Primarni resurs voda
Nedjelja, 03 Srpanj 2011 13:13

Primarni resurs voda

Vode su naše blago, narodno i opće dobro, stoga je nužno da nam zaštita voda bude ekološki i politički prioritet. Zaštita voda je bila glavna tema pete hrvatske konferencije o vodama. Trebalo bi biti jasno da je naš vitalni nacionalni interes očuvanje suvereniteta nad vodnim resursima. Izvorišta vode i vlasništvo nad vodno-komunalnom infrastrukturom ne smiju biti na prodaju i moraju ostati u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave jer je to jedini način da budućim naraštajima ostavimo ono što smo mi naslijedili, a svojoj zemlji omogućimo siguran razvoj, naglasio je. Predsjednik Ivo Josipović kazao je to u početku 5. hrvatske konferencije o vodama na kojoj će do 21. svibnja sudjelovati oko 300 domaćih i inozemnih znanstvenika i stručnjaka. Na konferenciji pod nazivom "Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena" raspravljat će se o stanju voda u vezi s novim uvjetima izazvanim klimatskim promjenama, a najavljeni su i prijedlozi rješenja o vodoopskrbi, zaštiti od poplava, natapanju te postizanju ekološkog stanja voda po europskim normama. Josipović je kazao da voda jest strateški resurs 21. stoljeća, da slana voda tvori 70 a slatka voda samo tri posto zemljine površine te da je vjerojatno i to razlog što neki govore da će "sutra litra vode biti skuplja od litre nafte". Gotovo četvrtina svjetskog stanovništva ne raspolaže s dovoljno pitke vode, a u Ujedinjenim narodima smatraju da će sljedećih 50 godina nekoliko milijarda ljudi biti suočeno s nedostatkom pitke vode. Stoga nije teško pretpostaviti da će se ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode postaviti kao glavno ekološko, gospodarsko, ali i sigurnosno pitanje 21. stoljeća, rekao je Josipović, dodavši kako "mnogi smatraju da će se uskoro umjesto za naftu ratovi voditi za vodu". Hrvatska je jedna od vodom najbogatijih zemalja u Europi i po ukupnim obnovljivim izvorima vode po stanovniku treća je u Europi i peta po količinama kvalitetne pitke vode, podsjetio je predsjednik Josipović, naglasivši da nam prioritet mora biti pitka voda u svakom kućanstvu, da treba izraditi i obnoviti sustav zaštite i smanjiti štete od poplava te povećati sa sadašnjih 50 posto broj kućanstava priključenih na javnu odvodnju. Glavni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić naveo je da Hrvatske vode i njezini projekti uživaju velik međunarodni ugled, da se na osnovi njihovih projekata povlače znatan novac iz fondova EU-a te da ta tvrtka priprema projekte vrijedne milijardu eura.Skup je nastavljen predavanjima o vodnom gospodarstvu, zaštiti od poplava, utjecaju klimatskih promjena i drugom.
www.nacional.hr

 
Po istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti vode i bogatstvu izvora na vrlo visokome - petome mjestu u Europi i na 42. u svijetu. U Hrvatskim vodama danas je svečano obilježen Svjetski dan voda, 22. ožujka, a generalni direktor Jadranko Husarić istaknuo je da je Hrvatska pri svjetskom vrhu po kvaliteti i kvantiteti tog resursa 21. stoljeća, koji nije ni za prodaju ni za rasprodaju i da su zbog toga u vodnome gospodarstvu sretni. Husarić je istaknuo kako po strategiji razvoja vodnoga gospodarstva do 2038. godine treba uložiti više od 50 milijarda kuna u vodno gospodarstvo. "Glede odvodnje, zaostajemo za vodoopskrbom, pa je oko 44 posto stanovništva u Hrvatskoj priključeno na kanalizaciju, a samo 23 posto te otpadne vode se pročišćuje", rekao je Husarić, dodajući da su nam zato u odvodnji za izgradnju kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda do 2023. potrebna najveća ulaganja - 23 milijarde kuna. U Hrvatskoj je oko 80 posto stanovništva priključeno na sustav javne vodoopskrbe, a da bismo do 2023. dosegnuli 95-postotnu priključenost, potrebno je uložiti oko 13 milijarda kuna. Husarić je rekao da su gubitci u vodoopskrbnom sustavu veliki, u prosjeku 45 posto, pa su i tu potrebna velika ulaganja. Dodao je da u daljnji razvoj sustava obrane od poplava do 2038. treba uložiti oko deset milijarda kuna. Rekao je da su u vodoopskrbi i odvodnji Hrvatske vode i mjerodavno ministarstvo počeli zapažene projekte financirane vlastitim novcem i sufinancirane novcem iz pretpristupnih fondova i kreditima međunarodnih banaka. Posebice je istaknuo da Hrvatska kao kandidatkinja za članstvo EU-a ima pristup programu IPA u kojem je oko 47,7 milijuna eura nepovratnog novca EU-a za vodne infrastrukturne projekte. "Danom pristupa EU-u Hrvatska će steći pravo pristupa sredstvima iz kohezijskih i strukturnih fondova. Po prijedlogu financijskog paketa za Hrvatsku, nepovratna sredstva za vodno gospodarstvo za 2012. i 2013. iznose oko 330 milijuna eura", rekao je Husarić. Naglasio je da su procijenjena ulaganja u svih 39 projekata, za koje je osiguran novac za izradu projektne dokumentacije, oko 1,1 milijardu eura, a za pripremu projekata do razine spremnosti za postupak prijavljivanja EU-u osigurano je oko 30 milijuna eura. Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Zdravko Krmek poručio je da je briga o vodi naša zajednička zadaća te da "nitko ne može doći u posjed vodnih resursa naših voda, a tako će biti i dalje". Svjetski dan voda ove se godine obilježava pod sloganom "Voda za gradove: odgovor na urbani izazov".
www.nacional.hr
 
