Administracija Donalda Trumpa, od ponovnog preuzimanja vlasti 20. siječnja 2025., jasno je naglasila fokus na energetsku dominaciju, promicanje fosilnih goriva, nuklearne energije i smanjenje regulacija koje su, prema njihovim tvrdnjama, ometale domaću proizvodnju energije SAD-a. Ove politike često su bile kontroverzne, posebno u pogledu njihovog utjecaja na okoliš i obnovljive izvore energije, što je izazvalo pravne izazove i javne debate. Trumpove izjave i akcije odražavaju viziju SAD-a kao globalnog energetskog lidera, s naglaskom na samodostatnost i gospodarski rast, ali i s poteškoćama u provedbi zbog kratkog vremenskog razdoblja i globalnih tržišnih čimbenika.

Trumpove politike od siječnja 2025. usmjerene su na povećanje domaće proizvodnje energije i smanjenje regulacija, s potencijalnim dugoročnim učincima na cijene, potrošnju i okoliš, uz značajne kontroverze i pravne izazove. Donald Trump potpisao je nekoliko izvršnih naredbi koje su vezane uz energiju, a koje su detaljno opisane u nastavku.

Izvršne naredbe i njihovi učinci
Trump je potpisao sljedeće ključne izvršne naredbe:

* Izvršna naredba: Oslobađanje američke energije, objavljena 20. siječnja 2025., uključuje širok raspon akcija, uključujući reviziju i ukidanje prethodnih izvršnih naredbi vezanih uz klimu, što je detaljno opisano u [Unleashing American Energy]. Ova naredba zahtijeva pregled agencijskih akcija kako bi se suspendirale ili ukinule opterećujuće regulacije na domaće energetske resurse, uključujući naftu, plin, ugljen, hidroenergiju, biogoriva, kritične minerale i nuklearnu energiju. Cilj je podržati tradicionalnu energetsku eksploataciju i proizvodnju, revidirati regulacije koje mogu ometati razvoj i ubrzati procese dozvola.

* Nacionalna energetska izvanredna situacija, također objavljena 20. siječnja 2025., omogućuje suspendiranje nekih okolišnih regulacija, poput onih pod Zakonom o ugroženim vrstama, i ubrzava odobrenja energetskih projekata, što je detaljno opisano u [Declaring a National Energy Emergency]. Ova mjera fokusira se na fosilna goriva, isključujući vjetar i solarnu energiju, što je izazvalo kritike zbog zanemarivanja klimatskih ciljeva, posebno od strane okolišnih grupa.

* Privremeno povlačenje OCS-a iz zakupa za vjetroenergiju, objavljeno 20. siječnja 2025., zaustavlja razvoj offshore vjetroenergetskih projekata, što je izazvalo tužbe od strane 17 država i Washingtona, D.C., navodeći da Trump nema ovlasti za unilateralno zaustavljanje procesa dozvola. Ova mjera detaljno je opisana u [Temporary Withdrawal of OCS from Offshore Wind Leasing]. Tužbe su istaknule potencijalne gubitke poslova i klimatskih ciljeva, posebno u državama poput New Yorka.

* Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju osnovano je 15. veljače 2025. kako bi savjetovalo o strategijama za smanjenje birokracije i poticanje privatnih ulaganja, što je detaljno opisano u [Fact Sheet: National Energy Dominance Council]. Vijeće cilja na povećanje proizvodnje energije, posebno fosilnih goriva, uz naglašavanje gospodarske sigurnosti, s naglaskom na smanjenje regulatornih prepreka.

* Zaštita američke energije od državnog prekomjernog utjecaja, objavljena 8. travnja 2025., naređuje glavnom državnom odvjetniku da identificira i blokira državne zakone koji prekomjerno reguliraju energiju, posebno one vezane uz klimatske promjene, što je detaljno opisano u [Protecting American Energy From State Overreach]. Ova mjera može smanjiti državne regulacije, potencijalno povećavajući proizvodnju energije, ali izaziva zabrinutost zbog federalnog preuzimanja ovlasti.

* Ukidanje regulacija o energetskoj učinkovitosti uključuje četiri mjere potpisane 9. svibnja 2025., koje poništavaju regulacije za plinske bojlere, hladnjake, zamrzivače, neke uređaje i potrošačke proizvode, koristeći Zakon o kongresnom pregledu, što je detaljno opisano u [Energy Efficiency Regulations]. Ove akcije potencijalno povećavaju potrošnju energije smanjenjem standarda učinkovitosti, što je izazvalo kritike zbog povećanja emisija i troškova.

Kontekst Trumpovog pristupa energiji
Trumpova energijska politika, kako tijekom prvog mandata tako i u ranom drugom mandatu, dosljedno je naglašavala koncept "energetske dominacije" i "energetske samodostatnosti". Ove ideje temelje se na povećanju proizvodnje fosilnih goriva (nafte, prirodnog plina, ugljena), korištenje nuklearne energije, smanjenju regulatornih ograničenja i promicanju izvoza američke energije, posebno ukapljenog prirodnog plina (LNG), kako bi se smanjila ovisnost o stranim dobavljačima i povećala geopolitička moć SAD-a. Njegove izjave često su bile usmjerene na kritiku prethodnih administracija, posebno Obamine i Bidenove, za koje je tvrdio da su ograničavale domaću energetsku industriju. U isto vrijeme, Trump je često zanemarivao ili ismijavao obnovljive izvore energije, nazivajući ih nesigurnima ili skupima, dok je isticao gospodarske prednosti fosilnih goriva.

Ključne izjave i njihovo značenje

1. Svibanj 2016. – Williston Basin Petroleum Conference, Bismarck, Sjeverna Dakota
* Izjava: "Pod mojim predsjedanjem postići ćemo potpunu američku energetsku neovisnost. Potpunu. Potpunu."
* Izvor: PolitiFact, "Trump sets United States on course towards energy independence," 8. prosinca 2017.
* Kontekst i značenje: Ova izjava, izrečena tijekom predsjedničke kampanje 2016., postavila je ton Trumpove energetske vizije. Naglasak na "potpunoj" neovisnosti odražavao je cilj eliminiranja uvoza nafte i plina, posebno iz nestabilnih regija poput Bliskog istoka. Iako je SAD tijekom njegovog mandata postao neto izvoznik energije 2019., ova "neovisnost" nije značila potpunu samodostatnost, jer su uvozi nafte (npr. iz Kanade i Saudijske Arabije) i dalje bili značajni zbog potreba rafinerija za teškom naftom. Ova izjava bila je više politički motivirana, usmjerena na privlačenje podrške u energetski bogatim državama poput Sjeverne Dakote.

2. Lipanj 2017. – Energetski tjedan, Washington, D.C.
* Izjava: "Vodim nas prema američkoj energetskoj dominaciji... Obnavljamo američku energetsku sigurnost i gospodarsku snagu."
* Izvor: Wikipedia, "United States energy independence," 10. ožujka 2022.
* Kontekst i značenje: Tijekom "Energetskog tjedna" 2017., Trump je najavio pregled energetskih politika, uključujući podršku nuklearnoj energiji i proširenje offshore bušenja. Ova izjava naglasila je koncept "energetske dominacije", koji je podrazumijevao ne samo samodostatnost, već i globalnu konkurentsku prednost SAD-a na energetskim tržištima. Trump je isticao povećanje izvoza LNG-a (vrijednost od 5 milijardi USD 2018. i 12 milijardi USD 2019.) kao ključni element ove dominacije. Izjava je bila povezana s izvršnim naredbama poput one o ubrzavanju dozvola za projekte poput cjevovoda Dakota Access i Keystone XL.

3. Siječanj 2020. – Govor nakon iranskog raketnog napada, Washington, D.C.
* Izjava: "Postali smo vrlo energetski neovisni... Ne trebamo naftu s Bliskog istoka."
* Izvor: PolitiFact, "Fact-checking Donald Trump's speech after Iran missile strikes on US troops," 8. siječnja 2020.
* Kontekst i značenje: Nakon iranskog napada na američke trupe, Trump je koristio ovu izjavu kako bi umanjio značaj bliskoistočnih sukoba za američku energetsku sigurnost. Iako je SAD 2019. postao neto izvoznik energije, tvrdnja je bila pretjerana jer su uvozi nafte iz Saudijske Arabije (9% ukupnog uvoza) i drugih bliskoistočnih zemalja i dalje bili značajni. PolitiFact je ocijenio ovu izjavu kao "polu istinitu" jer je SAD i dalje uvozio oko 3,6% svoje ukupne potrošnje energije iz inozemstva. Ova izjava odražava Trumpovu tendenciju da preuveličava postignuća svoje administracije.

4. Rujan 2019. – Govor o energetskoj neovisnosti
* Izjava: "SAD je sada vrlo energetski neovisan... Postali smo najveći svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina."
* Izvor: PolitiFact, "Donald Trump exaggerates US energy independence," 13. rujna 2019.
* Kontekst i značenje: Trump je isticao porast proizvodnje nafte (10,96 milijuna barela dnevno 2018.) i prirodnog plina, čime je SAD prestigao Saudijsku Arabiju i Rusiju kao najveći proizvođač. Međutim, PolitiFact je ocijenio ovu izjavu kao "pola istinitu" jer, unatoč neto izvozu energije, SAD nije bio potpuno neovisan, uvozivši značajne količine sirove nafte. Ova izjava odražava Trumpov fokus na shale revoluciju, koja je povećala proizvodnju nafte iz škriljevaca s 5 milijuna barela dnevno 2008. na preko 10 milijuna 2018..

5. Srpanj 2020. – Govor u Permian Basinu, Teksas
* Izjava: "Okončali smo rat protiv američke energije... Naša energetska dominacija donosi poslove, smanjuje cijene i čini zrak čišćim."
* Izvor: White House, "American Energy Dominance: Bad for Bureaucrats, Great for Our Country," 29. srpnja 2020.
* Kontekst i značenje: U Permian Basinu, ključnoj regiji za proizvodnju nafte i plina, Trump je naglasio ukidanje regulatornih ograničenja iz Obamine ere, poput Clean Power Plana, i povećanje izvoza energije (rekordnih razina 2019.). Tvrdio je da su koncentracije zagađivača, poput olova (-28%) i sumporovog dioksida (-10%), smanjene od 2017., što je povezao s inovacijama u energetskom sektoru. Ova izjava bila je dio šire narative o gospodarskim i ekološkim prednostima njegove politike, iako su kritičari isticali da su smanjenja zagađenja bila više posljedica dugoročnih trendova i prelaska na obnovljive izvore.

6. Ožujak 2022. – Intervju za Fox Business
* Izjava: "Bili smo energetski neovisni prije godinu dana... Izvozili smo energiju prvi put u povijesti naše zemlje."
* Izvor: FactCheck.org, "Examining U.S. 'Energy Independence' Claims," 9. ožujka 2022.
* Kontekst i značenje: Trump je kritizirao Bidenovu administraciju, tvrdeći da je uništila energetsku neovisnost postignutu tijekom njegovog mandata. Ova izjava bila je netočna jer je SAD izvozila energiju i prije njegovog mandata, a neto izvoz energije nastavio se i 2021. pod Bidenom (23,0 kvadrilijuna BTU izvoza naspram 19,6 kvadrilijuna uvoza). Trumpova tvrdnja odražava njegovu sklonost preuveličavanju vlastitih zasluga, ignorirajući dugoročne trendove poput shale booma koji je započeo 2005..

7. Srpanj 2024. – Govor na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji
* Izjava: "Vratit ćemo američku energetsku dominaciju... Imamo više nafte i plina od bilo koga, a ja ću to iskoristiti za smanjenje troškova."
* Izvor: Brookings, "Trump has big plans for climate and energy policy, but can he implement them?" 30. srpnja 2024.
* Kontekst i značenje: Tijekom kampanje 2024., Trump je obećao povećati domaću proizvodnju i napuniti strateške naftne rezerve SAD-a, kritizirajući Bidenove politike kao "rasipničke". Međutim, njegova tvrdnja da SAD ima najveće rezerve nafte bila je netočna; SAD je na 9.–11. mjestu po rezervama nafte i 4.–5. po rezervama plina. Ova izjava odražava njegov fokus na fosilna goriva i gospodarske koristi, uz ignoriranje obnovljivih izvora i klimatskih pitanja.

