Dok električna vozila (EV) globalno doživljavaju usporavanje rasta nakon eksplozivnih godina, hrvatska industrija i dalje privlači pažnju kroz inovacije poput autonomnog robotaxi-ja Rimac Verne. No, u sjeni tih uspjeha, ostaje pitanje: što je s prvim hrvatskim električnim automobilom, DOK-ING-ovim Looxom iz 2011., koji je obećavao revoluciju u urbanom električnom prijevozu? Proučavajući povijest i aktualne trendove, vidimo da bi 2026. godina mogla biti idealna za njegovu revitalizaciju, ali s lekcijama iz desetaka propalih startupova diljem svijeta.

Loox, ranije poznat kao XD, bio je ambiciozni koncept: malo električno vozilo s tri sjedišta, gradski EV s karbonskom karoserijom, dosegom do 300 km i luksuznim dizajnom, predstavljen na sajmovima u Los Angelesu i Ženevi. Planirana cijena bila je oko 30.000 eura, s ograničenom proizvodnjom od 1.000 jedinica godišnje. Međutim, projekt je propao zbog visokih troškova baterija (preko 1.100 USD/kWh), nedostatka infrastrukture i investitora u to vrijeme. DOK-ING, tvrtka poznata po robotskim sustavima za deminiranje i rudarstvo, preorijentirala se na specijalizirana područja, ostvarivši 2024. prihod od 70,5 milijuna eura. Danas, prema službenoj stranici tvrtke, fokus je na vojnim i industrijskim robotima dok nema naznaka o povratku Looxa, iako se vozilo još spominje u kontekstu Nikola Tesla EV Rallyja 2025./2026.

Globalno EV tržište u 2025. doseglo je 20,7 milijuna prodanih jedinica, s rastom od 20% u odnosu na 2024., ali s usporavanjem u SAD-u (pad od 2%) zbog isteka poreznih olakšica. Za 2026. očekuje se 24,3 milijuna jedinica, rast od 12%, s prosječnim dosegom vozila od 293 milje (oko 472 km) i bržim punjenjem. U Europi rast je stabilniji (14% u 2026.), potaknut zelenim politikama, što bi moglo koristiti hrvatskim projektima. No, lekcije iz 2010-ih su jasne: deseci automobilskih startupova propali su iz sličnih razloga. Primjeri uključuju:

* Apteru (bankrot 2011. zbog odbijenih zajmova dok pokušaji oživljavanja još traju),
* Fisker Automotive (propao 2013. zbog požara baterija i bankrota dobavljača, ponovno bankrotirao 2024.),
* Codu (prodano samo 117 jedinica, bankrot 2013.),
* Better Place (potrošeno 850 milijuna dolara na zamjenu baterija, bankrot 2013.),
* Detroit Electric (revival stare marke, proizvedeno samo nekoliko prototipova, tišina nakon 2017.),
* Bright Automotive (propao 2012. zbog nedostatka zajmova),
* Sono Motors (prešao na solarne panele za komercijalna vozila 2023.)
* i kineske startupove poput Bytona, Singulato i WM Motora (bankroti 2024.-2025. zbog financijskih problema).

Ovi neuspjesi naglašavaju rizike: preveliki troškovi, nedostatak kapitala i prerano tržište.

U Hrvatskoj, Rimac Verne robotaxi predstavlja kontrast: autonomno vozilo Level 4, s Mobileye tehnologijom (13 kamera, lidar, radar), bez volana i pedala, te 43-inčnim ekranom za zabavu. Lansiranje u Zagrebu počinje u proljeće 2026., s 60 prototipova već izgrađenih, nižim cijenama od Ubera i planovima za 11 gradova u Europi i Bliskom Istoku. Projekt je EU-financiran (179 milijuna eura), s fokusom na urbani dizajn poput "mobilne sobe". Ovo bi moglo inspirirati DOK-ING: njihovo iskustvo s autonomnim rudarskim vozilima (teška 25 tona, rade na dubini od 1.000 m) lako bi se prenijelo na Loox 2.0.

