Večeras, 1. travnja 2026. u 18:24 po istočnom vremenu (EST), NASA će lansirati raketu Space Launch System (SLS) s kapsulom Orion i četvero hrabrih astronauta u misiji Artemis II. Ovo je prvi put u više od 53 godine da ljudi kreću prema Mjesecu u svemirskoj letjelici s posadom od posljednjeg slijetanja na Mjesec u misiji Apollo 17 (prosinac 1972.).
Predsjednik Donald J. Trump objavio je na Truth Socialu uzbuđenu poruku upravo povodom ovog događaja:
„Večeras u 18:24 po EST, prvi put nakon više od 50 GODINA, Amerika se vraća na Mjesec! Artemis II, jedna od najmoćnijih raketa ikad izgrađenih, lansira naše hrabre astronaute dalje u duboki svemir nego što je ikad otišao bilo koji čovjek. Mi POBJEĐUJEMO u svemiru, na Zemlji i svugdje između, ekonomski, vojno, a sada i IZA ZVIJEZDA. Nitko nam nije ni blizu! Amerika ne samo da se natječe, mi DOMINIRAMO, a cijeli svijet gleda. Bog blagoslovio naše nevjerojatne astronaute, Bog blagoslovio NASA-u i Bog blagoslovio Najveću naciju koja je ikad postojala, Sjedinjene Američke Države! Predsjednik DONALD J. TRUMP.“
Ova misija nije samo tehnički test već je ona simbol američke dominacije u svemiru i ključni korak prema dugoročnom povratku ljudi na Mjesec (Artemis III s planiranim slijetanjem). Raketa SLS visoka je 98 metara, moćnija od Saturna V iz Apollo ere, a ovo je njezin prvi let s posadom.
Posadu rakete Artemis II čini četvero odabranih pionira:
* Reid Wiseman (zapovjednik, NASA) – veteran s iskustvom na Međunarodnoj svemirskoj postaji.
* Victor Glover (pilot, NASA) – prvi crni astronaut koji je proveo dugotrajan boravak na ISS-u.
* Christina Koch (specijalistica misije, NASA) – rekorderka po dužini boravka žene u svemiru.
* Jeremy Hansen (specijalista misije, Kanadska svemirska agencija) – prvi Kanađanin koji će letjeti dalje od niske Zemljine orbite.
Misija traje oko 10 dana: Orion će obići Mjesec u tzv. „free-return“ putanji, proći će na samo oko 9.000 km od Mjesečeve površine i vratiti se na Zemlju. Cilj je testirati sve sustave (životna potpora, toplinski štit, navigacija) u stvarnim uvjetima dubokog svemira prije budućih slijetanja.
Nakon Apollo programa SAD su se usredotočile na nisku Zemljinu orbitu (Space Shuttle, ISS). Artemis program vraća fokus na Mjesec kao odskočnu dasku za Mars i daljnja istraživanja. Artemis II dokazuje da su SLS i Orion spremni za ljude i da SAD vodi u svemirskim tehnologijama. Cijeli svijet prati: od Europe (ESA sudjeluje u Orionovom servisnom modulu) do privatnih kompanija poput SpaceX-a.
Ako sve bude u redu, ovo lansiranje bit će trenutak koji će se pamtiti desetljećima kao i trenutak kada se čovječanstvo vratilo na put prema Mjesecu i dalje. Bog blagoslovio astronaute, NASA-u i Sjedinjene Američke Države, kako je rekao predsjednik Trump. SAD dominira u svemiru i svugdje drugdje!
TEHNIČKI DETALJI RAKETE ARTEMIS II
Raketa Space Launch System (SLS) u konfiguraciji Block 1 je super teška raketa za lansiranje (super heavy-lift launch vehicle) koju NASA koristi za misiju Artemis II – prvi let s posadom prema Mjesecu nakon Apollo programa. Ova konfiguracija je evolucijska i koristi se za rane Artemis misije (uključujući Artemis I i II). Raketa je visoka 98,27 m (322,4 ft), teška 5,74 milijuna funti (2604 metričke tone) kad je puna goriva i 3,5 milijuna funti (1588 t) bez goriva.
Ukupni potisak pri maksimalnom opterećenju iznosi 8,8 milijuna funti (39 144 kN), a potisak pri lansiranju 8,27 milijuna funti (36 787 kN) – više od Saturna V. Raketa može nositi do 95 t u nisku Zemljinu orbitu (LEO) ili >27 t prema translunarnoj injekciji (TLI).
Glavne komponente rakete (Block 1)
Core Stage (glavna jezgra)
Proizvođač: Boeing
Visina: 64,6 m (212 ft)
Promjer: 8,41 m (27,6 ft)
Masa s gorivom (bez motora): 2,4 milijuna funti (1089 t)
Gorivo: 537 000 galona tekućeg vodika (LH2, 317 000 lb) + 196 000 galona tekućeg kisika (LOX, 1,86 milijuna lb)
Potisak: približno 2 milijuna funti (8896 kN)
Vrijeme gorenja: 480 sekundi
Sadrži četiri motora RS-25 i služi kao nosiva struktura za cijelu raketu.
Motori RS-25 (4 × glavna motora)
Proizvođač: L3Harris Technologies
Visina svakog: 4,3 m (14 ft)
Promjer: 2,4 m (8 ft)
Potisak po motoru: 418 000 lb (1859 kN) pri lansiranju; do 512 300 lb (2279 kN) na 109 % snage
Gorivo: tekući vodik i kisik
Vrijeme gorenja: 480 sekundi
Ovi motori su naslijeđeni iz Space Shuttle programa s manjim modifikacijama.
Solid Rocket Boosters (SRB – 2 × čvrsti raketni boosteri)
Proizvođač: Northrop Grumman
Visina svakog: 53,9 m (177 ft)
Promjer: 3,7 m (12 ft)
Masa puna po boosteru: 1,6 milijuna funti (726 t)
Potisak po boosteru: 3,3 milijuna funti (14 679 kN) pri lansiranju; maks. 3,6 milijuna funti (16 014 kN)
Gorivo: polibutadien-akrilonitril (PBAN), pet segmenata
Vrijeme gorenja: oko 126 sekundi
Ovi boosteri daju ~75 % potiska pri polijetanju i odvajaju se nakon ~2 minute.
Interim Cryogenic Propulsion Stage (ICPS – gornja faza)
Proizvođač: Boeing / United Launch Alliance
Visina: 14 m (45 ft)
Promjer: 5,09 m (16,7 ft)
Masa s gorivom: 72 197 lb (32,748 t)
Motor: RL10B-2 / RL10C-2 (jedan motor)
Potisak: 24 750 lb (110,1 kN)
Gorivo: tekući vodik i kisik
Funkcija: nakon odvajanja core stagea, ICPS šalje Orion na preciznu putanju prema Mjesecu (translunar injection).
Adapteri
Launch Vehicle Stage Adapter (LVSA): povezuje core stage s ICPS-om (visina 8,38 m, promjer 8,38 m na dnu).
Orion Stage Adapter (OSA): povezuje ICPS s Orion kapsulom (visina 1,5 m, promjer 5,5 m); nosi i sekundarne CubeSat satelite.
Napomena o performansama:
Lansiranje s Launch Complex 39B (Kennedy Space Center).
Prva faza (boosters + core stage) traje ~8 minuta do odvajanja.
ICPS obavlja dva potiska: jedan za ulazak u visoku eliptičnu orbitu, drugi za put prema Mjesecu.
Ovo je prvi let SLS-a s ljudskom posadom – raketa je certificirana za sigurnost posade (human-rating).
Svi podaci su preuzeti iz službenih NASA Reference Guidea za Artemis II (ažurirano 2025./2026.).