8. Siječanj 2025. – Inauguracijski govor i izvršne naredbe
* Izjava: "Proglasio sam nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju jer je naša proizvodnja energije daleko ispod potreba... Vratit ćemo energetsku dominaciju."
* Izvor: ABC News, "Why the Trump administration is wrong about an energy crisis in the US," 13. ožujka 2025.
* Kontekst i značenje: Prvog dana drugog mandata, Trump je proglasio energetsku izvanrednu situaciju, tvrdeći da je američka proizvodnja energije "neadekvatna". Ova izjava bila je kontroverzna jer su stručnjaci, prema ABC News, tvrdili da nema dokaza za energetsku krizu, s obzirom na rekordnu proizvodnju nafte (13,4 milijuna barela dnevno u travnju 2025.) i neto izvoz energije. Izjava je bila povezana s izvršnim naredbama poput "Oslobađanja američke energije" i zaustavljanja offshore vjetroenergetskih projekata, što je izazvalo pravne izazove.

9. Travanj 2025. – Govor o ukidanju Bidenovih regulacija
* Izjava: "Završavamo Bidenov rat protiv čistog, lijepog ugljena... Vraćamo rudare na posao i činimo Ameriku bogatom i moćnom."
* Izvor: White House, X post, 9. travnja 2025.
* Kontekst i značenje: Trump je najavio ukidanje regulacija o ugljenu, naglašavajući gospodarske koristi za rudarske zajednice. Ova izjava odražava njegov fokus na revitalizaciju industrije fosilnih goriva, posebno u državama poput Pennsylvanije i Zapadne Virginije. Međutim, tvrdnje o "čistom" ugljenu bile su sporne jer ugljen ostaje značajan izvor emisija CO2, a smanjenje regulacija može imati negativne ekološke posljedice.

10. Lipanj 2025. – Govor u Pennsylvaniji
* Izjava: "S vama, patriotima, proizvodit ćemo vlastiti metal, osloboditi vlastitu energiju, osigurati vlastitu budućnost i ponovno staviti pennsylvanijski čelik kao osnovu snage Amerike."
* Izvor: White House, X post, 1. lipnja 2025.
* Kontekst i značenje: Trump je govorio o povezivanju energetske proizvodnje s industrijskim revitaliziranjem, naglašavajući samodostatnost u energiji i materijalima. Ova izjava bila je usmjerena na radničku klasu u industrijskim državama, obećavajući gospodarski oporavak kroz povećanu proizvodnju energije i čelika. Odražava njegov širi narativ o "Make America Great Again" kroz energetsku i industrijsku dominaciju.

Utjecaj i ograničenja izjava
Trumpove izjave imale su značajan politički utjecaj, posebno u energetski bogatim državama, gdje su njegove poruke o poslovima i gospodarskom rastu naišle na odjek. Međutim, stvarni učinak njegovih politika ograničen je globalnim tržišnim čimbenicima, poput cijena nafte i potražnje, te tehnološkim trendovima poput shale revolucije. Stručnjaci poput Jonathana Elkinda (Columbia University) nazvali su "energetsku dominaciju" "namjerno nejasnim konceptom", ističući poteškoće u povećanju proizvodnje na već zasićenom tržištu. Osim toga, Trumpove politike suočavaju se s pravnim i društvenim izazovima, poput tužbi 17 država zbog zaustavljanja vjetroenergetskih projekata 2025..

Trumpove izjave o energiji odražavaju viziju SAD-a kao globalnog energetskog lidera, s fokusom na fosilna goriva, deregulaciju i gospodarski rast. Iako je postignut napredak u smanjenju uvoza energije i povećanju izvoza tijekom njegovog prvog mandata, mnoge tvrdnje bile su preuveličane, a puni učinak politika u drugom mandatu tek treba biti vidljiv zbog kratkog vremenskog razdoblja. Njegov pristup, koji naglašava samodostatnost i dominaciju, ostaje polarizirajući, s podrškom u industriji fosilnih goriva, ali i značajnim otporom od zagovornika obnovljivih izvora i klimatskih politika.

Trumpovi stavovi o nuklearnoj energiji
Donald Trump pokazao je snažnu podršku nuklearnoj energiji tijekom svog drugog mandata, koji je počeo 2025. godine. U svibnju 2025. potpisao je niz izvršnih naredbi s ciljem četverostrukog povećanja nuklearnog kapaciteta SAD-a s približno 100 gigavata (GW) 2024. na 400 GW do 2050. godine, što je detaljno opisano u [White House: Ordering the Reform of the Nuclear Regulatory Commission]. Ove naredbe fokusirane su na reformu Nuklearne regulatorne komisije (NRC) kako bi se ubrzali postupci licenciranja za nove reaktore, uključujući male modularne reaktore (SMR-ove) i napredne reaktorske dizajne.

U javnim izjavama, Trump je hvalio nuklearnu energiju zbog njene pouzdanosti i čistoće. Na ceremoniji potpisivanja 23. svibnja 2025., rekao je: "Vrijeme je za nuklearno, i učinit ćemo to vrlo veliko," opisujući nuklearnu industriju kao "brilijantnu", što je detaljno opisano na PBS NewsHour: Trump signs executive orders to speed development of U.S. nuclear power. Naglasio je važnost nuklearne energije za podršku energetski intenzivnim industrijama poput umjetne inteligencije i kvantnog računanja, navodeći da je nuklearna energija "sigurna i čista", ali nije spomenuo klimatske koristi, što je u skladu s njegovom širokom energijskom politikom, koja prioritet daje fosilnim gorivima.

Ovisnost SAD-a o uvozu nuklearnog goriva
Veliki izazov u širenju nuklearne energije u SAD-u je velika ovisnost zemlje o uvozu nuklearnog goriva. Prema podacima Američke uprave za informacije o energiji (EIA), 2023. godine američki nuklearni generatori uvozili su 99% koncentriranog uranija (U3O8) koji se koristi za proizvodnju nuklearnog goriva, što je detaljno opisano u [U.S. Energy Information Administration: US nuclear generators import nearly all the uranium concentrate they use]. Za obogaćeni uranij, koji je stvarno gorivo korišteno u reaktorima, SAD se oslanja na strane izvore za približno 71,7% svojih potreba, pri čemu je Rusija značajan dobavljač, što je detaljno opisano u [Visual Capitalist: Where the U.S. Gets Its Enriched Uranium].

Ova ovisnost o uvozu nuklearnog goriva, posebno od geopolitičkih rivala poput Rusije, stvara rizike za energetsku sigurnost SAD-a. Situacija je pogoršana globalnim događajima, poput sukoba u Ukrajini, koji su istaknuli ranjivosti povezane s oslanjanjem na strane izvore energije, što je detaljno opisano u [Foreign Policy: U.S. Dependence on Russian Uranium Poses Energy Security Risk].

Planovi za povećanje domaće proizvodnje nuklearnog goriva
Prepoznajući ove rizike, Trumpova administracija pokrenula je mjere za jačanje domaće američke proizvodnje nuklearnog goriva. Izvršne naredbe potpisane u svibnju 2025. uključuju odredbe za širenje domaćih kapaciteta za konverziju uranija i obogaćivanje, detaljno opisane u [White House: Reinvigorating the Nuclear Industrial Base]. Konkretno, odjeljak 3(b) zahtijeva razvoj plana unutar 120 dana za širenje domaćih kapaciteta za konverziju i obogaćivanje niskoobogaćenog uranija (LEU), visokoobogaćenog uranija (HEU) i visokoobogaćenog uranija (HALEU), ključnih za različite nuklearne primjene i reaktore.