Slatka voda sigurna za piće čini samo 2.5% vode na našem planetu. Uzmemo li u obzir da je veliki dio te vode nedostupan, tj. preduboko u podzemlju ili zarobljen u polarnim ledenjacima, unatoč novim metodama potrage i dobavljanja, ostaje nam samo oko 1% vode dostupne za korištenje.Iako bi realne količine slatke vode na Zemlji bile dostatne i da je njena populacija trostruko veća, problem stvara neravnomjerna raspodjeljenost slatke vode. Najveći nedostatak osjećaju upravo zemlje Trećega svijeta u kojima je najizraženija eksplozija stanovništva i oni su ujedno i najugroženiji situacijom sve većeg zagađenja ono malo resursa koje posjeduju. Više od 1 milijarde ljudi u 21. st. živi još bez pristupa sigurnoj i čistoj vodi. To se naziva vodni stres i ubrzano zagađenje navodi stručnjake na pomisao da će se udio država izloženih vodnom stresu samo povećavati. Rasprava o vodi sigurnoj za piće podijelila se na dva pola od kojih jedni zagovaraju stranu da je voda sigurna za piće nužno pravo svakog čovjeka pod suncem, a drugi je smatraju samo ekonomskim reursom koji se kupuje i prodaje. Ponešto je iracionalno smatrati ono što vam treba da preživite ekonomskim resursom, ali ujedno ono što je nužno je i najbolja valuta zar ne? Hrvatska je zemlja koja je bogata pitkom vodom i gotovo sva njena voda dolazi iz podzemnih izvora. Čak je i u zakonu istaknuto kako uporaba podzemnih voda u svhu pića, sanitarija i protupožarne zaštite ima prednost nad svim drugim svrhama. Nastavimo li pravilno gospodariti vodom trebala bi nas zaobići kriza koja će se neminovno u jednom trenutku izbiti u svijetu nastavimo li ovom putanjom. Najveći zagađivači vode su industrija i, neočekivano ali istinto, suvremena poljoprivreda. Kako se uzgoj hrane koji nema za cilj ekološku proizvodnju temelji na proizvodnji sve veće količine takvi proizvođaći se ne ustručavaju od korištenja umjetnih gnojiva i pesticida kako bi povećali prinose. Na taj način velike zemljišne površine bivaju zagađene ovim supstancama koje se kišama odvode u tlo i zagađuju podzemene izvore pitke vode. Stoga, upravljanje pitkom vodom trebao bi biti jedan od primarnih zadataka čovječanstva. Čak i da ovoga trena sve tvornice prestanu ispuštati plinove i otrove u zrak i da svi proizvođači predstanu svoja polja posipavati pesticidima, da se zaustavi ispuštanje industrijskih voda u tokove rijeka, bila bi potrebna desetljeća da eko sustav pročisti sam sebe. Nužno je gospodariti vodom na način da se primjenjuje održivi razvoj, jer zagadimo li vodu alternativa ne postoji. Ova životno važna tekućina opće je dobro i ni jedna tvrtka ili organizacija ne može polagati pravo na njeno isključivo korištenje. Na skupštini UNa 2000. godine donesen je ambiciozan plan da se do 2015. prepolovi broj ljudi kojima nije dostupna pitka voda. Neka poboljšanja su svakako očita, no još nas čeka puno posla kako bismo svakoj osobi mogli pružiti ono što je njeno prirodno pravo.
ekologija.com.hr
Pročitano 1451 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive