Zrak je u Zagrebu i ove zime u više navrata bio vrlo onečišćen i nezdrav. Prije nedavnih oborina, kiše i snijega koji su pročistili zrak, indeksi kvalitete zraka iz dana u dan prelazili su 150 uz upozorenje da je zrak nezdrav. Zagrepčanka koja živi u centru grada te čak i zimi voli spavati uz otvoren prozor, žali se da je primijetila da joj spavaća soba ujutro smrdi na čađu. "Kao da sam spavala u pušnici za dimljenje kobasica", kaže Ivana.

Što znači AQI veći od 150?
Indeks kvalitete zraka AQI (AQI - Air Quality Index) u kontekstu lebdećih čestica PM 2.5 ide od 0 do 500 i kvalitetu zraka dijeli u 6 kategorija, od dobre (zelena) do opasne (tamno crvena). AQI u kategoriji 151 - 200 znači da je zrak nezdrav (crvena) te podrazumijeva da svaka osoba može osjetiti negativne posljedice onečišćenja, dok će osjetljive skupine imati veće zdravstvene rizike.

Kada AQI iznosi 150, koncentracija PM 2.5 čestica u zraku iznosi oko 55.5 - 65 µg/m³. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koja ima stroge standarde, zrak se smatra štetnim po zdravlje ako godišnji prosjek koncentracije PM 2.5 premašuje 5 µg/m³, a dnevna koncentracija od 15 µg/m³ ne bi smjela biti prekoračena više od 3 dana godišnje kako bi se smanjio rizik od bolesti.

Onečišćeni zrak najveći je ubojica u okolišu i prema WHO-u godišnje odnosi oko 400.000 života u Europi te preko 7 milijuna u svijetu. Odnosi više života od pušenja jer manje ljudi puši nego što udiše onečišćen zrak.

Koji su glavni uzroci zimskog onečišćenja?
Koncentracije čestica PM 10 i PM 2.5 su najveći problem jer prodiru duboko u pluća, pa i u krv, zimi u Zagrebu rastu iz više razloga. Jedan je to što se zimi više ljudi grije, i to nerijetko na fosilna goriva, osobito na drva.

Drugi je to što se zimi formira inverzija jer se hladan zrak zadržava pri tlu, dok topliji slojevi zraka ostaju iznad njega, što sprječava uobičajeno podizanje toplijeg zraka u visine te vertikalno strujanje i miješanje zraka. Ovaj fenomen dodatno potiču geografski položaj Zagreba u kotlini, slaba cirkulacija zraka te visok tlak zraka tijekom stabilnih vremenskih prilika. Zbog toga se stvara tzv. "kapa" koja zadržava onečišćenja iz prometa, grijanja i industrije više tjedana iznad grada Zagreba.

Koji su glavni izvori onečišćenja?
Darijo Brzoja, voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i primjenu pri Sektoru kvalitete zraka DHMZ-a, ističe da na onečišćenje zraka utječu emisije onečišćujućih tvari u samom mjestu, odnosno gradu, kao i one koje dolaze iz udaljenih područja, čak desecima ili stotinama kilometara daleko.

"Emisije onečišćujućih tvari pritom mogu biti prirodnog i antropogenog, odnosno ljudskog porijekla. Uz to, onečišćenju treba pribrojati doprinos fizikalnih i kemijskih procesa u atmosferi te doprinos meteoroloških uvjeta", kaže Brzoja.

Budući da se svi ti čimbenici razlikuju od lokacije do lokacije te da na dio njih nije moguće utjecati, smatra da uobičajena rangiranja gradova i pripisivanje pune odgovornosti za onečišćenje često nisu opravdani.

Raspodjela udjela prema izvorima onečišćenja za lokaciju postaje Zagreb-1, smještene u blizini jednog od najprometnijih križanja u Zagrebu (Vukovarska - Miramarska):

Kako pokazuje karta DHMZ-a, gotovo 35% onečišćenja lebdećim česticama PM 10 u Zagrebu dolazi iz malih kućnih ložišta, dok je za gotovo 38% odgovoran prijenos iz područja izvan granica Hrvatske.

Brzoja ističe da i naši izvori onečišćenja utječu na kvalitetu zraka susjednih zemalja. "Zrak ne poznaje granice, što čini međuregionalnu i međunarodnu suradnju ključnom za rješavanje ovog problema", kaže naš stručnjak.