Zamišljajući reboot, Loox 2.0 mogao bi imati dvije varijante:

Varijanta 1: Loox 2.0 City – klasični urbani EV za vozača

Dimenzije: 2,85 m dužine, težina 680-720 kg s karbonskim trupom.
Baterija: 32 kWh LFP, doseg 420 km (stvarnih 320-350 km), punjenje 110 kW DC.
Motor: 100 kW (136 KS), 0-100 km/h za 7,8 s.
Interijer: 2+1 sjedala, 12,3-inčni digitalni zaslon, Level 2+ asistencija.
Cijena: 18.900 € s poticajima, ciljano za gradske korisnike poput Fiat 500e ili Citroën Ami.

Varijanta 2: Loox Robo – autonomni robotaxi

Bez volana, Level 4 autonomija s Mobileye-inspiriranim senzorima (8 kamera, lidar).
Baterija: 28-38 kWh za gradsku upotrebu, 3 putnika, klizna vrata.
Unutrašnjost: 17-inčni tablet, HEPA filter, ambijentalno osvjetljenje.
Model: Flotna prodaja po 29.000-35.000 €, usluga "Loox Ride" slično Verneu.
Cilj: Zagreb i drugi gradovi od 2027., koristeći DOK-ING-ovu ekspertizu za uske prolaze.

Za pokretanje trebalo bi 80-120 milijuna eura, partnerstva (npr. s Rimac grupom za baterije) i 2-3 godine. S obzirom na usporavanje EV-a (PwC predviđa 19% udjela u SAD-u do 2030.), fokus na niše poput autonomije ključan je za uspjeh. Hoće li DOK-ING prepoznati priliku u 2026., dok Verne preuzima Zagreb? Vrijeme je za hrvatski EV comeback, ali s oprezom iz prošlosti.

HRVATSKA AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA

Revitalizacija projekta Loox, malog električnog gradskog automobila koji je DOK-ING razvijao 2011.-2013. godine, bila bi hipotetski scenarij u kojem bi se tvrtka vratila korijenima u segmentu putničkih vozila. Danas je DOK-ING fokusiran na robotske i autonomne sustave za obranu, rudarstvo i energetiku, s prihodima od 70,5 milijuna eura u 2024. i rastom kroz nova poduzeća poput DOK-ING Rudarstvo. Međutim, s obzirom na globalni rast EV tržišta (očekuje se 24 milijuna prodanih EV-a u 2026., rast od 15%), revitalizacija Looxa mogla bi imati značajan utjecaj na hrvatsku industriju, posebno u kontekstu zelenog prijelaza i digitalizacije. Evo detaljne analize na temelju dostupnih podataka o hrvatskoj auto industriji, EU fondovima i trendovima.

Utjecaj na hrvatsku industriju općenito

Hrvatska nema veliku domaću automobilsku industriju dok fokus je na komponentama, logistici i uslugama, s manjim igračima poput Rimac Grupe koja dominira u hiperautomobilima i tehnologijama. Prodaja novih automobila u Hrvatskoj raste (8,4% u 2025., do rekordnih 69.140 jedinica), ali većina je uvozna. Revitalizacija Looxa bi mogla pozitivno utjecati na više razina:

Stvaranje poslova i ekonomski rast: Projekt bi mogao zaposliti 200-300 radnika, kao što je bilo planirano 2011., s fokusom na proizvodnju u Zagrebu ili proširenjem u Ukrajinu gdje DOK-ING već ima lokalizaciju do 30%. To bi potaknulo lanac opskrbe – od baterija (moguće partnerstvo s CATL-om ili LG-om) do komponenti, stvarajući indirektne poslove u metalurgiji, elektronici i logistici. U kontekstu hrvatskog BDP-a (očekivani rast od 2,9% u 2026.), ovo bi doprinijelo sektoru robotike i automatizacije, gdje Hrvatska već ima 33 tvrtke i pristup EU fondovima za R&D.

