Kada će se Hrvatska napajati iz Sunca i vjetra te hoćemo li ikada napustiti fosilna goriva, ali i kako spriječiti eko mafiju koja otpadom zagađuje prirodu, bile su neke o teme s kojima je RTL Danas razgovarao s resoronom ministricom zaštite okoliša Marijom Vučković.
Europska unija se obvezala na klimatsku neutralnost do 2050. godine. Veliku ulogu u tome imaju obnovljivi izvori energije. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju i kako do cilja od 42,5 posto do 2030.?
Ja bih se koncentrirala na električnu energiju jer obično o njoj govorimo - proizvodnja iz hidroelektrana uobičajeno se kreće 30-40 posto u odnosu na ukupnu proizvodnju električne energije, a da su preostali obnovljivi izvori otprilike 25 posto.
S tim da su te elektrane manje prihvatljiv način dobivanja energije s obzirom da su mahom građene u Jugoslaviji?
Dio njih je izgrađen davno, dio se rekonstruira. Novi eventualni zahvati prolaze stroge procjene utjecaja na okoliš i prirodu. I taj će se proces nastaviti i dalje.
Kako da cijeli cilj od 42,5 posto do 2030. ako smo sada na 25-30 posto?
Svakako značajnim ulaganjima. Ulaganja nikad nisu sve. Radi se i na zakonodavnom okviru, radi se na edukaciji, potiču se inovacije, istraživanje. Sama financijska podrška je nužna, ali nikad nije dovoljna. Ministarstvo je zaduženo isto tako za dodjelu sredstava koji se formiraju na drugi način iz sustava trgovanja ekvivalentima CO2. Takva omotnica u ovom trenutku, prema opreznim procjenama, u narednih 5-6 godina za Hrvatsku će biti vrijedna više od četiri milijarde eura.
Fosilna goriva i dalje imaju veliku ulogu u Hrvatskoj. LNG terminal na Krku se proširuje, istražuju se nova potencijalna ležišta nafte. Je li u planu napuštanje fosilnih goriva kako bi se postigla klimatska neutralnost?
Plan smanjivanja ovisnosti, pa i potpunog napuštanja fosilnih goriva, postoji. No naravno da ne možemo očekivati da to može biti preko noći ili u nekoliko godina postići. Što se tiče LNG terminala, to je bila i jest strateška investicija Republike Hrvatske koja nas je smjestila na važno mjesto u energetskoj infrastrukturi. Dobro je što idemo u proširenje, a svakako - infrastruktura, mreža na kojoj se radi i radit će se i dalje, radi se tako da se sutra medij koji je prirodni plin može zamijeniti. Taj medij može biti vodik.
Nedavni slučajevi s ilegalnim odlaganjem otpada u Gospiću, Benkovcu, Varaždinu i Poznanovicima su pokazali rupe u sustavu nadzora. Kako riješiti taj problem?
Može li sustav kontrole i nadzora funkcionirati bolje? Uvijek sve može biti bolje. Mi smo sada pripremili izmjene Zakona o gospodarenju otpadom u kojima ciljamo izmijeniti određene odredbe koje se odnose na prekogranični promet, regulirati strože mogućnosti uopće, bez obzira tko izdaje dozvole, za one koji su ne samo kazneno, nego i koji su imali prijestupe poput prekršaja.
Globalna temperatura ove je godine probila taj ključni prag od jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava. Posebno je ranjivo područje Mediterana na kojem se i mi nalazimo. Kako zaštiti more?
Naše aktivnosti i sredstva su značajno usmjerena na očuvanje vodnog gospodarstva, na pročišćavanje, na smanjivanje emisija, na smanjivanje zagađenja, na odgovoran pristup. Međutim, kada govorimo o podizanju temperature mora, riječ je o nečemu što zahtijeva globalnu aktivnost. To je usko povezano i s prioritetima dekarbonizacije.
www.net.hr
