionalne zaklade za prirodne znanosti Kine i Nacionalnog fonda za društvene znanosti Kine – otkrili su kako je daleko jeftinije ozimati elektronički otpad i reciklirati bakar, zlato, i druge metale iz njih, u usporedbi sa dobivanjem metala izravno iz rudnika. Istraživači su podijelili svoja otkrića u studiji pod nazivom “Urbano rudarstvo e-otpada postaje ekonomičnije od radarstva”, što je nedavno objavljeno u časopisu Environmental Science & Technology. Oko 50 milijuna tona e-otpada će se odbacivati diljem svijeta 2018. godine. To se temelji na podacima iz izvješća Ujedinjenih naroda o globalnom elektroničkom otpadu, koji je objavljen u 2017. godini. Tipično, elektronički otpad sadrži određene količine metala. Na primjer, katodne cijevi konvencionalnih televizora navodi da sadrže gotovo pola kilograma bakra i više od pola kilograma aluminija. U njemu se nalazi i zlato, vjerovali ili ne, ali u vrlo malim količinama. Samo oko 0.5 grama. Zbog tih razloga i više, istraživači su se okupili kako bi prikupili podatke od ukupno osam tvrtki za recikliranje u Kini kako bi se izračunali stvarne troškove koji nastaju u pokušaju izdvojanja vrijednig metala iz e-otpada. Kod urbanih rudnika, istraživači su utvrdili da su troškovi uključivali određene troškove za stvari poput skupljanja otpada, energije, rada, materijala i prijevoza. Uključeni su i kapitalni troškovi za opremu i zgrade u vlasništvu tvrtke za recikliranje, iako nisu uključeni, osim ako se posebno ne napomene. Osim toga, troškovi se obično nadoknađuju kroz državne subvencije, kao i kroz prihod od prodaje bilo recikliranih materijala. Ono što su istraživači pronašli bilo je da je potrebno čak 13 puta više novca za dobivanje metala iz rudarenja nego iz urbanog rudarstva (recikliranja elektroničkog otpada). Dakle, čini se da urbano rudarstvo može biti ekološki prihvatljivo, ali isto tako može biti i ekonomski održivo. Prema izvješću Global E-Waste Monitora, gotovo 50 milijuna metričkih tona e-otpada bi moglo biti proizvedeno samo 2018. godine. To je povećanje od gotovo 20 posto od prije dvije godine, a iznos bi mogao postati još veći u nadolazećim godinama. Imajući to na umu, bilo bi dobro započeti gradsko rudarstvo kako bi se vratili vrijedni resursi od materijala koji se inače smatraju nevažnim i krenuti na brižnije zbrinjavanje otpada.
    NoviSvjetskiPoredak.com

    Pročitano 83 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive