Europska komisija je isplatila 585,1 milijun eura Hrvatskoj i 145,1 milijun eura Belgiji u obliku predfinanciranja, 20,9 milijuna eura Cipru, 25,4 milijuna eura Finskoj, 158,7 milijuna eura Grčkoj, 551,2 milijuna eura Italiji, 26,9 milijuna eura Latviji i 288 milijuna eura Rumunjskoj u obliku bespovratnih sredstava te 340 milijuna eura Španjolskoj u obliku zajmova za predfinanciranje povezanih sa sredstvima plana REPowerEU u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.   

"Te isplate za predfinanciranje pridonijet će pokretanju provedbe ključnih mjera ulaganja i reformi navedenih u svakom poglavlju o planu REPowerEU. Time će se ubrzati ostvarivanje ciljeva plana REPowerEU u pogledu uštede energije, proizvodnje čiste energije i diversifikacije opskrbe energijom kako bi Europa prestala biti ovisna o ruskim fosilnim gorivima s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu", priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Današnje isplate uslijedile su nakon što je Vijeće odobrilo revidirane planove tih zemalja, koji uključuju poglavlje o planu REPowerEU, i nakon potpisivanja financijskih sporazuma.  

Ubrzavanje tranzicije   
Plaćanja predfinanciranja, isplaćena u jednom ili dva koraka, iznose najviše 20 posto dodatnih sredstava zatraženih za financiranje poglavlja o planu REPowerEU svake zemlje. U slučaju isplate predfinanciranja u dva koraka, drugi se dio isplaćuje u roku od 12 mjeseci od isplate prvoga. 

Reforme i ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) pomažu Hrvatskoj da postane održivija, otpornija i bolje pripremljena za izazove i prilike zelene i digitalne tranzicije.

"Transformativni učinak hrvatskog plana rezultat je snažne kombinacije reformi i ulaganja koja se bave specifičnim izazovima zemlje. Reforme rješavaju uska grla trajnog i održivog rasta, dok su ulaganja usmjerena na ubrzavanje tranzicije prema održivijem i klimatski otpornijem gospodarstvu s niskim udjelom ugljika, za potporu oporavku nakon potresa, maksimiziranje prednosti digitalne transformacije i osiguranju društvene kohezije", javlja EK.

Autonomni električni taksiji
Hrvatsko poglavlje plana REPowerEU vrijedno je 2,9 milijardi eura. Plan tako podupire ulaganje od 1,978 milijuna eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa. Zatim, 728 milijuna eura uložit će se u održivu mobilnost, posebice u nadogradnju željezničkih linija, autonomnih električnih taksija s pratećom infrastrukturom prilagođenom osobama s invaliditetom, ugradnju punionica električnih vozila te uvođenje vozila i plovila s nultom emisijom.

Planom se dodjeljuje i 658 milijuna eura za niskougljičnu energetsku tranziciju, tj. modernizaciju energetske infrastrukture, podupiru ulaganja u proizvodnju naprednih biogoriva i obnovljivog vodika te financiranje inovativnih projekata za hvatanje i skladištenje ugljika.

Među ostalim, 542 milijuna eura bit će uloženo u potporu tvrtkama za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost, podupiranje njihovih projekata usmjerenih na poticanje zelenog gospodarstva, održivog turizma i ulaganja u zelene tehnologije.
www.energetika-net.com

 

Dodatni poticaj zelenoj tranziciji Hrvatske
Europska komisija potvrdila je izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost u vrijednosti od 10 milijardi eura, uključujući poglavlje o planu REPowerEU

Europska komisija jučer je pozitivno ocijenila izmijenjeni hrvatski plan za oporavak i otpornost, koji uključuje poglavlje o planu REPowerEU.

Vrijednost plana sada iznosi 10 milijardi eura (5,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i 4,2 milijarde eura u zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost) te obuhvaća 84 reforme i 253 ulaganja.

Hrvatska je predložila poglavlje o planu REPowerEU, vrijedno 2,9 milijardi eura, koje uključuje jednu novu i tri proširene reforme te pet novih i tri proširena ulaganja koja se temelje na postojećim mjerama. Poglavlja obuhvaćaju i tri postojeća ulaganja, kao i jedno prošireno ulaganje, preneseno iz izvornog plana, priopćeno je iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Prekvalifikacija radne snage
Te mjere pridonose ostvarenju ciljeva plana REPowerEU kako bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. godine. Njima se promiče energetska učinkovitost zgrada, smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima povećanjem proizvodnje i upotrebe energije iz obnovljivih izvora kao što su održivi biometan, vodik iz obnovljivih izvora i geotermalna energija, ubrzava se uvođenje energije iz obnovljivih izvora, rješavaju se problemi energetskog siromaštva i uskih grla u distribuciji električne energije, promiče se promet s nultom stopom emisija, uvodi se prekvalifikacija radne snage radi stjecanja zelenih vještina, poboljšava se sigurnost opskrbe energijom i diversifikacija opskrbe plinom u Uniji.

Osim toga, izmijenjeni hrvatski plan uključuje i nove i proširene reforme i ulaganja u području poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije i obnove zgrada.

Bolji ekonomski rezultat
U izmjenama izvornog hrvatskog plana uzimaju se u obzir objektivne okolnosti koje sprečavaju dovršetak određenih mjera kako je izvorno planirano, kao što su visoka inflacija u 2022. i 2023. te poremećaji u lancu opskrbe uzrokovani agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine. Zatim, uzimaju se u obzir i potreba za korištenjem 4,2 milijarde eura u dostupnim zajmovima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te smanjenje maksimalnog iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost sa 6,3 milijarde na 5,5 milijardi eura. To je smanjenje posljedica ažuriranja ključa za raspodjelu bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost iz lipnja 2022. i odražava relativno bolji ekonomski rezultat Hrvatske u 2020. i 2021. nego što je prvotno bilo predviđeno.

Kako bi financirala povećanu ambiciju svojeg plana, Hrvatska je zatražila da se u plan prenese njezin udio u pričuvi za prilagodbu Brexitu, u skladu s Uredbom o planu REPowerEU, u iznosu od 7,2 milijuna eura.

Ta su sredstva dodana bespovratnim sredstvima koja su Hrvatskoj dodijeljena iz Mehanizma za oporavak i otpornost (5,5 milijardi eura odnosno 269 milijuna eura) i zahtjevu za zajam u okviru tog mehanizma u iznosu od 4,2 milijarde eura te čine odobreni ukupni izmijenjeni plan u vrijednosti od 10 milijardi eura.

Dolina vodika
U izmijenjenom planu stavlja se snažan naglasak na zelenu tranziciju te se 39 posto dostupnih sredstava (u usporedbi s 40,3 posto u izvornom planu) izdvaja za mjere kojima se podupiru klimatski ciljevi.

Nove mjere uključene u poglavlje o planu REPowerEU znatno pridonose napretku Hrvatske u zelenoj tranziciji. Novom reformom nastoje se povećati zelene vještine i kompetencije radnika iz trećih zemalja u građevinskom sektoru.

Proširenim reformama potiče se uvođenje energije iz obnovljivih izvora uspostavom novog sustava vlastite potrošnje, predviđaju se nove aktivnosti kojima se građani informiraju o zelenoj tranziciji i osiguravaju se dodatna sredstva za razvoj dodatnih strategija zelene urbane obnove.

Pet novih ulaganja povećat će prijenosne i distribucijske kapacitete elektroenergetskog sustava, uspostaviti gospodarstvo temeljeno na vodiku kroz Dolinu vodika Sjeverni Jadran, ojačati korištenje obnovljivih izvora energije u prometu i toplinarstvu, povećati kapacitet LNG terminala na otoku Krku te ojačati mrežu za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj. Proširenim ulaganjima nastoji se poduprijeti održivi promet, energetska učinkovitost i obnova zgrada nakon potresa te smanjiti energetsko siromaštvo.

Digitalizacija javnih usluga
U revidiranom hrvatskom planu zadržana je jednaka digitalna ambicija kao i u izvornom planu te je 20 posto dostupnih sredstava dodijeljeno za potporu digitalnoj tranziciji Hrvatske.

To uključuje digitalizaciju javnih usluga uspostavom Registra stanovništva, obitelji i kućanstava, koji pruža statističke podatke nužne za rad svih javnih tijela, uključujući poreznu upravu.

U prometu se uvodi se novi projekt elektroničkog sustava naplate cestarine. Dodatna ulaganja u pametne energetske sustave i povezano skladištenje također pridonosi digitalnim ambicijama hrvatskog plana.
www.energetika-net.com