Promet onečišćenju pridonosi sa samo 4.2% iako je broj registriranih osobnih automobila u Zagrebu porastao s 283.331 u 2013. godini na 379.564 u 2023., što predstavlja povećanje od 34% u posljednjih deset godina.

Zagreb je u posljednjoj trećini
Europska okolišna agencija (EEA) objavila je prosječne razine onečišćenja finim česticama za više od 350 europskih gradova, temeljene na izmjerenim vrijednostima PM 2.5 tijekom 2022. i 2023. godine. Prema tim podacima, gradovi u središnjoj i zapadnoj Europi imaju čišći zrak u usporedbi s gradovima na istoku i jugoistoku Europe.

Brzoja kaže da posebno problematična područja uključuju Poljsku, Rumunjsku, Bugarsku te Padsku nizinu u Italiji.

"Zagreb se nalazi u posljednjoj trećini gradova po onečišćenju zraka, a iza njega su i neke poznate metropole poput Ljubljane, Varšave, Milana, Valencije… Općenito, najveći dio onečišćenja zraka lebdećim česticama javlja se tijekom zime, a uzrokovan je emisijama iz malih kućnih ložišta koja koriste kruta goriva, prvenstveno drvo. U Padskoj nizini uz to značajan doprinos ima i industrija, dok na jugu Španjolske česte epizode afričkog pijeska, zbog blizine Sahare, također značajno utječu na kvalitetu zraka", tumači Brzoja.

Postoji li trend poboljšanja kvalitete zraka u Zagrebu?
Nameće se pitanje što se zbiva s kvalitetom zraka u Zagrebu kroz desetljeća - postaje li ona sve lošija ili sve bolja. Podaci pokazuju da postoje dva trenda - jedan pozitivan, a drugi negativan. Srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM 10 pratile trend smanjenja koji je bio izražen 2000-ih, nakon čega je usporio.

Brzoja kaže da su za smanjenje onečišćenja zaslužni europske i regionalne politike koje ograničavaju emisije onečišćujućih tvari u zraku, korištenje čišćih goriva i razvoj naprednih tehnologija.

"Nažalost, istovremeno imamo suprotan efekt, a to je sve veći broj automobila. Ljudske aktivnosti stvaraju određenu razinu onečišćenja koju je sve teže smanjiti, no prostora za poboljšanje još uvijek ima. S obzirom na to da znamo da su ključni problem mala kućna ložišta i grijanje na drva, usmjerenost Grada Zagreba prema većem korištenju geotermalne energije za grijanje kućanstava svakako je pozitivan korak, kako u kontekstu održivog razvoja tako i za poboljšanje kvalitete zraka", tumači Brzoja.

Koje su lokacije u Zagrebu najugroženije onečišćenjem?
Stanovništvo Zagreba izloženo je određenom onečišćenju koje najbolje prikazuju vrijednosti izmjerene na postaji Zagreb-4, smještenoj u blizini jarunskog jezera. Budući da nije pod direktnim utjecajem specifičnog izvora onečišćenja, ta postaja najbolje opisuje "puls" grada.

U 2023. godini na njoj je dnevna granična vrijednost od 50 µg/m3 prekoračena 19 puta, dok je na postaji Zagreb-3 u Dugavama prekoračena 26 puta. Europska Direktiva o čistom zraku i Uredba o onečišćujućim tvarima u zraku propisuju granicu od 35 dozvoljenih prekoračenja, iznad koje se zrak kategorizira kao onečišćen te svrstava u drugu kategoriju.

Brzoja kaže da je teško precizno odrediti dijelove grada s većim ili manjim onečišćenjem jer je ono vrlo lokalizirano, no ističe da je tu ključna blizina izvora onečišćenja.

"Područja uz veće i opterećenije prometnice, kao i naselja s niskom gradnjom gdje se građani griju na drva, najviše su izložena ovom problemu. Dimnjaci na obiteljskim kućama nalaze se vrlo blizu tla, što znači da se produkti nepotpunog izgaranja krutih goriva u stabilnim zimskim uvjetima najčešće talože upravo tamo gdje nastaju. Nažalost, to je dio uz tlo gdje živimo i dišemo. S druge strane, dimnjaci naših toplana viši su od 200 metara, što omogućava lakše raspršivanje onečišćenja u atmosferi. Zbog toga su veće i pravilno izgrađene toplane mnogo bolje rješenje za kvalitetu zraka", govori naš stručnjak iz DHMZ-a.
www.index.hr