Osim toga, administracija koristi Zakon o obrambenoj proizvodnji [Defense Production Act] kako bi olakšala suradničke sporazume između domaćih nuklearnih energetskih kompanija za nabavu LEU-a i HALEU-a, detaljno opisano u odjeljku 3(e), (f), (h) istog dokumenta. Ovi napori imaju za cilj uspostavu robusnih domaćih američkih opskrbnih lanac za nuklearno gorivo, uključujući rudarenje uranija, konverziju, obogaćivanje i proizvodnju uranijskog nuklearnog goriva, s ciljem smanjenja ovisnosti o uvozu.

Uz političke mjere, fokus je i na razvoju radne snage i obrazovanja kako bi se podržala rastuća nuklearna industrija. Izvršne naredbe prioritet daju nuklearnom inženjerstvu i srodnim područjima u programima za pripravništvo i karijerno usmjereno obrazovanje, osiguravajući kvalificiranu radnu snagu za potrebe širećeg nuklearnog sektora, što je detaljno opisano u odjeljku 3(a)(i)-(ix).

Utjecaj na cijene energije i gospodarstvo
Tijekom 2025., Trump je izdao niz izvršnih naredbi usmjerenih na promicanje energetske dominacije, uključujući "Oslobađanje američke energije" 21. siječnja 2025., koja cilja na uklanjanje regulacija koje ometaju razvoj energije, i "Zaštita američke energije od državnog prekomjernog utjecaja" 8. travnja 2025., koja sprječava države u reguliranju energije izvan njihovih ovlasti. Također, osnovano je Nacionalno vijeće za energetsku dominaciju 15. veljače 2025., koje savjetuje o strategijama za postizanje energetske dominacije putem ubrzavanja dozvola i proizvodnje. Ove politike vjerojatno su povećale domaću proizvodnju nafte, koja je ostala stabilna na otprilike 13,4 milijuna barela dnevno u 2025., prema [Short-Term Energy Outlook]. Međutim, globalni tržišni čimbenici, poput promjena u potražnji i geopolitičkih napetosti, često su prevladavali u određivanju cijena.

Niže cijene nafte mogu potaknuti gospodarski rast smanjenjem troškova za poduzeća i potrošače, povećavajući raspoloživi dohodak i potičući industrijsku aktivnost, prema OECD analizi. Međutim, gospodarstvo je doživjelo kontrakciju od 0,5% u prvom tromjesečju 2025., prema U.S. Bureau of Economic Analysis, što sugerira da su drugi čimbenici, poput trgovinskih politika, možda prevladali. Projekcija rasta od 3,4% u drugom tromjesečju, prema Federal Reserve Bank of Atlanta, ukazuje na potencijalni oporavak, gdje niže cijene energije mogu imati pozitivan učinak.

Cijene energije direktno utječu na inflaciju, s visokim doprinosom tijekom razdoblja visokih cijena. S inflacijom od 2,4% za 12 mjeseci do svibnja 2025., prema US Inflation Calculator, pad cijena nafte vjerojatno je pomogao ublažiti inflacijske pritiske, održavajući inflaciju unutar ciljnog raspona Federalne rezerve od 2%. Ova povezanost potvrđena je u CEPR analizi, koja sugerira da energijske cijene imaju privremeni utjecaj na inflaciju, posebno tijekom šokova.

Zaključak
Iako su Trumpove politike vjerojatno pridonijele održavanju visoke proizvodnje energije, cijene energije su se kretale pod utjecajem širokog spektra čimbenika, uključujući globalnu ponudu i potražnju te geopolitičke događaje. Posljedično, utjecaj na gospodarstvo i inflaciju bio je složen, s razdobljima nižih cijena nafte koja su doprinijele umjerenoj inflaciji i potencijalno podržale gospodarski rast u drugom tromjesečju. Razdoblje od 20. siječnja 2025. do 27. lipnja 2025. je prekratko za potpunu procjenu utjecaja energijske politike Donalda Trumpa, ali dostupni podatci sugeriraju da će dugoročni učinci ovih politika biti značajni, posebno u kontekstu nuklearne energije i smanjenja ovisnosti o uvozu energije u SAD.