ZAŠTO NISMO BILI NA MJESECU POLA STOLJEĆA?
Posljednji put kad su ljudi kročili na Mjesec bilo je 14. prosinca 1972. astronauti Eugene Cernan i Harrison Schmitt iz misije Apollo 17 ostavili su tragove na površini i vratili se kući. Od tada je prošlo više od pola stoljeća (53 godine), a nitko nije ponovio taj podvig. Zašto? Nije riječ o zavjeri ni tehničkoj nemogućnosti već su razlozi prvenstveno politički, financijski i strateški. Evo jasnog, dokumentiranog pregleda što se dogodilo.
Završio je hladnoratovski „Space Race“ – politički razlog broj 1
Apollo program rođen je iz hladnog rata: Kennedy je 1961. obećao da će Amerikanci prvi sletjeti na Mjesec jer je Sovjetski Savez bio prijetnja. Kad je Apollo 11 1969. ostvario cilj, politička motivacija je nestala. Nixonova administracija više nije vidjela potrebe za daljnjim „ratom po drugom sredstvu“. Bez egzistencijalne utrke, Mjesec je postao samo „skupa znanstvena pustolovina“.
Novac je najveći ubojica programa
Apollo je koštao oko 25,8 milijardi dolara (1960-ih), što je danas preko 250–290 milijardi dolara. NASA je 1966. trošila čak 4 % američkog federalnog proračuna. Nakon pobjede u utrci, proračun je drastično rezan, a do 1970-ih pao je na manje od 1 %. Vijetnamski rat, socijalni programi i ekonomska kriza imali su prioritet. Nixon je 1970. odbio financirati daljnje misije (Apollo 18–20 otkazani su). Posljednja tri plana za Mjesec jednostavno su ukinuta zbog novca.
Promjena prioriteta: od Mjeseca do niske Zemljine orbite
Umjesto nastavka lunarnih misija, NASA se okrenula Space Shuttleu (1972.) kao jeftinijem, „ponovljivom“ sustavu za svakodnevne letove u nisku orbitu. Kasnije je došao Međunarodni svemirski kolodvor (ISS). Cilj je bio „rutinski pristup svemiru“, a ne duboki svemir. Ljudi su ostali u orbiti Zemlje 40+ godina jer je to bilo jeftinije i manje rizično od ponovnog građenja lunarnih raketa.
Izgubljena industrijska baza i znanje
Kad je Apollo završio, proizvodne linije Saturna V zatvorene su, inženjeri otpušteni, alati odbačeni. Svaki novi povratak na Mjesec zahtijevao bi ponovnu izgradnju cijelog ekosustava što je skuplje nego ikad prije. Znanje je „atrofiralo“, a sigurnosni standardi postali su stroži.
Rizik bez opravdanja
Bez hladnoratovske nužnosti, nitko nije htio riskirati živote za „samo“ znanost. Roboti (Lunar Reconnaissance Orbiter, Chang’e, itd.) radili su posao jeftinije i sigurnije bez potrebe za ljudskom posadom.
Danas i zašto se vraćamo baš sada?
Artemis program (pokrenut 2017., revitaliziran pod Trumpom) simbolizira novu eru: privatne kompanije (SpaceX), međunarodna suradnja i strateški interes (Kina gradi vlastitu bazu). No i Artemis kasni dok SLS raketa, nova Orion kapsula i moderni sigurnosni zahtjevi koštaju vrijeme i novac. Artemis II (večeras!) bit će prvi korak nakon 53 godine.
Nismo bili na Mjesecu pola stoljeća jer smo pobijedili utrku, izgubili novac i promijenili ciljeve. To nije bila tehnička nemogućnost već je to bila odluka politike i proračuna. Sada, s Artemisom, Amerika se vraća jača nego ikad: ne samo da ponovimo Apollo, već da ostanemo na Mjesecu trajno. Večeras krećemo i ovaj put nećemo stati.