Tehnološki transfer i inovacije: DOK-ING-ova ekspertiza u električnim robotima (npr. NRE flota za rudarstvo, autonomni sustavi za dubine do 1.000 m) mogla bi se prenijeti na Loox 2.0, uključujući autonomne značajke Level 4. To bi jačalo hrvatski sektor robotike (koji dobiva EU potpore za Industry 4.0), potičući suradnju s fakultetima (npr. FER Zagreb, koji je već kupio prvi Loox). U širem kontekstu, pomoglo bi zelenom prijelazu: smanjenje emisija u gradovima, integracija s pametnim mrežama i podrška EU ciljevima za 30,6% EV udjela u prodaji 2026.

Izvoz i globalna konkurentnost: Loox bi mogao biti nišni proizvod za urbane tržišta (npr. EU, Azija), slično Rimac Verneu (autonomni taxi za 2026.). Hrvatska bi time diverzificirala izvoz (trenutno fokusiran na obranu i turizam), a uspjeh bi privukao strane investitore, poput onih u Rimac (Goldman Sachs, Hyundai). Međutim, rizici uključuju konkurenciju iz Kine (BYD, Geely) i usporavanje EV rasta u SAD-u (-2% u 2025.).

Okolišni i socijalni utjecaj: Projekt bi podržao EU Social Climate Plan (1,68 milijardi eura za Hrvatsku do 2035.), smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i potičući punjačku infrastrukturu (Electrip dobiva 7,4 milijuna eura EU sredstava za punjače). To bi imalo pozitivan utjecaj na zdravlje i okoliš, slično DOK-ING-ovim robotima koji smanjuju rizike u rudarstvu.

Ukupno, revitalizacija Loox-a bi mogla dodati 0,1-0,5% BDP-u kroz multiplikatore (poslovi, izvoz), ali samo ako se integrira s postojećim snagama poput obrane i rudarstva, izbjegavajući propast sličnih startupova (npr. Fisker, Aptera).

Potencijal za investicije ovog tipa

Postoji solidan potencijal za investicije u EV projekte u Hrvatskoj, potaknut EU fondovima i nacionalnim poticajima, ali s rizicima usporavanja globalnog EV tržišta (margine padaju, investicije u energiju i prirodne resurse opadaju 4% u 2026.).

Dostupni fondovi:
EU fondovi: Hrvatska ima pristup Horizon Europe, Social Climate Fund (1,26 milijardi eura iz EU + nacionalni doprinos) za zelene projekte. Primjeri: 21,2 milijuna eura subvencija za EV vozila (do 40% troška, max 90.000 eura po aplikaciji) do 2026.; 19,8 milijuna eura za baterijske sustave (do 245 MWh u Hrvatskoj i Srbiji). Za Loox, moguće do 50% pokrića kroz EU grants za R&D i infrastrukturu (npr. 21 milijun eura za električne autobuse u Zagrebu).

Nacionalni poticaji: Vlada nudi porezne olakšice za R&D u robotici i EV (ISO certifikati, kao kod DOK-INGa). Bioeconomy Strategy do 2035. predviđa 200 milijuna eura investicija, što uključuje EV.

Privatne investicije: Rimac je privukao preko 500 milijuna eura (Hyundai, Goldman Sachs); sličan model za DOK-ING kroz partnerstva (npr. s Korejom ili NATO-om za obranu). Potencijal za 50-120 milijuna eura za Loox, s ROI kroz izvoz.

Primjeri uspjeha: Rimac Verne (179 milijuna eura EU sredstava) pokazuje put: autonomni EV za 2026., s fokusom na urbane mreže. DOK-ING već surađuje s EIT-om i akademijom (Academic Oscar 2025.).

Rizici: Usporavanje EV-a (GM predviđa pad potražnje do 2026.), visoki troškovi (baterije još 120 USD/kWh), konkurencija iz Kine (7,5% EU udjela 2026.). Investicije bi trebale biti nišne (autonomni taxi) za maksimalni povrat.

U zaključku, revitalizacija Looxa bi pozitivno utjecala na hrvatsku industriju kroz inovacije i poslove, a potencijal investicija je visok zahvaljujući EU fondovima, ali zahtijeva strateška partnerstva i fokus na autonomiju da se izbjegnu prošli neuspjesi.